Dizdareva ili Ženska džamija koja se nalazi u gornjem dijelu grada Jajca u Gornjoj Mahali, pažnju posjetilaca tog historijski izuzetno značajnog bosanskohercegovačkog grada plijeni najprije nedostatkom munare, što je prava rijetkost na ovim prostorima, a potom i svojim imenom, za koje se veže nekoliko pripovijedanja.
Nalazi se neposredno pored jajačke citadele, a dao ju je sagraditi Sulejman-beg Kulenović 1812/1813. godine tako da ova bogomolja duže od 200 godina krasi krajevski grad Jajce. Nekada su u njoj ibadetile samo žene, što nije slučaj i danas.
Podatak o godini izgradnje nalazio se na tarihu iznad portala koji se zadržao do 1992. godine, odnosno do početka rata u Bosni i Hercegovini u kojem je ova, kao i mnoge druge džamije, devastirana. Dizdareva džamija u Jajcu spada u tip centralnih jednospratnih džamija bez sofa i bez munare, sa zidanom kupolom koja je skrivena šatorastim četverostrešnim krovom, što nije čest slučaj u Bosni i Hercegovini.
Cijeli unutrašnji prostor zasveden je kamenom kupolom na trompama. Za konstrukciju kupole i trompi korištena je sedra. Objekat je restauriran u toku 2002. godine. Prije restauracije objekat je bio u vrlo lošem stanju, zbog dugotrajne izloženosti djelovanju kiše, snijega, mraza i devastacija nastalih u toku rata 1992-1995.
Uposlenica Agencije za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala Jajca Aida Softić – Joldić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) podsjeća da je džamiju dao sagraditi Sulejman-beg Kulenović koji je u to vrijeme bio dizdar Jajačke tvrđave i njenog podgrađa.
“Zanimljiv je sam naziv Ženska džamija. To je inače i posjetiocima jako zanimljivo. Jedno od objašenjenja za ovo ime jeste da su džamiju kao manju mahalsku džamiju uglavnom koristile žene. Drugo objašnjenje veže se za porodicu Sulejman-bega Kulenovića koje kaže da je on dao sagraditi ovu džamiju u rahmet svojim kćerkama koje su preminule. Imao je sedam kćeri koje su preminule dok je on obavljao hadž u Mekki”, ispričala je Softić – Joldić.
Danas džamiju posjećuju i žene i muškarci, stanovnici Jajca, ali i brojni turisti.
“Danas nije kao ranije da džamiju posjećuju i u njoj ibadete samo žene. Posjećuju je svi i žene i muškarci ali i turisti koji se slučajno nađu u Jajcu pa obave vjerske dužnosti u njoj. Nažalost, džamija je nastradala u proteklom ratu u BiH. Dakle, 1992. godine pogođena je granatom. Usljed oštećenja koje je pretrpjela, usljed granatiranja i vremenskih uslova bila je skoro pa potpuno devastirana”, pojasnila je Softić – Joldić.
Međutim, 2002. godine je restaurirana, a godinu kasnije proglašena nacionalnim spomenikom BiH.
Zanimljiva je i po tome što nema munare. Spada u tip centralnih jednospratnih džamija bez sofa i munare. Unutrašnjost je zasvedena kamenim krovom koji je sagrađen od sedre dok je s vanjske strane kamena kupola prekrivena četverovodnim drvenim krovom, crnim i potpuno se uklapa u panoramu starog grada Jajca.
Ovakav tip džamija je rijedak u BiH, a jedna od sličnih, Sinan-begova džamija, smještena je u starom dijelu Jajca.
(Jajce Online)
