Vijesti

Uposlenica Agencije za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala Jajca Aida Softić – Joldić podsjetila je u razgovoru za Anadolu Agency da su nedaleko od Jajca, između Velikog i Malog Plivskog jezera, na sedrenoj barijeri izgrađene plivske vodenice, koje se u Jajcu popularno nazivaju i mlinčići.

– Graditelj mlinčića imao je namjeru da oni obavljaju svoju osnovnu funkciju tako da ih je napravio bez posebnih dekoracija i ukrasa. Međutim, sam skup 20 mlinčića je dekoracija sama po sebi. Inače, ovo područje je 2009. godine proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine n- ispričala je Softić – Joldić.

Prema njenim riječima, podaci za gradnju mlinčića sežu iz osmanskog perioda.

– Pretpostavlja se da su izgrađeni u srednjem vijeku, ali prvi precizniji podaci sežu iz 1562. godine kada je u defteru navedeno da su na ovom području postojala 24 mlina od kojih šest nije bilo u funkciji. Podaci govore da je u 17. stoljeću tu postojalo 26 mlinova. Danas je ovdje 20 mlinova koji su pokazatelj industrijskog razvoja u osmanskom periodu, a imaju i veliki kulturološki značaj za ovo područje – naglasila je Softić – Joldić.

Ubrzanim industrijskim razvojem vremenom je smanjen značaj mlinčića u tom smislu i vremenom su prestali da se koriste. Tako su počeli i da propadaju krovovi, a samim tim su oštećeni i mlinovi.

– Ali 2005. godine općina Jajce imajući u vidu veliku historijsku važnost i značaj mlinova obnovila je sve mlinove i šest stavila u funkciju – kazala je Softić – Joldić za AA.

POGLEDAJTE VIDEO:

(www.faktor.ba)
(foto/video: Samed Žužić)

Još pred kraj 2016. godine Argophilia Travel News predstavila je u svom vodiču listu top 10 destinacija u istočnoj Europi koje su itekako zanimljive, a koje su bile posebno popularne u prošloj godini. Među njima se ove godine našla i Bosna i Hercegovina, kao jedna od zemalja koje su zbog svoje kulturno-historijske baštine veoma bogate, a zainteresirat će ljubitelje svih vrsta turizma.

Na desetom mjestu nalazi se Bjelorusija, zemlja 11.000 jezera, za koju tvrde da je prirodna oaza za ljubavnike. Posebno je preporuka za posjete Nesvizh dvorac, koji je jedan od UNESCO-ovih zaštićenih spomenika. Moldavija je deveta po redu, a nazivaju je zemljom vina istočne Europe, zbog čega je zaista jedinstvena preporuka.

Kao balkanska “zvijezda u usponu” na osmo mjesto uvrštena je Bosna i Hercegovina, u kojoj je turizam jedna od najbrže rastućih grana privrede, a navedeno je i kako je njen glavni grad Sarajevo među top 50 najboljih gradova u cijelom svijetu. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, BiH će do 2020. godine, 25. godina nakon rata, imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu.

Osim BiH na ovom spisku su se našle još dvije zemlje iz regiona, a to su Slovenija koja zauzima šesto mjesto i Hrvatska na visokom trećem mjestu, dok su još uvrštene i Rumunija, Estonija, Mađarska i Češka Republika.

Kao najbolja destinacija istočne Europe u 2017. godini preporučuje se Grčka, “kolijevka bogova”, koja je već nekoliko godina jedna od najboljih destinacija Starog kontinenta. Brojne historijske građevine diljem države, čarobna Atina i idilični otoci kao što su Santorini, Mykonos, Rhodos i Krit privući će pažnju mnogih, a svi turisti će moći uživati u čaroliji jedne od antičkih država.

(www.radiosarajevo.ba)
(foto: Samed Žužić)

Jezero je od davnina bilo mjesto svojevrsne ljepote koju su uživali drevna ilirska kraljica Teuta a kasnije i mnogi drugi sve do vremena austrougarske Monarhije nakon čijeg „odzvonjenog“ vremena Jezero uporno gubi na značaju i ljepoti sve do današnjih dana.

Spomenuta ilirska kraljica Teuta, prije nego je 229. godine prije nove ere bila uspješna na čelu u ratu protiv nadolazećih okupatora Rimljana, imala je svoju rezidenciju u Jezeru gdje je, osim obaveza koje je imala kao kraljica tadašnjeg veoma moćnog Ilirskog Kraljevstva, dolazila u ovo živopisno mjesto koje joj je služilo još i kao odmaralište.

Ostao je trajan trag i spomen na kraljicu sve do danas zbog toga što je upravo ona naredila da se u Jezeru iskopa još jedno korito Plive, čiji naziv potiče od ilirskog naziva za ovu rijeku-Pelva, čime je nastalo ostrvo ili ada. Prava je rijetkost da se neko naselje ili čak središte naselja u kontinentalnom dijelu nalazi na ostrvu.

Tako je ada sa nekadašnjom tvrđavom, kojoj nema ni traga, bila središtem grada Jezera, potom u mnogo kasnijim vremenima ima značaj čaršije unutar zidova.

U Jezeru skoro ništa nije sačuvano. Niko ne bi mogao pomisliti da je na adi bila četverougaona tvrđava koja je imala ulaze, gvozdene kapije, do jednog i drugog korita Plive. Preko oba korita se prelazilo mostovima koji su se dizali na čekrk lancima uveče ili kad je prijetila opasnost od napada neke neprijateljske vojske.

