Radnici Agencije službenom posjetom posjetili su najbolje i najzanimljivije turističke destinacije R. Hrvatske. Cilj posjete je bio vidjeti i snimiti pozitivne stvari poznatih Hrvatskih destinacija te u narednom periodu pokušati primijeniti te iste stvari u Jajcu. Posjetili smo NP Plitvice, Zadar, Biograd, Šibenik, NP Krka, Split i Dubrovnik.
Povodom 554-te godišnjice krunisanja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića jučer 27.11.2015. u Domu kulture govor je održao Prof. dr. Dubravko Lovrenović.
Teme govora bile su posljednji bosanski vladari – Stjepan Tomaš i Stjepan Tomašević kao i Crkva bosanska.
Jajce, koje leži na obalama rijeka Pliva i Vrbas, dokazalo je status grada muzeja, a u prilog tome ide i najnoviji pronalazak grobova i sarkofaga na nekropoli Potkriž u mjestu Divičani.
TURISTI SA SVIH STRANA: Mnoštvo turističkih putokaza na svakih nekoliko koraka upućuje na činjenicu da se u Jajcu ima šta posjetiti i da je turizam važna privredna grana.
Ipak, iako broj turista iz godine u godinu raste, i u ovoj godini ih je bilo preko 100.000, za nadležne i turističke radnike to još nije zadovoljavajuće, te im je cilj da nekad kraljevski grad doživi predratni procvat kada je u Jajce godišnje dolazilo čak 250.000 turista.
PARK PRIRODE: Turistički radnici u ovoj opštini ponosni su i na međunarodne skokove sa vodopada, a o posljednjim skokovima je, tvrde, izvještavalo oko 150 medijskih kuća, među kojima i kineske i američke.
U planu je uređenje prostora oko vodopada, premošćivanje Vrbasa pješačkim mostom, stavljanje u funkciju nekoliko mlinova, a od većih pojekata je uređenje parka prirode na malom Plivskom jezeru, kupališta, trim i biciklističkih staza.
Cijeli članak pročitajte ovdje!
Bezbrojne su lokalne predaje o postanku i imenu nekog mjesta. U njima se obično polazi od etimologije riječi od koje je ime izvedeno, ili od položaja na kojem je grad smješten. Predaje i jedne i druge osnove zastupljene su u građi koja se odnosi na postanak i ime grada Jajca. Tako se kazuje da Jajce ime duguje činjenici da su “prilikom zidanja grada u malter stavljali jaja da bi malter bio čvršći”, što je motiv koji se često javlja u predajama o različitim gradnjama. Druga predaja ističe da je “tvrđava-grad sagrađena na jajolikoj stijeni, pa otuda i ime grada”. Taloci bilježi da “…ima ih koji ime grada Jajca dovode u svezu s imenom legendarnoga vojvode kastela Grmuše (na lijevoj obali Une u Bihaćkom kotaru) Jajice”. Ruševine tog kastela raznesene su prije 1889. godine. Prigodom čišćenja nađen je pernati buzdovan i koplje mađarske forme. Puk priča, “da je ondje prije pesto godina živio vojvoda Jajica…”.
Predaja o porijeklu imena grada, koja se u različitim pisanim izvorima najčešće prenosi, kazuje da je “Hrvoje povjerio gradnju nekom graditelju imenom Luculli, koji je sagradio grad po uzoru napuljskog kastela – Castello del Uovo” (dvorac jajce). Varijanta ove predaje, koja je zabilježena i u naše dane, nesumnjivo je knjiškog porijekla. U njoj je izostavljen graditelj, a u prvi plan istaknut je bosanski velikaš Hrvoje Vukčić hrvatinić, gospodar Donjih krajeva, čije je oduševljenje talijanskim Castellom del Uovo bilo presudno za postanak Jajca: “Hrvoje Vukčić Hrvatinić bio je vazal napuljskog kralja i kad je vidio Kastelo, po uzoru na to izgrađen je grad Jajce”. Sve predaje vezane za postanak Jajca su kratka, jednoepizodična saopćenja, za čiji nastanak je samo ime grada nudilo, ali do izvjesne mjere i ograničavalo maštu prenosilaca usmene tradicije.
