Federalno ministarstvo okoliša i turizma dva miliona KM koje je davalo kao poticaj za izgradnju hotela s četiri i pet zvjezdica preusmjerilo je na razvoj seoskog i planinskog turizma kao i poboljšanje biciklističkih i drugih staza.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo smatra da je to budućnost turizma.

Ona je Feni kazala da ta sredstva nisu dovoljna, ali da je to nova politika Ministarstva i da će se u budućnosti baviti time.

Na istom planu počela je saradnja sa susjednim državama, Srbijom i Hrvatskom.

“To su regionalni projekti. Pravimo regionalne ceste, takva je ‘Via dinarica’,  ‘Ceste meda’, ‘Ceste soli’, ‘Putevi Valtera’, biciklističke staze koje bi povezivale glavne gradove”, istakla je Đapo.

Najavila je da će Projekt “Putevi Valtera“ uskoro biti predstavljen u Šangaju. S obzirom na to da je film ”Valter brani Sarajevo” popularan u Kini smatra da će kineskim turistima biti zanimljivo posjetiti lokacije gdje je sniman, u BiH i u Srbiji.

S takvim projektima, najavljuje, Ministarstvo će aplicirati ka evropskim fondovima, ali ističe da se i bh. institucije trebaju odazvati.

Osim razvoja seoskog i planinskog turizma i saradnje s drugim državama Đapo naglašava da je neophodna i edukacija ljudi koji rade u sektoru turizma, takvi su, pored ostalih, vrhunski kuhari i ugostitelji.

“U vezi s edukacijom vrhunskog kadra, plan je da osnujemo centre kompetencije, ali tu nam je osim institucija potreban odziv privatnog sektora”, dodaje Đapo.

Kaže da privatni sektor stidljivo ulazi u oblast turizma, iako veći dio razvoja sektora stoji na njima, a ne na nadležnim institucijama čiji je posao da napravi zakonski okvir.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma trenutno radi na novom zakonu o turizmu, koji su pustili u proceduru.

Đapo podsjeća da godinu i po u FBiH nema zakona o turističkim zajednicama jer je proglašen neustavnim.

“Samim tim dolazilo je do manje uplate boravišne takse. Novim zakonom regulisat ćemo razne turističke djelatnosti, među njima i osnivanje turističkih zajednica”, navodi ministrica.

Osim toga, najavljuje, uskoro će poslati i zakon o boravišnoj taksi, a nakon toga početi raditi na novom zakonu o ugostiteljstvu.

(Fena)

Grad Jajce jedan je od brojnih turističkih bisera Bosne i Hercegovine, koji svojim prirodnim ljepotama mami uzdahe i riječi divljenja brojnih posjetilaca, ali i žitelja ovog grada.

Uprkos hladnom vremenu koje je donijela jesen, domaći i strani turisti i dalje dolaze u Jajce, koje je poznato i kao “muzej pod otvorenim nebom”, kako bi obišli brojne vjerske objekte, kulturno-istorijske spomenike, ali i prirodne ljepote, javlja Anadolija.

Posjetioci u Jajcu obavezno obilaze Crkvu svete Marije za zvonikom svetog Luke, Čaršijsku džamiju, Crkvu presvete Bogorodice, Sinan-begovu džamiju, ali i bedeme i tabije starog grada Jajca, katakombe, te Plivsko jezero sa kompleksom mlinova na Plivi.

Veoma niske temperature najhrabrije turiste nisu odvratile da, na obalama Plivskog jezera odmaraju i uživaju u pogledu na prelijepu površinu vode, a moguće je vidjeti i ponekog ribara, te turističke radnike, koji posjetiocima pružaju usluge obilaska jezera i vožnje čamcem.

Turisti koji su se zatekli na obalama iskoristili su priliku i da fotografiraju patke, koje su ovaj put bile raspoložene za poziranje.

Oaza u okviru koje se nalazi i park, ali i mogućnost za kampovanje tokom cijele godine, privlači turiste koji iz daleka dolaze da uživaju u netaknutoj prirodi.

(radiosarajevo.ba)

Jajce planira kandidaturu katakombi kao i dijela starog grada na listu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a. Katakombe ili podzemna crkve isklesana u stijeni prije više od 600 godina za vrijeme vladanja vojvode Hrvoje Vukčić Hrvatinića, bila je namjenjena za njihovo posljednje počivalište i ostala je jedan od najzanimljivijih spomenika na području kraljevskog grada Jajca.

Huso Hadžić, direktor Agencije za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, se nada da bi se ta inicijativa mogla pokrenuti sljedeće godine. Naravno, prije toga stručna komisija to mora procijeniti i uraditi svoj dio posla, a nakon toga odluku donosi općinsko Vijeće.

