Knjigu “Skriveno blago jajačkog kraja” možete kupiti u prostorijama JU Agencije Jajce, na katakombama i u info centru, svakim radnim danom od 9:00h do 16:00h. Knjiga sadrži geološko – petrografsku, mineralošku i palentološku zbirku, te nova saznanja o geologiji šireg područja Općine Jajce u Bosni i Hercegovini. Autori knjige su Darije Puizina i Atif Kučuković.
U Zagrebu je prošlog tjedna održan 2. Kongres eko i održivog turizma, na kojem je imao priliku izlagati gosp. Dragan Glavaš ispred JU Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca. Potaknuti pozitivnim radom Agencije, organizator je smatrao prikladnim način organiziranja i djelovanja u destinaciji predstaviti na Kongresu. Glavaš je pod mentorstvom prof. dr. sc. Emira Temimovića izlagao stručni rad pod nazivom “Očuvanje i unapređenje prirodne baštine Općine Jajce putem razvoja eko turizma”.
Zaključke te proglas za medije možete pročitati u nastavku, a same radove ćete imati priliku preuzeti u JU Agenciji na proljeće.
Zbog nastojanja edukacije prema tradicijskim znanjima i vještinama, zaštiti nacionalne vrijednosti – endemičnih sorti i pasmina, kao i kulinarske baštine, s ciljem formiranja novih mladih generacija i animiranju za razvoj eko turizma i proizvodnju zdrave hrane u ruralnim područjima, partneri Kongresu mnoge su obrazovne ustanove i udruge, uz Kongres vezane i od održanog prvog 2014. godine: Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Sveučilište u Mostaru, BiH, Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira, Split, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život, Rewilding Europe i Rewilding Velebit. Organizator je u rad Kongresa u dva dana održavanja, aktivno pridružio i 70 studenata – poljoprivrednih stručnjaka i turističkih managera Hrvatske u budućnosti.
Nužno je prepoznavanje svih potencijala kojima smo okruženi, poticanje na ozbiljan pristup i odgovorno gospodarenje istima od strane države i najava izradbe nove strategije razvoja ruralnog turizma Hrvatske
Uz kongres je i hrvatsko selo, mnogi sudionici u dvorani doputovali su direktno s polja Slavonije u želji za edukacijom i opstankom, što je rijetkost za hrvatske poslovne skupove. U svijetu je poljoprivrednik ugledan i imućan član društva jer svojim radom pridonosi očuvanju baštine. Stoga su posebna nastojanja održavanjem 2. kongresa eko i održivog turizma za konkretnom revitalizacijom kontinentalne Hrvatske i Dalmatinske zagore, otoka – prepoznavanje svih potencijala kojima smo okruženi i poticanje na ozbiljan pristup i odgovorno gospodarenje istima od strane države, što je prilikom pozdravnog govora istaknuo ravnatelj znanstveno-stručnog odbora Kongresa, dr. sc. Marko Jelić, prodekan Visoke škole za menadžment i dizajn Aspira, Split. Ispred Ministarstva turizma, okupljene je pozdravila Jelena Šobat iz Uprave za konkurentnost. Gđa. Šobat naglasila je kako eko turizam država prepoznaje iznimno vrijednim oblikom turizma, sa svim potencijalima konkurentnim za produljenje turističke sezone na stranim tržištima. Najavila je i izradbu nove strategije razvoja ruralnog turizma Hrvatske Ministarstva turizma, u suradnji s Institutom za turizam.
Zdrava hrana je nužna individualna potreba i apsolutna društvena odgovornost, strateški resurs bez kojeg se ne može jer daje državi sigurnost u upravljanju krizom
Uvodno predavanje održao je mr. sc. Roman Ozimec, naglasivši kako je agrobioraznolikost dio naše civilizacijske povijesti i tradicije. Hrana je elementarna potreba, strateški resurs bez kojeg se ne može jer daje državi sigurnost u upravljanju krizom. Kazao je da sve razvijene države intenzivno štite svoju bioraznolikost i razvijaju svoju poljoprivredu zbog neovisnosti jer hrana je roba kojom se od davnina razvijaju trgovina, gospodarstvo i promet države.