Današnje Jezero ukrašavaju dva vjerska objekta (džamija na adi i pravoslavna crkva) i daju dvije karakteristike ovom mjestu.

Nekad je na adi bila katolička crkva sa samostanom, crkva sv. Ante Padovanskog, koju negdje u 15. stoljeću sagradiše franjevci. Bijaše u Jezeru i crkva sv. Jurja za koju se pretpostavlja da je izgradi kraljica Katarina, naša kraljica-bosanska. Kraljica je, zna se, mnogo voljela kršćanstvo, ali i svoj narod Bošnjane koji su većinom nerado primali katoličanstvo koje se širilo uglavnom pod prisilom i pod prijetnjom ognja i mača.

Naredbe koje su od papa, po običaju kao na čeki, čekali u prvom redu Ugri-Madžari, te bi i pored tih stalnih opasnosti drevni Bošnjani radije i uporno ostajali u svojoj, tadašnjoj, vjeri bogumilstvu. Narodna izreka kazuje da  „od nameta nejma selameta“.

U vrijeme osmanskoturske vladavine ovo mjesto dobiva status grada zbog tvrđave na adi.

Jezero će, u svoj svojoj povijesti do danas, u vrijeme osmanskoturske vlasti biti najizgrađenije. Gradi se džamija, Careva džamija.  Potom se gradi čardak kao odmaralište. Brojnost  vjerskih objekata iznosila je devet, izgrađuje se nekoliko hanova-konačišta i nekoliko hamama-javnih kupatila. Evlija Ćelebija navodi „četrdeset do pedeset podesnih i malehnih dućana“. Osmanlije donose razne kulture kao i botaničke kulture pa će uskoro u  šeher Jezeru po prvi put, kao i u cijeloj Bosni i šire, zamirisati đulovi kojih će biti pune avlije.

Posljednji koji će „udahnuti“ dodatni impuls Jezeru jeste austrougarska Monarhija, odnosno Nijemac Steinbeis koji, od Jajca prema Šipovu i dalje,  izgrađuje prugu zbog čega će kasnije Jezero dobiti modernu prometnicu koja je prolazila uz samo naselje a u neposrednoj blizini će se izgraditi zgrada željezničke stanice koja će kasnije, nažalost, ukidanjem željezničke pruge 1973. godine izgubiti svoju namjenu.

Jedna strankinja iz engleske plemićke porodice oduševljena ljepotom Jezera, starobosanskim kućama, hanovima, mlinovima, Plivom i okolnom raskošnom prirodom, 1893. godine izgrađuje riblji restoran od drvene građe koji će biti popularno nazvan „Teina koliba“.

To je ujedno bila posljednja atrakcija izgrađena u Jezeru od koje takođe nema ni traga!

(jajce-grad-muzej.com/Zijad Plivac)

Magična ljepota prelijevanja vode u slapove najočitija je noću kada vodopad u tišini i pod zvjezdanim svodom stvara jedinstven umirujući zvuk, javlja Anadolu Agency (AA).

Jajce svakodnevno pohodi veliki broj turista, ponajviše zbog vodopada koji se nije mijenjao kroz stoljeća dok su osvajači prolazili gradom. Ovaj postojani čuvar grada u dubokoj noći kroz isprepletena svjetla koja obasjavaju slapove čini poseban prizor.

Uz kristalno čistu vodu koja se kroz desetine metara obrušava, stvara se prizor koji je Plivski vodopad svrstao na listu dvanaest najljepših vodopada svijeta.

(Faktor.ba/foto: Samed Žužić)

Bedemi srednjovjekovnog grada Jajca brižno su sačuvani u ovom malom gradu kojeg odmilja još i zovu “bosanskom Venecijom”.

(Radiosarajevo.ba)

Euromonitor International, jedna od najpoznatijih svjetskih kompanija za strateško istraživanje i analizu tržišta, objavilo je izvještaj o turizmu u BiH tokom 2017. godine. 

Stručnjaci ove kompanije koja posjeduje urede u dvanaest zemalja širom svijeta ističu da je rast turizma u BiH posljedica razvoja pratećih infrastrukturnih objekata. Primjeri toga su ekspanzija WizzAir-ovih operacija i na Međunarodni aerodrom Sarajevo, kontinuirana ekspanzija mreže puteva i rast stranih investicija u usluge smještaja.

– Ovaj trend rezultat je ne samo rastuće potražnje za jednostavnijim rezervisanjem hotelskih smještaja već i aktivnosti kompanija koje korištenjem različitih online marketinških alata nastoje privući korisnike usluga – kazali su stručnjaci Euromonitora.

Sektor turizma je sezonski posao i za većinu kompanija aktivnosti tokom poslovno slabijeg dijela godine određuju uspjeh čitave godine.

– Kompanije poput Citydeala i Ekupona su pomagale hotelima da kroz popuste dobiju što veći broj posjeta i to je bilo ključno da se održi nivo poslovanja i u radno manje intenzivnom dijelu godine – navode iz Euromonitora.

Ističe se i da BiH ima potencijal da turizam razvija iznad evropskog prosjeka u narednom periodu, a svoju tvrdnju potkrijepljuju nizom argumenata.

– Kontinuiran interes za BiH od strane nekih od najbrže rastućih svjetskih ekonomija, razvoj kratkoročnih kapaciteta za smještaj, razvoj putne infrastrukture i prekogranična saradnja sa okolnim zemljama u razvoju zajedničkih turističkih ponuda su samo dio razloga za optimizam glede razvoja turizma u BiH – zaključuju stručnjaci Euromonitora.

(Faktor.ba/foto: Samed Žužić)