Priča iz knjige “Jajce u narodnoj predaji” autorica Aiše Softić i Ljiljane Ševo.
Jajcu u posjeti bio je danas Prof.Dr Izet Kubat, dipl.ing.geol. jedan od najuglednijih geologa Bosne i Hercegovine koji takođe radi kao redovni profesor na geološkom fakultetu.
Darovao je brojne minerale koji danas krase jajačku zbirku minerala i fosila. Naveo je kako se jako rijetko viđa ovako bogata zbirka. U razgovoru sa direktorom Agencije Husom Hadžić izdiskutovane su i brojne teme o unapređenju postojeće zbirke.
Kao prijatelju Agencije gosp. Kubatu, uručena je zahvalnica.
Grad Jajce je zbog bogate historije oduvijek privlačio brojne turiste iz cijelog svijeta, a prema riječima direktora Agencije za kulturno-historijsku i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala Huse Hadžića, ove godine ih je bilo 100.000.
“Zadovoljni smo posjetom turista, a iz godine u godinu ih je sve više. Najviše ih dolazi iz naše zemlje, potom Slovenije, Hrvatske, Italije, Njemačke, Francuske, a u posljednje vrijeme sve ih je više i iz Srbije, Crne Gore i Poljske”, ističe Hadžić.
Dodaje da za cilj imaju dostići predratni nivo posjeta kada je Jajce godišnje posjećivalo više od 250.000 turista, pa je grad s pravom nosio epitete kontinentalni Dubrovnik, bosanska Venecija, grad kamena, svjetlosti i vode, muzej pod vedrim nebom…
Jajce se u pisanom dokumentu prvi put spominje 1396. godine, a osnovao ga je Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1350.-1416.) hrvatski ban, veliki vojvoda bosanski i herceg splitski.
U 15. vijeku Jajce prelazi u vlast bosanske kraljevske porodice Kotromanić, a ovdje se 1461. godine krunisao i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević. Grad je često mijenjao vladare, a tvrđava Jajce je posljednja koja je pala u ruke Osmanlija 1527. godine. Tursku upravu je 1878. godine zamijenila Austrougarska. Također važno je napomenuti da je upravo u ovom gradu tokom Drugog svjetskog rata osnovana Titova Jugoslavija.
Iako se Jace u pisanim izvorima spominje tek u 14. vijeku, arheološka nalazišta, otkrivena u samom centru grada ukazuju da su ljudi na ovim prostorima živjeli još prije 6.000 godina. Posebno su značajna nalazišta iz rimskog doba, kako u samom gradu, tako i u njegovoj okolini. U te nalaze spadaju i Hram boga Mitre i nekropole iz 4. vijeka.
Inače turizam u ovom bosanskom gradu se intenzivnije razvija krajem 19. vijeka, pa je 1897. godine izgrađen hotel Grand, jedan od prva četri hotela izgrađena u BiH, a zanimljivo je da je Jajce 1984. proglašeno za najuređenije turističko mjesto u bivšoj Jugoslaviji.
Od 28 nacionalna spomenika kulture koliko ih ima u Jajcu, Hadžić kaže da turiste najviše impresioniraju vodenice na rijeci Plivi, džamija Esme Sultanije, tvrđava i vodopad koji je sa svojih 25 metara šesti po veličini u svijetu i unikatan zbog položaja u centru grada.
Ne treba zaboraviti ni podzemnu crkvu koju je narod prozvao katakombe, koja se može posjetiti u svako doba dana i noći. Podzemnu grobnu crkvu dao je oko 1410. godine za sebe i svoju porodicu sagraditi osnivač grada Jajca Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Crkva se sastoji od dvije etaže izgrađene u živoj stijeni, a u stijenu isklesane grobnice govore o namjeni ove crkve. Na ulazu u crkvu nalazi se nedovršena kompozicija koja predstavlja Hrvoja Vukčića Hrvatinića i njegovu ženu Jelenu Nelipić.
Iako nedovršena, ova crkva spada u najznačajnije spomenike kulture te vrste u Evropi.
(klix.ba)
U avnojevskom Jajcu, nalazi se i objekat nazvan Šarenica ili Saračeva kuća, u kojoj je na današnji dan prije 72 godine osnovana Telegrafska agencija nove Jugoslavije (TANJUG).
