28ožu
Na našoj facebook stranici pogledajte najveću galerija slika Jajca
Na našoj facebook stranici možete naći najveće galerije slika vezane za grad Jajce.
Agencija-za Zastitu Bastine Jajce
28ožu
27. nacionalni spomenik u novom ruhu
Parna lokomotiva, dio postavke Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a, historijski spomenik
Lokomotiva, serije 1190, proizvedena je u tvornici Krauss Linz 1903. godine. Za vrijeme Austro-Ugarske vladavine radila je za potrebe tvornice “Elektrobosna” iz Jajca. Zabilježeno je da je u novembru 1943. godine prevozila vijećnike AVNOJ-a iz Slovenije i Hrvatske na zasjedanje u Jajcu. Lokomotiva je bila u funkciji i poslije Drugog svjetskog rata, da bi pedesetih godina prošlog stoljeća bila postavljena ispred zgrade Muzeja.
Lokomotiva je opjeskarena i ofarbana zahvaljujući rukovodstvu Muzeja II. zasjedanja AVNOJ-a i pomoći kancelarije UNESCO-a u BiH.
28ožu
Studenti iz BiH posjetili Jajce u sklopu projekta “OD TVRĐAVE DO TVRĐAVE”
U subotu 21.09. 2013. godine studenti sa više univerziteta iz Bosne i Hercegovine, u sklopu projekta “OD TVRĐAVE DO TVRĐAVE”, posjetili su Jajce.
Opći cilj projekta je upoznavanje studenata sa potencijalom prostora koji raspolaže kulturno-historijskim, prirodnim i društvenim resursom visokog stepena privlačnosti. Na temelju viđenog tokom obilaska tvrđava, te različitog znanja, studenti će moći izraziti svoju kreativnost i potrebe mlade populacije u kontekstu kulturno-historijske i prirodne baštine BiH.
Studenti su pored jajčke tvrđave posjetili i Grad Vranduk, tvrđavu u Travniku, Tešnju i Maglaju.
Nosilac projekta je Forum građana Zenica, a JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” kao partner projekta omogućila je studentima besplatnu posjetu na sve spomenike pod Agencijskom ingerencijom i obezbijedila profesionalnog turističkog vodiča.
više fotografija na našoj facebook stranici
28ožu
Poučan tekst AHDNAME, od danas 25.10.2013 g., možete pročitati u prostorijama Agencije (Etno muzeja)
U prostorijama JU „Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ (etno muzeja) od danas 25.10.2013. godine možete vidjeti i pročitati zanimljivu poruku najstarijeg dokumenta o ljudskim pravima – AHDNAMA SULTAN MEHMED FATIHA.
Fatih sultan 28.maja 1463 god. u svom logoru na polju Milodraž kod Fojnice je primio fratra Anđela Zvizdovića jer je ovaj zatražio zaštitu za franjevce i bosanske katolike.Rezultat ovog razgovora bi ahdnama kojom sultan pod svoju zaštitu stavi bosanske katolike i da garancije za one koji su izbjegli da se mogu slobodno vratiti.
Ova ahdnama kao pravni akt se ne može staviti u istu ravan sa Međunarodnom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. Godine.Ali ona predstavlja izuzetan instrument pravne zaštite drugog i drugačije, u skladu sa tolerantnim stavom muslimanske države prema pripadnicima krščanskih vjerskih zajednica.Ovakvih dokumenata u to doba u Evropi i nema.Oni koji više stotina godina kasnije nastadoše (u doba Francuske buržoazijske revolucije), rezultat su pokušaja sekularne države da preko zaštite ljudskih prava riješi političke probleme.Oni su dakle , rezultat političkog pragmatizma a ne životne filozofije ili vjerskog ubjeđenja kakav prevladavaše kod sultana.
AHDNAMA SULTAN MEHMEDA FATIHA
MEHMED SIN MURAT-HANOV VAZDA POBJEDNONOSNI
ZAPOVIJED ČASNOG UZVIŠENOG ZNAKA I SVIJETLE CARSKE TUGRE OSVAJAČA SVIJETA JE SLJEDEĆA:
Ja sultan Mehmed-han, dajem na znanje svom građanstvu i odličnicima, da su posjednici ovog carskog fermana, bosanski duhovnici, našli moju veliku milost, pa zapovijedam: Neka niko ne smeta i ne uznemirava spomenute, ni njihove crkve. Neka mirno žive u mom carstvu. A oni koji su izbjegli, neka budu slobodni i sigurni. Neka se povrate i neka se bez straha u zemljama moga carstva nastane u svojim manastirima.
Ni moje visoko visočanstvo, ni moji veziri, ni moji službenici, ni moji podanici, niti iko od stanovnika moga carstva neka ih ne vrijeđa i ne uzenmirava. Neka niko ne napada, niti vrijeđa i ugrožava: Ni njih, ni njihov život, ni njihov imetak, ni njihove crkve. Pa i to ako bi iz tuđine doveli kojega čovjeka u moju državu, da im je dopušteno.
