Vijesti

Dan općine Jajce obilježava se 22. februara na datum prvog pisanog pominjanja grada Jajca 1396. godine u Povelji iz dubrovačkog arhiva i ovo je drugo zvanično obilježavanje ovog datuma. Nakon brojnih prijedloga Organizacioni odbor utvrdio je Program obilježavanja Dana Općine Jajce.

Ovogodišnji program obilježavanja počet će u petak, 19. februara izložbom učenika osnovnih škola, a svoje radove će izložiti u Gradskoj galeriji Jajce.

Program se nastavlja u subotu, otvaranjem odbojkaškog i košarkaškog turnira koji će se odigrati u Gradskoj dvorani Jajce, dok je za nedjelju predviđen kulturno-umjetnički program u kojem učestvuju KUD-ovi iz Jajca, dok će muzički dio upotpuniti prošlogodišnja finalistica najgledanijeg muzičkog showa “X Factor”, mlada Magdalena Bogić i poznati interpretator narodne muzike Jasmin Burek.

Na dan centralne svečanosti, 22. februara s početkomu 11 sati održat će se Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Jajce, kada će se uručiti najviša javna priznanja Općine.

(avaz.ba/Jajce Online)

Tri turističke destinacije Srednje Bosne svrstane su u top 10 turističkih destinacija u BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, a kako prenosi Dnevni avaz turističke destinacije Jajce, Travnik i Vlašić ponosno se nalaze u top 10 najboljih destinacija u BiH.

Mi u Turističkoj zajednici smo ponosni na ove podatke, u 2015. godini se mnogo radilo na promociji ovih destinacija, imamo velik broj posjetitelja, a sve više i organiziranih posjeta. Ne znam po kojim parametrima su birane ove destinacije, ali mislim da bi se trebala spomenuti i Fojnica jer je to općina koja ima najviše noćenja po glavi stanovnika, u protekloj godini ostvareno je oko 150 tisuća noćenja, kazao je direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona Miro Matošević. fpn

Dodajmo kako je planina Vlašić svrstana u top 3 turistička otkrića u 2015. godini u BiH.

(drukciji.ba)

Bosanske stare kuće u Jajcu su sličnog oblika kao u ostalim dijelovima Bosne ali specifičnog izgleda. Specifičnost stare jajačke kuće je zbog terena na kojem su nastajale, izgledaju kao da su jedna na drugoj.

Zbog potrebe za obradivim zemljištom, za lijepom avlijom -dvorištem, kuće su uvijek pravljenje na najkamenitijem djelu posjeda. Stara jajačka kuća je uvijek jednim djelom u kamenu ili zemlji i uvijek sa dobrim podrumom. Podrum i magaze su služile za odlaganje namirnica, jer u takvim podrumima je uvijek konstatna temperatura oko 10-tak stepeni celzija.

Posebna pažnja se vodila da pendžer – prozor ne gleda u komšijin, sve zbog održavanja dobrih komšijskih odnosa. Kuće u Jajcu su većinom na dvije etaže, prva etaža se uvijek zidala kombinacijom kamena i drvenih greda, dok druga je često bila od drvenih greda i sedre (vrsta poroznog materijala kojeg proizvode mikro organizmi u Plivi).Za pokrov se koristila drvena šindra, ali kasnije šindra pokrivena limom jer je lim mnogo dugotrajniji materijal.

(furaj.ba)

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH), uz potporu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, organizirala je nastup i prezentaciju na sajmu turizma FREE Munchen, koji se održava od 10. do 14. februara 2016. godine u Minhenu.

Na prezentacijskom pultu Bosne i Hercegovine predstavlja se turistička ponuda cijelokupne Bosne i Hercegovine od ljetovališta, zimskih centara, banjsko- liječilišnih centara do ponuda za adrenalinski i aktivni odmor, kao i ponude vjerskog turizma u BiH.

Ovo je prvi put da se privatni turistički sektor Bosne i Hercegovine organizirano predstavlja na minhenskom sajmu, koji je jedan od najvećih turističkih sajmova u Njemačkoj, koja je važno turističko tržište za BiH.

Kako navode iz VTKBiH prezentacije su izuzetno posjećene od velikih svjetskih turoperatera, te postoji veliki interes za Bosnu i Hercegovinu kao poželjnu turističku destinaciju prvenstveno zbog svoje raznolike i kvalitetne ponude, te odličnog geografskog položaja i povezanosti sa zemljama u okruženju.