Ekološka i održiva proizvodnja hrane nije moguća bez izvornih sorti i pasmina proizvedenim u postojećim ekosustavima.
Primjer je da u svijetu postoji više od 8 000 sorti vinove loze. Perjanice poljoprivredne proizvodnje mediteranske Hrvatske, vinova loza i maslina, temelje se na izvornim, često i stenoendemičnim sortama. Mnogi lokalni lideri i turistički djelatnici nisu svjesni podataka, ne razumiju i ne prepoznaju ih važnim za razvoj eko turizma ili turizma općenito.
Potrebno je obaviti inventarizaciju, uspostaviti monitoring te razraditi strategiju i uspostaviti mjere i aktivnosti turističke promocije, očuvanja i unaprjeđenja agrobioraznolikosti, kao osnove za očuvanje bioraznolikosti, održive poljoprivrede i prehrane, koja će postati komparativna prednost u turizmu i oruđe opstanka u budućim kriznim situacijama.
Dr. sc. Irena Ateljević održala je predavanje pod nazivom; Transformativni turizam za našu održivu budućnost. Ukazala je na alarmantno stanje svjetskih eko sustava, te da smo stigli do kritične točke klimatskih promjena za koje smo i sami odgovorni. Masovni turizam je posljedica neodrživog modela rasta koji smo stvorili tijekom zadnjih 50 godina. Društvenu transformaciju predvode “kulturni kreativci” koji čine četvrtinu stanovnika razvijenog svijeta, predvodeći društvenu transformaciju prema tzv. transmodernoj paradigmi; društveni aktivizam – izgradnja održive budućnosti, ekološka osviještenost, izražen altruizam – osobni rast, samorealizacija i duhovnost, ponašanje sukladno sustavu pozitivnih društvenih vrijednosti. Uvjetuju i novi način trošenja – manje stvari, više smisla života, kvalitetnih međuljudskih odnosa i osjećaja svrsishodnosti. Tvrtke preferiraju raditi dobro jer to je dobro za posao, a što potrošači vrednuju i kupuju proizvode tvrtki koje daju natrag u društvo svojim poslovanjem. Transturizam je moćni medij kroz koji turisti mijenjaju sebe i svijet u kojem žive. Cilj projekta dr. sc. Irene Ateljević je (2014.-2018.) i razviti modele pomoću kojih se transformativne turističke prakse mogu ugraditi u popularne masovne turističke proizvode kako bi se potencijal turizma iskoristio da doprinese individulanom blagostanju, društvenoj pravdi, mirnim međuljudskim odnosima i zaštiti okoliša. Naglasak je na učenju kroz putovanja.
Problematika i usmjeravanje prema eko i održivom razvoju turizma u BiH identična je Hrvatskoj strani
Dragan Glavaš, ispred JU Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca održao je predavanje na temu razvoja eko turizma Općine Jajce. Istaknuo je da BiH nema definirane jedinstvene strategije za uspostavom zaštićenih područja na državnom nivou, međutim selektivni turistički oblici potiču razvoj standarda za zaštitu prirodne baštine i održivi razvoj postaje strateška odrednica selektivnih turističkih oblika, poticaj gospodarskog razvoja destinacije, posebno malih gospodarstva.
Stoga je i turistička ponuda u Jajcu kreirana na bazi selektivnih oblika turizma (kulturno-povijesni, sportsko-rekreativni, obrazovni, vjerski i dr.). Problematika je jednaka kao i u Hrvatskoj, prepoznato je da se od zaštite prirodne baštine i njenog uključivanja u turizam mogu ostvariti brojni ekonomsko–financijski, sociološki, demografski i drugi učinci. Ekoturizam pridonosi očuvanju i unapređenju prirodnih područja i održivom razvoju te aktivno promovira odgovornost prema okolišu i pozitivno utječe na isti. Potencijali Općine Jajce za razvoj ekoturizma su veliki, ali nedovoljno iskorišteni.
Stoga, ako Jajce želi biti destinacija s prepoznatljivim ekoturističkim proizvodom, mora hitno poduzeti niz mjera s ciljem podrške razvoja. Nužno je provođenje oštrijih mjera zaštite okoliša zbog velikog priljeva turista u glavnoj sezoni, uvođenje konkretnih mjera poticanja razvoja ekoturizma te različitih kontrola kvalitete turističke ponude.