Uvrštenje spomenika u Jajcu pod zaštitu UNESCO-a bi značilo veoma mnogo za razvoj turizma u ovom malom gradu,  ali i u BiH budući da ti to bio četvrti spomenik na listi UNESCO-a. Ti bi svakako značilo i veći broj turista.

”Prema svjetskim standardima razvoj turizma vuče razvoj 51 gospodarske grane kao što je poljoprvireda, hoteljerstvo, ugostiteljstvo… Sve bi to imalo i efekte na razvoj grada jer veći broj turista iziskuje i veći broj smještajnih kapaciteta, što povlači veće zapošljavanje što je uvjet za bilo kakav razvoj”, navodi Hadžić za Akta.ba.

Iako Jajce, prema riječima našeg sugovornika, već posljednje dvije-tri godine bilježi značajan porast dolazaka turista, u ovoj oblasti se može uraditi još puno više.

”Prošle godine smo imali preko 100.000 turista, a ova godina će biti još bolja. Turistička sezona nam počinje u trećem mjesecu i zna trajati čak i do 11 mjeseca. Sada ćemo raditi na tome da nam tursitička sezona traje cijele godine i to razvojem infrastrukture za zinski turizma na obližnjoj planini Hramče.  Ova planina je prije rata bila aktivna za skijanje, a sa određenim ulaganjima mogli bi osigurati razvoj zimskog turizma na ovoj planini što bi značilo da nam sezona može trajati čitavu godinu što je jako rijetko za regione u svijetu, a ne samo u BiH”, navodi on.

Ono što im nedostaje su hotelski  kapaciteti na čemu će raditi u idućem razdoblju da bi mogli zadržati turiste duže od jednog dana.

Zbog toga planiraju i značajne infrastrukturne projekte koji će doprinijeti tome. Tako na Plivskim jezirima planiraju uraditi zaštićenu turističku zonu sa značajnom ponudom jer je to područje koje pored vodopada turisti najviše posjećuju.

(Akta.ba)

Sajam „LINZER HERBST“ održava se u Austrijskom gradu Linzu i jedan je od vodećih sajmova u regionu po pitanju proizvoda i usluga vezanih za lakši i ugodniji život. Sajam koji traje od 1. do 9. Oktobra 2016 u svojim prvim danima zabilježio je izuzetno veliku posjetu. Predstavnik JU Agencije za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca takođe je posjetio sajam. S obzirom da Agencija tradicionalno održava svoj sajam turizma i eko proizvoda (STEP), iskustvo na „LINZER HERBST“ iskoristit će se na unapređenju vlastite organizacije, ponude i promocije.

Međunarodno  udruženje „Interaktivne otvorene škole“ (MIOS)  u saradnji  sa Zavodom  za zaštitu i korištenje kulturno historijskog  i  prirodnog  nasljeđa  Tuzlanskog  kantona,  organizovali  su u subotu, 1. oktobra 2016. stručnu ekskurziju u Jajce, gdje  su  uz  pomoć  turističkog  vodiča  obišli  najznačajnije  kulturno historijske spomenike, prožimajući tumačenje  zanimljivim stručnim detaljima. Nakon obilaska grada, obilazak je nastavljen  na  Plivskim  jezerima i lokalitetu Mlinčići. Posjeta  je imala za cilj upoznavanje kulturne baštine, razmjene iskustava  i međusobnu suradnju.

Obzirom na neistraženo kulturno-historijsko bogatstvo kraljevskog grada Jajca, za koji rekoše “da ga ima više pod zemljom nego iznad nje”, te na, ne baš sjajno stanje arheologije u našoj zemlji, odlučili smo da razgovaramo sa mladim arheolozima iz našega grada.

Mirza Kapetanović i Franjo Leovac rado su pristali na naš poziv, te smo uz kafu proveli ugodan razgovor iz kojega se dalo zaključiti kako našim arheolozima ne manjka entuzijazma, već naprotiv, u budućnosti su spremni sprovesti brojne istraživačke projekte na području našega grada. Naravno, ukoliko za to bude dovoljno sluha i neophodnih sredstava.

Za početak, zašto ste se odlučili baviti ovim specifičnim zanimanjem?

Zbog želje za istinom, a arheologija kroz prizmu materijalnih ostataka omogućava rekonstrukciju naše prošlosti. Moramo znati tko smo i odakle smo, da bismo znali kuda idemo.

S obzirom da je arheologija relativno mlada naučna disciplina u BiH, kakva je njena perspektiva kada znamo da država izdvaja jako malo sredstava za kulturu i nauku općenito?