Saračeva kuća, poznatija kao Šarenica, izgrađena je 1899, a podigao ju je ondašnji jajački veleposjednik Suljaga Sarač za svoju mnogobrojnu porodicu. Kuća je tipičan primjer ljepote austrougarske arhitekture, Šarenica je dobila naziv zbog svoje prelijepe fasade. U početku, Sarači su bili smješteni u prizemlju, dok je ostatak služio kao besplatan konak za putnike namjernike.
Prije 1992. godine kuća je pripadala porodici Ćuk, dok je sada u vlasništvu porodice Keljalić. Saračeva kuća 2004. godine proglašena je nacionalnim spomenikom.
Uoči 2. zasedanja Avnoja umjesto Sarača u šarenicu se uselio tadašnji AGITPROP CK KPJ, po ugledu na propagandnu službu Sovjetskog Saveza.
Jedan od tada vodećih komunistčkih političara Moša Pijade je pokrenuo incijativu i osnovao prvu telegrafsku agenciju nove Jugoslavije – TANJUG. Osnovan je od strane Komunistička Partije Jugoslavije sa namjerom da propagandno informiše o borbi partizana u Drugom svjetskom ratu koju su vodili komunisti pod vođstvom Josipa Broza.
Raspolagali su sa jednim zarobljenim predajnikom i polovnom “geštetner” mašinom. Pored prvog direktore agencije Vladislava Ribnikara i male grupe novinara, u ovom objektu se nalazio i atelje vajara Antona Augustinčića.
Imenu Tanjug, prethodilo je nekoliko prijedloga skraćenica, među kojima su Tasjug (Telegrafska agencija slobodna Jugoslavija), Notasjug ili Notanjug (Novinska telegrafska agencija slobodne Jugoslavije), pa i Tenanoj (Telegarfska novinska agencija nova Jugoslavija).
Tanjug je počeo svoj rad sa zaplijenjenim predajnikom, rasklimatanom mašinom za umnožavanje (geštetnerom) i jednom pisaćom mašinom. U prvim godinama uzor im je bio sovjetski TASS, da bi se kasnije, po objavljivanju rezolucije Inforbiroa 1948. godine, oslobodili uticaja SSSR-a i oslonili samo na sopstvene snage.
U Tanjugu su uvedeni teleprinteri 1947. godine, koji su zamenili telegraf, a prvi moderan radio-printer uveden je 1957. godine. Tanjug je pored centrale u Beogradu, imao i prijemni centar najprije u Batajnici, a potom u Ovči i otpremni centar u Makišu, oba sa moćnim antenskim poljima. Oba centra su napuštena, zbog pojave novih tehnologija.
Krajem 1985. godine Tanjug je kompjuterizovan nabavkom velikog centralnog računara Honeywell i terminala Megadata. Danas novinari i čitava agencija rade na savremenim kompjuterima.
Najznačajniji novinarski proizvod Tanjuga je Generalni servis, koji obavještava domaću javnost o najznačajnijim zbivanjima u zemlji i svijetu, a svjetsku javnost o događajima u Srbiji.
Poslije rata, Tanjug je bio novinska agencija Demokratske Federativne Jugoslavije, Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Poslije raspada SFRJ, od 1992. godine Tanjug je bio novinska agencija Savezne Republike Jugoslavije, od 2003. novinska agencija Državne zajednice Srbija i Crna Gora, a od 2006. godine nacionalna novinska agencija Republike Srbije.
(Jajce Online/Avaz)
U sklopu projekta „Unaprjeđenje i promocija turističke ponude u Općinima/opštinama Jajce i Mrkonjić Grad“ Agencija Jajce i Agencija Mrkonjić Grad predstavila je turističke potencijale u Banjalauci na 19. Međunarodnom sajmu lova, ribolova, ekologije i sporta i 19. Međunarodnom sajmu turizma i ugostiteljstva “Lorimes 2015″.
Projekat su podržali Švicarska vlada i UNDP.
Izašao je četvrti broj besplatnog časopisa „Moja Avantura“ koji promoviše turizam Bosne i Hercegovine, zdravu hranu, ekologiju i outdoor sportove u našoj zemlji.
Izdavač je JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”.