Potrebno je vrednovati poljoprivrednike kao čuvare prirodne i kulturne baštine, čuvare znanja i vještina
“Trud ljudskih ruku” i samoniklo jestivo bilje
Doc. dr. sc. Jadran Kale u predavanju predstavio je suhozid kao vrijednu turističku formu. Suhozidne forme u hrvatskim krajolicima se dokumentiraju, istražuju i objavljuju već puno stoljeće. Njihov prezentacijski potencijal začet je razvojnim diskursom 1960-tih kad je tržišno zaštićen proizvod terasastih vinograda na Dingaču, a fotografija vinograda na Velikom Bucavcu “Trud ljudskih ruku” postala okosnicom krajobrazne urbane legende čija se vitalnost može usporediti još samo s obrazlaganjem ogoljenosti Velebita zbog trupaca za Veneciju. Suhozidi su se u masovnom turizmu ekonomski preobrazili postavši sirovinom industrije doživljaja, istovremeno od 1970-tih ulazeći u etabliranu baštinu i danas uživaju globalnu reputaciju.
Kulturni krajobraz u održivom razvoju primorske Hrvatske – kao temu zanimljivog predavanja na Kongresu, odabrao je dr. sc. Goran Andlar. Predstavljen je rezultat višegodišnjeg istraživanja kulturnih krajobraza primorske Hrvatske, proučenih s aspekta tradicijskih poljoprivrednih načina korištenja zemljišta. Rezultat osim preliminarnih studija klasifikacije, povijesti i vrednovanja krajobraza, obuhvaća registar 62 iznimna kulturna krajobraza. Tradicijski, kulturni krajobraz je temeljni čimbenik prostornog i kulturnog identiteta ove regije, u stručnoj i široj javnosti još uvijek nepoznanica, a u turističkom i gospodarskom smislu nedovoljno iskorišten potencijal naglasio je Goran Andlar. Zakoni, strategije i međunarodne konvencije zadnjih 20ak godina pozivaju na prepo
Jajce je grad izuzetno bogat nacionalnim spomenicima, kao i prirodnim blagodatima. Nešto novo što će obradovati građane a i posjetioce Jajca su paunovi. JU Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca nabavila je paunove kako bi obogatila prirodni ambijent ovog grada.
Zadnji put kad su se u Jajcu mogli vidjeti paunovi bilo je još u prijeratnom periodu.
Paunovi se mogu vidjeti svakim danom u gradskom parku, kod turističkog Info centra.
Radnici JU Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca prisustvovali su otvorenju zimske turističke sezone na Vlašiću koja je se održala 18.12.2016. godine
Sezonu je svečano otvorio premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo koji je gostima poželio dobrodošlicu i odličan provod. I ovaj vikend Vlašić, sudeći prema najavama organizatora, bit će pravo mjesto za sve ljubitelje dobre zabave.
Inače, visina snježnog pokrivača na Vlašiću je nekoliko centimetara, tek toliko da bi se upotpunio zimski ugođaj. I pored svega veliki broj turista danas je pristigao na Vlašić, a tako će biti i tokom predstojećeg vikenda zbog brojnih zabavnih sadržaja koji su najavljeni u sklopu otvaranja zimske turističke sezone.
Više fotografija pogledajte na našoj FACEBOOK STRANICI.
(AA/Avaz/JU Agencija Jajce)
Hrvatsko kulturno društvo Napredak podružnica Jajce i ove godine organizira Tradicionalni Božićni koncert koji će se održati 17. prosinca 2016. godine u Domu kulture s početkom u 18.00 sati.
Gost koncerta je Đani Stipaničev, poznati hrvatski kazališni tenor – bariton, zvijezda domaćih rock opera i mjuzikala, široj javnosti poznat po svojim vokalnim sposobnostima i kazališnim angažmanima. Pored Đanija Stipaničeva nastupit će i Napretkov zbor Nikola Šop, Napretkov mandolinski sastav Stjepan Tomašević, Veliki crkveni zbor te zbor Frame Jajce.