Prvi dan sajma, pult Bosne i Hercegovine posjetile su Viktorija Ketelhut, generalni konzul, i Kristina Pavlović, vice konzul BiH u Minhenu.

Na štandu Bosne i Hercegovine nalazi se i prezentacijski pult Turističke organizacije Srbije, što je nastavak uspješno započete suradnje na sajmovima u Moskvi i Londonu gdje se Bosna i Hercegovina predstavljala na štandu Turističke organizacije Srbije.

(Fena/foto: Samed Žužić fotografija)

Actuellement, Melbet ne propose pas de bonus sans dépôt en Afrique. Avec le code promo melbet vous pouvez profiter d’un bonus de bienvenue pouvant atteindre 1 750 € + 290 Free Spins sur le casino en ligne. Pour obtenir le bonus de bienvenue, le 1er versement réalisé sur Melbet doit faire au moins 1 €. Une fois votre compte validé par le service client, vous recevrez un code d’activation. Il ne vous restera plus qu’à réaliser votre premier dépôt pour profiter pleinement de votre bonus de bienvenue.

Vjeruje se kako je prije skoro 50.000 godina, geološkim procesima, formiran poznati vodopad u Jajcu za kojeg se smatra da je jedini vodopad u svijetu koji se nalazi u centru jednog grada.

Magična ljepota prelijevanja vode u slapove najočitija je noću kada vodopad u tišini i pod zvjezdanim svodom stvara jedinstven umirujući zvuk, javlja Anadolu Agency (AA).

Vodopad u Jajcu visok više od 20 metara našao se na brojnim razglednicama svijeta. Osim što živopisni brzaci rijeke Plive padaju niz sedrene stijene stvarajući vodopad, na istom mjestu Pliva se ulijeva u Vrbas. Ukrašen zelenilom, vodopad je privlačan i skakačima od kojih se samo najhrabriji odlučuju na skok iz jedne hladne rijeke u drugu.

Jajce svakodnevno pohodi veliki broj turista, ponajviše zbog vodopada koji se nije mijenjao kroz stoljeća dok su osvajači prolazili gradom. Ovaj postojani čuvar grada, u dubokoj noći kroz isprepletena svjetla koja obasjavaju slapove, čini poseban prizor.

Uz kristalno čistu vodu koja se kroz desetine metara obrušava, stvara se prizor koji je Plivski vodopad svrstao na listu dvanaest najljepših vodopada svijeta.

(Faktor.ba)

Početkom ovogodišnje turističke sezone Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca predstavila je svoj novi suvenir “Jajačku kocku – slagalicu”. Devet malih koci na kojima su predstavljeni nacionalni spomenici Jajca čine jednu veliku kocku. Isti suvenir bio je hit za turiste 2015. godine i spada među najprodavanije suvenire u Jajcu.

Pjesma „S one strane Plive” ili “S one strane Jajca“ je pjesma koja se u melodijskom dijelu zadržala u više zemalja. Melodija potiče iz Turske. Njen originalni naslov glasi „Dersi derum“,  a u Bosni i ostalim zemljama pjevali su je Osmanskoturski vojnici, pogotovo u prilikama ulaska  u osvojena područja.

Pjesma „Dersi derum“ je duhovnog karaktera koja se i danas izvodi u Turskoj. Pjesmu  je pored ostalih pjesama duhovnog karaktera, primjera radi, na turneji u Turskoj od 24.4 do 4.5. 2005. godine izvodio sarajevski ansambl „Sultan Mehmed Fatih“ kojeg čine Bošnjaci muslimani, Hrvati i Srbi.

Na prijedlog prvog predsjednika stranke HDZ-a BiH Stjepana Kljujića, u vrijeme ratnih devedesetih godina, upućen Dini Merlinu da napiše tekst za himnu Bosne i Hercegovine na melodiju pjesme „S one strane Plive“, što je ovaj i učinio veoma lijepo, nastao je još jedan tekst na ovu veoma staru melodiju pod nazivom „Jedna si jedina“.

Ova himna bila je aktuelna sve do 1998. godine, kada je odlukom visokog predstavnika zamijenjena današnjom himnom bez teksta, pod nazivom “Intermezzo”.