Kunem se slijedećom velikom zakletvom: Tako mi Stvoritelja zemlje i nebesa, koji hrani sva stvorenja i tako mi sedam musafa i tako mi našeg velikog pejgambera i tako mi 124 000 vjerovjesnika, i tako mi sablje koju pašem, niko neće protivno učiniti ovome što je napisano, dok ne budu pokorni mojoj službi i vjerni mojoj zapovijesti.
Pisano 28.maja, u mjestu Milodraž.
(28.maj 1463. Godine Milodraž, Bosna I Hercegovina između Fojnice I Busovaće)
28ožu
Neosvojiva Jajačka tvrđava – legenda putopisca Anastasija Đorđića 17. st.
Tvrđava u Jajcu često je u prošlosti spominjanja kao “neosvojiva”. Zbog svoje masivnost, bedema (odbranbeni zidova), pitke vode na samom vrhu, čak i običnom posjetiocu može se činiti neosvojiva. Jedan od bedema onaj zapadni seže do Plive, a sjeverni do Vrbasa, Pliva i Vrbas su bile prirodne neprohodne granice, zbog toga je u prošlosti morala biti osvojena na prevare. Mnoge su legende vezane za osvajanje ove tvrđave. Takvu jednu legendu piše i Anastasije Đorđić putopisac u 17.st.
Kazivanje o zauzimanju Jajca na prevaru bilježi putopisca iz 17. stoljeća, Anastasije Đorić (Athanasio Goorgiceo), a legendi vjeruje budući da se iz njegovog opisa vidi koliko je zadivljen strateškim položajem i snagom, bedem, kula i bastiona.
On kaže: “Grad je prema rijeci bio tako udešen, da ovdje nije bilo moguće ni jurišati ni opsjedati ga, a nema ni zgodnog mjesta, gdje bi se mogao tabor smjestiti. pa da je to i moguće, slabo bi to gradu naškodilo, jer je on na tolikoj uzvisini i na tako tvrdom temelju sazidan. Zato imadu i kršćani koji su ovdje stanovali ovu tradiciju, po kojoj ga Turčin, šezdeset godina poslije svih drugih gradova, nije osvojio silom, nego varkom.” Naime, prema legendi koju bilježi Đoriđć “Jajce su Turci osvojili prevarom. Praveći se da odustaju od opsade, oni su ostavili pred gradom kužnu odjeću, koju su stanovnici Jajca uzeli zbog plijena, te tako unijeli zarazu unutar tvrđave. Grad je zbog kuge u najkraće vrijeme skroz opustio, a Turci ga osvojiše ne potegav ni mača.
izvor knjiga: JAJCE U NARODNOJ PREDAJI
Pogled na zapadnu stranu tvrđave.
Kraljevski portal Kotromanića XV. st.
Medvjed kula stražarnica na zapadnom bedemu.
Papaz kula stražarnica na sjevernom bedemu i Banjalučka kapija ulaz na sjevernom bedemu.
Pogled sa tvrđave na panoramu grada.
Južni ulaz u grad Travnička kapija nalazi se blizu rijeke Plive.
Unutrašnjost tvrđave.
Unutrašnjost tvrđave posjeti veliki broj turista tokom godine, cijena ulaznica 2,00 KM, učenici, studenti i penzioneri iz BiH 1,00 KM.
28ožu
Zvanično obnova Mlinčića počinje 01.10.2013.godine
Od 01.10. do 14. 10. 2013. u sklopu 14. regionalnog restauracijskog kampa koji će se održati u Jajcu kao dio regionalnog projekta “Zapadni Balkan – od historijske integracije do aktivnog savremenog učešća” kojeg financira Europska Unija i koji se pored BiH provodi još u Albaniji i Kosovu , upriličiti obnovu četiri zapaljena mlina koji se nalaze između Velikog i Malog Plivskog jezera.
Ovaj projekat obnove mlinčića u Jajcu, koji financira EU, će implementirati JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”, Općina Jajce i Švedska organizacija Cultural Heritage without Borders (CHwB) / Kulturno naslijeđe bez granica.
28ožu
Ugledni profesori, članovi Slovenskog instituta za geologiju, posjetili su geološku zbirku minerala u Jajcu
Po povratku sa naučnog skupa “V. geološko savjetovanje BiH” koje je održano na Jahorini, na kojem je i Agencija imala svoje predstavnike geologe g. Atifa Kučukovića i g. Darija Puizinu, u subotu 26.10.2013. godine gosti JU “Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” bili su ugledni profesor-doktori geologije, g. Bogdan Jurkovšek i gđa. Tea Kolar-Jurkovšek. Posebna tema na gore navedenom skupu je bila o fosilima pronađenim u Jajcu (Bravnicama). Sa ciljem da se ti fosili sačuvaju slovenski profesori su i došli u Jajce. Agencija je uzela na sebe da će rijetke fosile postaviti i izložiti u vitrine geološke zbirke minerala u Jajcu. Zahvaljujemo se profesorima na dolasku, korisnim savjetima i obećavamo dalju saradnju.
vrlo rijetki primjer morske zvijezde pronađen u Jajcu (Bravnice) šanse da se nađe sličan primjerak su 1 : 1 000 000
28ožu
Omladinski centar uz podršku Agencije ogranizuje “OBUKU ZA TURISTIČKE VODIČE”
Omladinski centar Jajce uz podršku JU “Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” organizira obuku za turističke vodiče.