Svjedoci smo da država jako malo posvećuje pažnju kulturi i nauci općenito. Zbog toga mnogi mladi naučnici ne vide perspektivu na ovom tlu, često izgube i volju, no za jasne ciljeve i dobre projekte mislimo da se sredstva mogu pronaći kroz razne lokalne i međunarodne fondove, tako da je  perspektiva  moguća, uz dobar i kontinuiran rad.

Poznato je da danas u svijetu brojni arheološki lokaliteti predstavljaju kulturnu i turističku ponudu. Koliko se radi u BiH na tome?

Za razliku od brojnih poznatih nalažišta, u Bosni i i Hercegovini vrijedni arheoški lokaliteti ne da nisu dio turističke ponude, nego su prepušteni nebrizi tj. sami sebi. Do sada se nije radilo na zaštiti i očuvanju kulturne baštine jer nije postojalo sistemsko rješenje u tom pravcu. Potreban je rad stručnog obrazovanog kadra za iznalaženje rješenja, a sa radom i stvaranjem uslova  dolazi i do kvalitetnije promocije kulturno-historijske baštine i razvoja turizma.

Jajce sa bogatom kulturno-historijskom baštinom pruža vam priliku na polju arheologije, koji su vaši planovi i ciljevi po tom pitanju?

Prije svega treba pomenuti aktuelni projekat registar pokretne i nepokretne kulturne i prirodne baštine na području općine Jajce  koji provodi „Društvo za zaštitu spomenika Jajce“ u saradnji sa Agencijom za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca koji ima za cilj prikupljanje osnovnih informacija o onome što grad baštini, a to će predstavljati ujedno i polaznu tačku za buduća istraživanja iz raznih srodnih oblasti: arheologije, historije, biologije, etnologije itd. Da bi dalje nastavili u pozitivnom smjeru neophodno je i realizirati ideju koja je već postojala ranije, a to je osnivanje muzejske institucije koja će na jedan stručan i kvalitetan način prikupljati, izlagati i promovirati kulturnu i prirodnu baštinu u našem gradu.

Kojeg tipa bi muzej bio i kakva bi bila njegova uloga u jačanju lokalne zajednice?

Najprihvatljivija bi bila ideja o osnivanju Zavičajnog muzeja, a po tom konceptu muzej bi imao nekoliko odjeljenja: arheologija, etnologija, geologija, botanika i dr. Svaki odjel bi prezentirao svoju  zbirku, a građani bi u muzeju mogli potražiti odgovore na neka pitanja o svom nacionalnom, vjerskom i kulturološkom identitetu. U tom smislu muzej bi imao odgojno-obrazovnu ulogu u društvu u kojem djeluje.

Kraljevski grad Jajce sa dugom tradicijom i historijom nameće se kao plodno tlo istraživačima, imate li konkretne projekte za budućnost koje bi željeli realizirati?

Imamo  desetak već sada spremnih projekata za realizaciju, nadam se da će naša lokalna zajednica s kojom imamo dobru saradnju jednim dijelom pomoći nam u implementaciji projekata. Projekti su vezani  kako za užu gradsku jezgru tako i za šire područje općine Jajce. Ta istraživanja obuhvatala bi cjelokupnu prošlost našeg grada kroz periode od prahistorije do moderne arheologije. Svakako,  jedan od projekata za koji se zalažemo, a od iznimnog značaja za grad Jajce je ponovna aktivacija kandidature spomenika uže gradske jezgre za UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine koja bi pružila promociju našem gradu kao kulturnom i turističkom centru.

Vidimo da je pred vama svijetla budućnost na polju arheologije. Na kraju razgovora želim da vam se zahvalim i poželim sreću u budućem radu. Da li imate još neku poruku za kraj ovog razgovora?

S obzirom da je u toku registar  pokretne i nepokretne kulturne i prirodne baštine u našem gradu, pozivamo sve sugrađane i prijatelje na saradnju koji imaju informaciju o kulturnom, prirodnom i historijskom nasljeđu od raznih starih predmeta, metalnih predmeta, novčića, karata, nakita, oružja i oruđa, predmeta svakodnevne upotrebe, keramike, arhitekture tj. ako posjedujete informacije o potencijalnim gradinskim naseljima, toponimima, nekropoloma, utvrdama  i dr. da se jave na mail [email protected]Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili pozivom na telefonski broj agencije 030/658-268. Zahvaljujemo se vašem portalu i svima onima  koji podržavaju naš rad.

(Jajce Online)

U čast velikog pjesnika Nikole Šopa, u od Jajcu se održavaju 15. Šopovi dani na Plivi, u vremenskom periodu od 3. do 31. listopada 2016. godine. Ovogodišnji program jedne od najznačajnijih književnih manifestacija u Bosni i Hercegovini obogaćen je brojnim kulturnim posebno književnim sadržajima. Poseban gost susreta je istaknuta hrvatska književnica Sanja Pilić, koja će gostovati u svim jajačkim školama, a na glavnoj književnoj večeri će se predstaviti jajačkoj publici.