Pjesma „S one strane Plive“ je uvrštena među najljepše bosanskohercegovačke sevdalinke koju su na nosače zvuka, gramofonske ploče, audio kasete i potom CD-e, zabilježili mnogi, jedni od najeminentnijih izvođača bosanskohercegovačke sevdalinke, ili sevdahlinke, poput Zehre Deović, Bebe Selimović, Silvane Armenulić, Hanke Paldum, Nedžada Salkovića, Zaima Imamovića, Mate Bulića i drugih.

Pjesma „S one strane Plive“ je, dakle, pjesma ne samo (i) naša jajačka već i svebosanskohercegovačka koja se izvodi širom Bosne i Hercegovine i u svijetu gdje je Bosanaca i Hercegovaca, što znači po cijelom svijetu.

Pjesma „S one strane Plive“ jeste pjesma čežnjive, iseljeničke duše.

S ONE STRANE PLIVE

S one strane Plive, gajtan trava raste.

Po njoj pasu ovce, čuvalo ih momče.

Momče tužno plače, još tužnije ječi.

Svaka tuđa zemlja tuga je golema.

U tuđemu svijetu bez oca, bez majke.

Bez oca, bez majke, bez brata bez seje.

U tuđemu svijetu nigdje nikog nema.

Svaka tuđa zemlja, tuga je golema.

(Jajce grad muzej)

Tvrtko I. Kotromanić, bosanski ban 1353–77. i kralj 1377–91 (?, oko 1338 – ?, 10. III. 1391?). Prvorođeni sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, unuk Stjepana I. Kotromanića i Jelisave Nemanjić. Godine 1353. naslijedio je strica Stjepana II. Kotromanića, a za njegova su maloljetništva brigu o državnim poslovima vodili otac (do smrti 1354) i majka. Banski je naslov dijelio s mlađim bratom Vukom.

Odnosi s Ugarskom bili su zategnuti unatoč dinastičkim vezama (Ludovik I. Anžuvinac bio je od 1353. oženjen Tvrtkovom rođakinjom Elizabetom Kotromanić), formalnoj političkoj podložnosti (Tvrtko je bio vazal hrvatsko-ugarskog kralja) i spremnosti na predaju dijelova bosanskih zemalja (Ludoviku je 1357. bio ustupljen Hum kao Elizabetin miraz), pa je tako Ludovik u ljeto 1363. poveo vojnu protiv Tvrtka pod izlikom obračuna s bosanskim krstjanima, ali je poražen morao uzmaknuti.

Nakon toga Tvrtko se prozvao ‘milošću Božjom ban cijele Bosne’, čime je naglasio svoju neovisnost o Ludoviku. Vodio je i neprestane borbe s nepokornim bosanskim velikašima. U veljači 1366. izbila je pobuna koju je predvodio Vuk Kotromanić, pa su Tvrtko i njegova majka Jelena bili prisiljeni skloniti se u Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Zahvaljujući Ludovikovoj pomoći Tvrtko se sredinom 1367. vratio na vlast u Bosni porazivši pobunjenike.

Pošto je učvrstio položaj sporazumom s bosanskim plemstvom, ubrzo je opet odbacio vrhovništvo hrvatsko-ugarskog kralja. Nakon smrti srpskog cara Uroša, iskoristivši razjedinjenost srpskih velikaša, Tvrtko je istaknuo pretenzije na srpsko prijestolje, pozivajući se na srodstvo s Nemanjićima.

U savezu s knezom Lazarom Hrebeljanovićem porazio je 1373. protivnika i suparnika Nikolu Altomanovića, pa je stekao njegove zemlje oko gornje Drine i Lima. Sljedeće godine konačno se pomirio i s bratom Vukom, a u prosincu 1374. oženio se Dorotejom, kćeri bugarskog cara Ivana Stracimira. Početkom 1377. preoteo je Đurađu Balšiću Trebinje, Konavle i Dračevicu, čime je pod svoju vlast okupio znatan dio područja koje su nekoć držali Nemanjići.