-Upoznavanje sa kulturno-historijskom baštinom
-Trening prezentacionih vještina
-Praktične vježbe i rad
Prvi informativni sastanak če se održati u ponedjeljak 18.11.2013. godine u 16:00 sati u prostorijama Omladinskog centra Jajce. Kontakt telefon 030/654-027.
28ožu
Kolekcija od 15 umjetničkih slika renomiranih slikara iz sedam evropskih zemalja u Etno muzeju Jajca
Direktor Javne ustanove „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ Huso Hadžić i organizator i učesnik Međunarodne slikarske kolonije „Kolonizacija Jajca 2007. – Kroz historiju do svjetske baštine UNESCO-a“ Aldin Popaja, potpisali su Ugovor o primopredaji kolekcije umjetničkih slika nastalih na ovoj međunarodnoj koloniji. U “Kolonizaciji Jajca” 2007. godine, učestvovalo je jedanaest renomiranih slikara iz sedam evropskih zemalja: Harun Alikadić iz Bosne i Hercegovine, Guillermo Aymerich iz Španije, Stanislav Diviš iz Češke Republike, Pier Fichefeus iz Francuske, Kata Kozlović iz Slovenije, Hana Letica iz Hrvatske, Paolo Loschi iz Italije, Diego Mračević iz Italije, Aldin Popaja iz Bosne i Hecegovine, Aleš Růžička iz Češke Republike i Borut Skok iz Hrvatske. Svoju inspiraciju Jajcem i njegovim prirodnim i kulturnim bogatstvima prenijeli su na platna, te u namjeri da pomognu stvaranju jedinstvene zbirke savremenog evropskog slikarstva, poklonili gradu po jedan svoj rad. Tako je nastala ova vrijedna kolekcija umjetničkih slika koja sadrži ukupno 15 djela. Potpisivanjem Ugovora, Agenciji je povjereno pravo i obaveza da trajno čuva i upravlja kolekcijom uz mogućnost njezinog iznajmljivanja odnosno posuđivanja radi dalje prezentacije i popularizacije i izvan prostora Zgrade prve osnovne škole.
Međunarodnu slikarsku koloniju “Kolonizacija Jajca 2007. – Kroz historiju do svjetske baštine UNESCO-a“ organizovali su Aldin Popaja, naš Jajčanin, koji je magistrirao umjetnost na Akademiji umjetnosti, arhitekture i dizajna u Pragu u Češkoj Republici i Harun Alikadić, akademski slikar iz Sarajeva, koji je diplomirao slikarstvo na Akademiji u Firenci u Italiji.
Aldin Popaja je rođen u Jajcu 1971. godine. Završio je Likovnu akademiju u Sarajevu 1995. godine, a potom i Akademiju za umjetnost i dizajn u Pragu, gdje je i magistrirao. Samostalno je izlagao u Jajcu, Zenici, Travniku, Tuzli, Sarajevu, Banjoj Luci, Pragu i drugim gradovima u Češkoj Republici, te u Švedskoj. Između ostalih, dobio je nagrade za slikarstvo za radove pod nazivom „Dernek u Jajcu I“ i „Dernek u Jajcu II“ na likovnom bijenalu „Lilla Europa 2004“ u švedskom gradu Hallsbergu. Pored umjetničkog, bavi se i pedagoškim radom. Živi i radi u Švedskoj. U avgustu ove godine, u službenim prostorijama Agencije, u Zgradi prve osnovne škole, priredio je stalnu izložbenu postavku djela kolekcije. Zahvaljujući tome, posjetioci Etno muzeja sada, pored etnološke i geološke zbirke, mogu vidjeti i ovu vrijednu kolekciju slika savremenih umjetnika.
28ožu
Posjetite planinu Hum
JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” u saradnji sa klubom “Ljubitelji prirode” nudi vam izvrsnu turističko-planinarsku šetnju na planinu Hum. Planina Hum nalazi se 2-3 km od Jajca, a najviši vrh je Bandira 1162 m nadmorske visine. Prilikom uspona na planinu Hum pored prelijepi pejzaža i raznovrsne flore i faune, posjetitelji mogu vidjeti i grob posljednjeg Bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića.
Svi zainteresirani turisti, planinari mogu se obratiti Agenciji za usluge turističkog vođenja na gore spomenutu planinu.
Grob posljednjeg Bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.
foto: Amir Bašimamović
više fotografija na našoj facebook stranici