Sanja Pilić, pjesnikinja, spisateljica, spisateljica za djecu, rođena je 16. 05. 1954. u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik – snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik.

Najčitanija je hrvatska dječja književnica, autorica velikog broja naslova i slikovnica od kojih su neki ušli i u obaveznu lektiru za djecu i mlade. Dobitnica je više prestižnih nagrada poput Nagrade Grigor Vitez, Ivana Brlić Mažuranić, Kiklop, Diplome časne liste IBBY-ja i mnogih drugih.

Program Šopovih dana na Plivi je ispunjen i drugim sadržajima: dodjela nagrada učenicima za najbolja literarna ostvarenja, likovna kolonija radova na temu Nikole Šopa, natjecanje u čitanju za učenike Osnovnih škola, Najtjecanje u poznavanju Nikole Šopa za srednjoškolce „Šopijada“, Promocija knjige autora Branka Serdara „Vrijeme kameleona“, promocija knjige autorice Milke Bilandžije „Nijema violina“, kulturni program pod nazivom „Šopovi dani u Banja Luci“ i „Šopovi dani u Sarajevu“, okrugli stol na temu „Isus u ranim Šopovim pjesmama“, koncert u čast Nikoli Šopu.

Nikola Šop rođen je 19. kolovoza 1904. u Jajcu gdje je i završio osnovnu školu. Niže je gimnazijske razrede pohađao u Banjoj Luci, a više u Beogradu, gdje je i diplomirao latinski jezik i komparativnu književnost na filološkom fakultetu.Od 1944. živio je u Zagrebu, gdje je dugo vremena bio marginalizirana pjesnička pojava. Godine 1970. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Umro je u Zagrebu 2. siječnja 1982. Za života objavio je: „Pjesme siromašnog sina“, „Nocturno“, „Isus i moja sjena“, „Od ranih do kasnih pijetlova“, „Tajanstvena prela“, „Kućice u svemiru“, „ Svemirski pohodi“, „Astralije,”„Dok svemiri venu“, „Izabrane pjesme“, „Nedohod“, „Božanski cirkus“ i druge zbirke.

Šopovu pjesničku veličinu osjetili su i naši najbolji pjesnici. Tin Ujević mu je jednom priznao: “Govore da sam ja velik pjesnik, ali vi ste najdražesniji pjesnik u hrvatskoj literaturi”. A majstor savršenog pjesničkog oblika Dobriša Cesarić ovako je oslovio našeg pjesnika: “Znaš, Šope, ja sam ton, a ti si riječ”.

Završna svečanost implementacije projekta  „Unaprjeđenje i promocija turističke ponude u općini Jajce i opštini Mrkonjić Grad“

Ovim Projektom je uspostavljeno međuopćinsko partnerstvo i izgrađena i unaprjeđena turistička infrastruktura, te stvoreni uslovi za bolju turističku ponudu.

S ciljem bolje promocije turističkih aktivnosti, povećanja konkurentnosti i privlačenja turista, a samim tim i povećanja prihoda u oblasti turizma, Jajce i Mrkonjić Grad su u prvoj međuopćinskoj saradnji napravili zajedničku turističku ponudu za Plivska jezera i eko centar Zelenkovac.

Pored zajedničkog predstavljanja na sajmovima, u okviru projekta je izgrađena i unaprjeđena turistička infrastruktura. Na prostoru Plivskih jezera i centra grada Jajca, postavljena je nova LED rasvjeta, obnovljeni su toaleti i uveden bežični internet, dok je na na Zelenkovcu u Mrkonjić Gradu izgrađena turistička staza sa rasvjetnim tijelima i pratećim mobilijarom. Zajednička turistička ponuda će biti predstavljena i putem jedinstvenih letaka i brošura, a opštine su potpisale i Sporazum kojim nastavljaju zajedničku saradnju u oblasti razvoja turizma i u narednom periodu.

Ovaj projekat međuopćinske saradnje je realiziran u okviru Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP), koji predstavlja zajedničku inicijativu Vlade Švicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH). Ukupna vrijednost projekta je 182.200 KM, od čega opštine Jajce i Mrkonjić Grad zajednički finansiraju iznos od 97.300 KM, a projekat ILDP 84.900 KM.

Također, na Plivskim jezerima je instaliran i biološki prečistač voda, kao dio aktivnosti na projektu Programa za zaštitu životne sredine i razvoj turizma u slivu rijeke Vrbas – Čist Vrbas, vrijednom 15.000 KM, koji financiraju Ambasada Japana u BiH, Coca Cola, UNDP BiH i drugi donatori.

(Općina Jajce / foto: “Agencija”)