Nakon koncerta nastavit će se druženje uz božićne pjesme, kuhano vino i čaj kod Napretkovog božićnog drvca, gdje će se održati i božićni sajam na kojem svoje radove izložiti Frama Jajce, Srednja strukovna škola Jajce, Napretkova sekcija kućna radinost, zajednica žena Kraljica Katarina Kosača, jajačke pekare te sarajevski Klas.
Sretni smo da Božićni program raste iz godine u godinu te se svake godine povećava broj izlagača na Božićnom sajmu. To je sve moguće zahvaljujući našim sponzorima i dobročiniteljima koji nam iz godine u godinu pomažu.
Ove godine HKD Napredak podružnica Jajce s Udrugom kralj Stjepan Tomašević organizira prošireni Božićni program pod nazivom „Božić u kraljevskom gradu“. U utorak 13. prosinca 2016. godine će djeca iz JU Dječji vrtić „Bare“ Jajce ukrasiti Božićno drvce ispred Doma kulture u Jajcu.
U sklopu programa izvest će se i dvije kazališne predstave. Prva predstava pod nazivom „Rodijaci“ bit će prikazana 18. prosinca 2016. godine (nedjelja) u Domu kulture s početkom u 18.30 sati, dok će se druga predstava pod nazivom „Ja sam dama“ prikazati 19. prosinca 2016. godine (ponedjeljak) u Domu kulture s početkom u 18.30 sati.
HKD Napredak poziva sve građane Jajca da posjete Napretkov Tradicionalni Božićni koncert u sklopu programa „Božić u kraljevskom gradu“ kao i sve što će se održavati tijekom sljedećih nekoliko dana. Dobro nam došli.
(napredakjajce.ba)
Stari grad, ili tvrđava, najuočljivija i najimpozantnija je jajačka građevina čija je izgradnja označila nastanak grada Jajca.
Ona je još uvijek zanimljiva našim historičarima zbog tragova građevine koja je postojala na ovom mjestu prije nego je tvrđava, kakvu danas vidimo i poznajemo, izgrađena i kakva je do danas ostala većim dijelom.
Na to ukazuju zidani kamen i sedra koji se razlikuju na donjim slojevima tvrđave, odnosno na njenom temelju. Tvrđava u Jajcu često je u prošlosti spominjanja kao “neosvojiva”.
Zbog svoje masivnost, bedema (odbranbeni zidova), pitke vode na samom vrhu, čak i običnom posjetiocu može se činiti neosvojiva.
Jedan od bedema onaj zapadni seže do Plive, a sjeverni do Vrbasa, Pliva i Vrbas su bile prirodne neprohodne granice, zbog toga je u prošlosti morala biti osvojena na prevare. Mnoge su legende vezane za osvajanje ove tvrđave. Takvu jednu legendu piše i putopisac Athanasio Goorgiceo, u 17. stoljeću.
Kazivanje o zauzimanju Jajca, na prevaru, bilježi putopisac Athanasio Goorgiceo iz 17. stoljeća, a legendi vjeruje budući da se iz njegovog opisa vidi koliko je zadivljen strateškim položajem i snagom, bedem, kula i bastiona.
On kaže:
“Grad je prema rijeci bio tako udešen, da ovdje nije bilo moguće ni jurišati ni opsjedati ga, a nema ni zgodnog mjesta, gdje bi se mogao tabor smjestiti. Pa da je to i moguće, slabo bi to gradu naškodilo, jer je on na tolikoj uzvisini i na tako tvrdom temelju sazidan. Zato imadu i kršćani koji su ovdje stanovali ovu tradiciju, po kojoj ga Turčin, šezdeset godina poslije svih drugih gradova, nije osvojio silom, nego varkom.”
Naime, prema legendi koju bilježi “Jajce su Turci osvojili prevarom. Praveći se da odustaju od opsade, oni su ostavili pred gradom kužnu odjeću, koju su stanovnici Jajca uzeli zbog plijena, te tako unijeli zarazu unutar tvrđave. Grad je zbog kuge u najkraće vrijeme skroz opustio, a Turci ga osvojiše ne potegav ni mača.