Idući korak bila je krunidba dvostrukom krunom (sugubi vijenac) i uzimanje naslova ‘kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju’. Krunidbena svečanost održala se 26. X. 1377. vjerojatno u mjestu Mile kraj Visokog u srednjoj Bosni (a ne kraj Mileševa). Smrt Ludovika I. Anžuvinca dala je povod Tvrtku da se, kao sin Jelene Bribirske, umiješa u hrvatske prilike i proširi vlast pa je 1385. zaposjeo Hum, Livno, Duvno i Glamoč te stekao Kotor pod uvjetom da ne pruži potporu hrvatskim feudalcima (Ivan Paližna, braća Pavao, Ivaniš i Ladislav Horvat) koji su ustali protiv Ludovikove kćeri Marije. Međutim, 1386. okrenuo se protiv hrvatsko-ugarske kraljice i 1387. započeo osvajati hrvatske krajeve. Do ljeta 1390. pokorili su mu se i gradovi Split, Trogir, Šibenik te otoci Brač, Hvar i Korčula, a nakon toga uzeo je naslov ‘kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja’.

Suparništvo s Balšićima, gospodarima Zete, uvuklo je od 1386. Tvrtka u ratove s Osmanlijama, ali je u bitki kraj Bileće 27. VIII. 1388. osmanska vojska bila poražena. Tvrtko je uputio i odrede pod vojvodom Vlatkom Vukovićem Kosačom u pomoć srpskoj vojsci koja se suprotstavila Osmanlijama na Kosovu polju u lipnju 1389., smatrajući ishod boja svojom osobnom pobjedom.

Dugo je podupirao Ladislava Napuljskoga, protivnika Sigismunda Luksemburgovca, s kojim se pomirio tek kratko prije smrti, u siječnju 1391. Pod Tvrtkovom je vladavinom Bosna izrasla u važan politički čimbenik u jugoistočnoj Europi, a kralj se brinuo i za razvoj gradova, trgovine i rudarstva.

(croexpress)

Srednjovjekovne tvrđave u BiH nijemi su ali prkosni svjedoci burne prošlosti, umijeća življenja ali i umjetnosti građenja. Jedna od tvrđava koja i danas plijeni pažnju je ona u Jajcu, prijestolnici sredovjekovnog bosanskog kraljevstva, i gradu gdje je skončao posljednjih bosanski kralj Stjepan Tomašević.

Srednjovjekovne tvrđave iz geostrateških razloga uglavnom su građene na uzvišenjima, pa tako i ova u Jajcu. Pretpostavlja se da je gradnja počela u 13. stoljeću, ali je u narednim stoljećima nadograđivana, preko perioda Osmanske vlasti pa i Austro-Ugarske.

Utemeljitelj grada je veliki vojvoda bosanski Hrvoje Vukčić Hrvatinić, jedna od najutjecajnijih ličnosti srednjovjekovne Bosne.

Jajačka tvrđava dio je srednjovjekovnog kompleksa grada Jajca, na nadmorskoj visini od 470 metara. Na sjeverozapadnom i jugoistočnom uglu tvrđave su dva jaka četverostrana tornja, a pretpostavlja se da je jedan toranj bio i na sjeveroistočnom uglu. Prvobitni se ulaz u tvrđavu nalazio na zapadnoj strani.

Na jugozapadnom dijelu tvrđave nalazi se portal sa kraljevskim grbom. Nastanak portala može se datirati u vremenski okvir, od druge vladavine kralja Tvrtka II do vladavine kralja Stjepana Tomaševića. Po oblikovanju portala sa kraljevskim grbom u duhu kasne gotike, veoma je sličan portalu sa tvrđave Bobovac.

U periodu osmanske vladavine grade se potporni zidovi, da bi se ojačali zidovi tvrđave. Unutar zidova tvrđave nalazila se džamija i barutana. Krajem 18. ili početkom 19. stoljeća na tvrđavi se izgrađuju puškarnice, otvaraju se druga vrata istočno od kraljevskih, dok je kraljevski portal zazidan. U doba austrougarske vladavine, pored barutane sagrađen je rezervoar za vodu.

Iako Jajce slovi za muzej na otvorenom, tvrđava ima poseban status među svim spomenicima. Termin “Kraljevski grad” Jajce nosi s ponosom, jer je tu krunisan posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević u Crkvi Svete Marije. Crkva se nalazi unutar historijske jezgre grada, a puni naziv je Crkva Svete Marije sa Zvonikom Svetog Luke.

Ljepota arhitekture ovakvih zdanja i dug prema prošlosti upozoravaju nas da ovaj i slične historijske spomenike trebamo održavati i na svaki mogući način sačuvati od zaborava.

(klix.ba, foto: Amir Bašimamović)