Između rituala i tradicije: Kahvu u BiH tuca i pije, onaj ko može i ko smije
Zvali je kafom, kahvom ili kavom, građani BiH jedinstveni su u svojoj strasti prema toplom crnom napitku, za kojeg tvrde da ima dušu i koji je postao i opstao dio ovdašnje kulture življenja.Crna kao đavo, vrela kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav – sve su to opisi za magični napitak koji u Bosni i Hercegovini ima posebnu tradiciju.Kafu na ovim prostorima već dugo nazivaju “izgovorom za razgovor”, što joj daje karakter društvenog fenomena.Dok ritual ispijanja kafe kod nekih podrazumijeva druženje, drugi više vole samoću. Ono što je, ipak, zajedničko svima jeste uživanje u napitku čiji konzumenti tvrde da – ima dušu. Tradicionalna bosanska kafa ili kahva sprema se kuhanjem sitno mljevenog zrna u džezvi, a poslužuje se u fildžanima ili šoljicama. Kod dočeka gostiju u BiH ono što se uvijek gledalo prvo je bila jačina kafe, ukoliko se kako bi rekli naši ljudi kroz kafu vide „mjesec i zvijezda“ na dnu fildžana, onda bi se moglo protumačiti da i niste došli u najboljem trenutku, ili da jednostavno niste omiljeni gost. Kod nas se kafa jako puno pije, i sve prilike od tuge do sreće se provode uz kafu, tako kada gosti dođu prva kafa je ona koju većina ljudi zove „dočekuša“. Prva kafa koju vam domaćica napravi, se doslovno pravi u istom trenutku kada uđete na vrata. Vi skidate jaknu, niste ni sjeli, a domaćica već u kuhinji i stavlja vodu. Ta kafa obično treba biti malo jača, osim u gore navedenom slučaju, ili baš ako se domaćica preračunala u doziranju. Druga kafa, u toku iste posjete se zove „razgovoruša“, i ona obično ide nakon jela, ili kolača. To je ona koja dolazi nakon pitanja „hoćemo li još po jednu“. Kafa koja nema neki veliki ritual, jednostavno je kafa poslije ručka i to je to. Naravno u slučaju da prva nije bila slaba i da ne osjećate gostoprimstvo, ako osjećate blagu nelagodu nakon prve lagane kafe, drugu ne bi trebali ni dočekati u toj kući. I treća je najpoznatija od svih, nju zovemo „sikteruša“ kada dosadite i najboljim domaćinima oni nude treću kafu, nakon koje bi vi konačno trebali ići kuči. Sikteruša je poznata da se pravi na tozu od razgovoruše, to je ona zla kafa koja vas tjera u toalet odmah nakon prvog gutljaja. U stvari se stari toz na dnu džezve ne baca, nego se osuši u periodu čekanja da odete sami, i kad vi nemate milosti, domaćica ustaje, na vatri dodatno osuši stari toz i na istom tom napravi novu kafu. Ta kafa je ukusom isprana, a zovu je “doljevuša”.
Kafa je porijeklom iz istoimene pokrajine u Etiopiji, ali mišljenja kada je otkrivena razlikuju se. Spominje se 800. godina i legenda o etiopijskom pastiru Kaldi čije su koze brstile grm sa crvenim bobicama i poslije toga bile živahne. Historija kaže da je poznati pisac Honoré de Balzac pio 20 do 30 šoljica kafe dnevno, a Johann Sebastian Bach komponovao je “Coffee Cantatu” 1734. godine. Danas se, barem kako kažu podaci Svjetske zdravstvene organizacije, na planeti svakog dana popije oko jedna i po milijarda šoljica kafe.
Izvor: www.fokus.ba