Treba napomenuti da su brojni važni detalji unutar grada nestali ili uništeni te bi onim najvećim zaljubljenicima trebalo dati podršku da barem po sačuvanim i poznatim opisima ponovo grade i vraćaju gradu ono što su mu bure prošlosti i ljudskog nemara oteli.
Događaj koji je prethodio gradnji tvrđave je vrijeme kada je mađarski kralj Ljudevit odlučio da ‘provali u Bosnu’ 1363. godine. Ispod grada Sokola (mjesto 7 km udaljeno od Serića prema Gerzovu), kralj je pošao iza 10. jula, a na 19. juli bijaše već u Virovitici u Slavoniji. Glavna zasluga što je Ugarska (Mađarska) vojska prisiljena na povratak, ide vojvodu Vukca Hrvatinića, oca osnivača grada Jajca, hercega Hrvoje, a kralj ga za to baš kraljevski nagradio. Na 2. augusta 1366. izdade mu, naime, Tvrtko listinu pod Prozorom u Rami kojom mu daruje isti grad Sokol u Plivi a njime i svu Plivsku župu u plemenito, jer mu je u ono doba, kada stize kralj ‘Lauš’ pod Sokol u Plivi vijerno poslužio.” (Dr. Ćiro Truhelka “Kraljevski grad Jajce”, Sarajevo 1904. godine)
“Vrlo je važno ustanoviti (ovom događaju) ko su sve ‘svedoci dobri Bosnane’: knez Vlaj Dobrojević zatim kaznac Sanko, župan Crnug, župan Brajko Pribinić, tepčija Vučina, knez Vlatko Obrinović, tepčija Milat, njegovi činovnici-trojica dvorjanici, a četvorica knezovi ili župani iz bosanskih zemalja”. (Nada Klajić „Srednjovjekovna Bosna“, Zagreb 1994.god.)
Kasnije će Vukcov sin Hrvoje odabrati iz strateških razloga Jajce mjesto na kome će graditi tvrđavu čime će ovo područje dobiti veliki značaj ne samo za ovo područje već i značaj same države Bosne. Jajce kasnije postaje kraljevskim gradom!
“U unutrašnjosti tvrđave sačuvana je turska barutana, sagrađena u 17. vijeku, vrlo zanimljiva zgrada po svojoj arhitekturi. Do barutane (džebhane), na južnoj strani, uzdiže se poveći bastion na kome je još za vrijeme austrougarske okupacije postavljena sirena (prvo ručna a kasnije električna za uzbunu). U tvrđavu se ulazilo sa južne strane koju su izgradili Mađari. Uz ovu nalazi se i stara bosanska kapija sa kraljevim grbom. U unutrašnjosti se nalazi rezervoar gradskog vodovoda, koji je izgrađen još za vrijeme Austro-Ugarske (Austrijske i Mađarske) i koji je bio u upotrebi između dva svjetska rata. Tu se nalazi i jedan bunar iz kojeg su se vojničke posade snadbijevale vodom. Za vrijeme stare Jugoslavije (Kraljevine Jugoslavije), tvrđava je uvijek bila zaključana i nalazila se pod nadzorom Gradskog načelstva. Mnogi su je turisti posjećivali. Opštinski službenik Ibro Bibić je izvjesno vrijeme obavljao i dužnost gradskog vodiča. Tvrđava nije služila samo za posjete domaćih i stranih turista. U njoj su se ljeti često priređivale razne priredbe i teferiči. Godišnje zabave vatrogasaca bile su najposjećenije, jer su oni imali dobru limenu glazbu koju je narod najradije slušao.“
(Hazim Eminefendić „ Jajce 1878-1941“, Jajce 1989.god./agencija-jajce.ba)
Mlinčići koji su podignuti još u srednjem vijeku i dijele veliko od malog Plivskog jezera, spadaju u jedan od 29 nacionalnih spomenika u Jajcu koji su pod zaštitom države. Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kompleks od 20 vodenica na Plivi proglasila je kulturnim krajolikom.
Radovi čišćenja Tvrđave i okolnog prostora se nastavljaju. Uređen je pristup vanjskoj strani zidova Tvrđave i okoline. Dodatno će se zidovi oslobodit od zaraslina i okolnog granja. JU Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca će ovom akcijom Tvrđavi osigurat duži vijek, veću stabilnost kao i atraktivniju estetiku samog spomenika.
Travnička kapija predstavlja južni ulaz u stari grad Jajce. Naziva se još i Plivska, Donja i Južna. Padom pod otomanski imperij Jajce gubi strateški značaj koji je dugo imalo,i to tek nakon poraza kod Beča, a zatim i Sente. Tada je sagrađena visoka kula, u osnovi četverougaonik, tipična forma za osmanske kapi-kule s kraja XVII i početkom XVIII stoljeća. Pored nje je podignuta manja tabija. To je jedina kula tvrđavnog pojasa Jajca koja ima kameniti svod iznad prizemlja. Sudeći po obliku sagrađen je krajem XVII ili početkom XVIII stoljeća. Malo više ove kapije je u XVI stoljeću sagrađen je solidniji most preko Plive. Most je bio stalno i dobro održavan zbog njegove važnosto za kretanje vojske iz centralne Bosne, tj. Travnika (Đ. Mazalić, 1952, 76). Teren ispred obje kapije, Banjalučke i Travničke, je vjerovatno bio štićen dubokim i širokim jarcima s pomičnim mostovima. Travnička kapija ima pravougaonu osnovu dimenzija 8,75 x 9,10 m. Zidana je lomljenim kamenom gdje su debljine zidova u prizemlju: sa vanjske – južne strane 3,30 m i sa unutrašnje – sjeverne strane 1,45 m. Visina ulaza sa južne strane iznosi 2,27 m, dok je sa sjeverne njegova visina 4,37 m. Debljina zidova na spratu iznosi oko 1,20 m. Na spratu se nalazi jedna prostorija u koju se ulazi sa zapadne strane, sa prostora bedema, odnosno danas iz avlije Omer-begove kuće. Ova prostorija ima dimenzije 6,82 x 5,93 m i u njoj je vjerovatno bila smještena straža. Prema jugu, sjeveru i istoku je imala puškarnice. Iz ove prostorije drvenim stepeništem dolazilo se do drugog sprata kule, gdje je bila smještena još jedna prostorija. Dimenzije i oblik ove prostorije slične su dimenzijama i obliku prethodne, s tim da ova gornja etaža ima samo dva prozorska otvora koji su orijentirani prema unutrašnjosti, odnosno na sjevernu stranu. Međuspratna konstrukcija je bila drvena.
Banjalučka kapija čuvala je sjeverni ulaz u grad Jajce. Objekt se sastoji od kule i kapije – sjevernog ulaza u grad. Ispred kapije je nekada bio suhi odbrambeni jarak. Debljina zida na kapiji iznosi 4,55 m. Vrata se od sjevernoj prema južnoj strani postepeno šire i njihova širina sa sjeverne strane iznosi 3,21 m, dok je sa južne 5,50 m. Visina sjevernog ulaza iznosi 4,55 m, dok je visina sa južne strane 5,35 m. Kapija danas nema više prvobitni vanjski dovratni okvir koji je bio nekada uži i nosio je baglame za metalna vrata. Ova kapija se mogla zatvarati čvrstim zaslonom koji se spuštao polugom. Otvor za polugu se nalazio između drugog i trećeg prsobrana i još je danas vidljiv. Željezom okovana vrata stajala su do 1906. godine, kada je kapija proširena zbog uvođenja širih vozila. Sa vanjske strane sjevernog dovratnika nalazi se ukras-gravura ratnika. Ucrtana je u osmansko doba, po običaju onog vremena. Na kruništu zida iznad kapije rekonstruirani su prsobrani na temelju sačuvanog crteža iz 1890. godine, kao i prema preostalim temeljima dva prsobrana. Zidovi sa puškarnicama oko Banjalučke kapije, a zatim, barem u svojim supstrukcijama, i sama kula uz kapiju, imaju dio gradnje slične kao na Medvjed-kuli, tj. vertikalno slagan kamen na oplatama.
Travnička kapija i Omerbegovića kuća
Papaz kula i Banjalučka kapija
