Pjesma „S one strane Plive” ili “S one strane Jajca“ je pjesma koja se u melodijskom dijelu zadržala u više zemalja. Sve Melodija potiče iz Turske. Njen originalni naslov glasi „Dersi derum“ a u Bosni i ostalim zemljama pjevali su je Osmanskoturski vojnici, pogotovo u prilikama ulaska u osvojena područja.

Pjesma „Dersi derum“ je duhovnog karaktera koja se i danas izvodi u Turskoj. Pjesmu je pored ostalih pjesama duhovnog karaktera, primjera radi, na turneji u Turskoj od 24.4 do 4.5. 2005. godine izvodio sarajevski ansambl „Sultan Mehmed Fatih“ kojeg čine Bošnjaci muslimani, Hrvati i Srbi.

Na prijedlog prvog predsjednika stranke HDZ-a BiH Stjepana Kljujića, u vrijeme ratnih devedesetih godina, upućen Dini Merlinu da napiše tekst za himnu Bosne i Hercegovine na melodiju pjesme „S one strane Plive“, što je ovaj i učinio veoma lijepo, nastao je još jedan tekst na ovu veoma staru melodiju pod nazivom „Jedna si jedina“.

Pjesma „S one strane Plive“ je uvrštena među najljepše bosanskohercegovačke sevdalinke koju su na nosače zvuka, gramofonske ploče, audio kasete i potom CD-e, zabilježili mnogi, jedni od najeminentnijih izvođača bosanskohercegovačke sevdalinke, ili sevdahlinke, poput Zehre Deović, Bebe Selimović, Nedžada Salkovića, Zaima Imamovića i drugih.

S ONE STRANE PLIVE

S one strane Plive, gajtan trava raste.
Po njoj pasu ovce, čuvalo ih momče.

Momče tužno plače, još tužnije ječi.
Svaka tuđa zemlja tuga je golema.

U tuđemu svijetu bez oca, bez majke.
Bez oca, bez majke, bez brata bez seje.

U tuđemu svijetu nigdje nikog nema.
Svaka tuđa zemlja, tuga je golema.

Pjesma „S one strane Plive“ je, dakle, pjesma ne samo (i) naša jajačka već i svebosanskohercegovačka koja se izvodi širom Bosne i Hercegovine i u svijetu gdje je Bosanaca i Hercegovaca, što znači po cijelom svijetu.

Pjesma „S one strane Plive“ jeste pjesma čežnjive, iseljeničke duše.

(Jajce grad muzej)

Predstavnici grada Piacenze dana 15.04.2015. posjetili su Jajce. Grupu su činili učenici tehničke škole sa svojim profesorima. Kao vođa grupe bio je Claudio Ferrari koji je ujedno bio politički predstavnik grada Piacenze.

U ime Općine Jajca delegaciju su primili i pozdravili predsjednik općinskog vijeća Mirko Ljubez i direktor Agencije Huso Hadžić.

Da je naš skijaški centar Ranča dostigao svoj nekadašnji nivo modernog i poptpuno uređenog skijališta ,potvrđeno je to ovog vikenda. Kada je u organizaciji Skijaškog kluba Ranča – Jajce i Ski saveza Herceg Bosne ugostio najbolje skijaše iz BiH i ponovo organizirano jedno skijaško natjecanje na ovoj planinskoj ljepotici. U nedjelju je na Poljanama sve podsjećalo kao prije 30 godina , kada je održano posljednje natjecanje na jajačkom skijalištu ,još davne 1985.godine pod nazivom ”Male olimpiske igre

U maju u Jajcu sajam turizma i eko proizvoda STEP 2015

Izvor: eKapija.BA, 13.3.2015 10:07:52

Posljednji vikend u maju u Jajcu će biti u znaku Drugog Sajma turizma i eko proizvoda STEP 2015, a taj događaj označit će i početak turističke sezone u tom gradu.

Iz Općine Jajce navode da se očekuje da novi i obogaćeni sadržaji privuku veliki broj izlagača i posjetitelja.

Sajam će biti održan na otvorenom, u centru grada, između dvije kapije. Okupit će proizvođače eko proizvoda, predstavnike turističkih agencija i tour operatera, hotelijere i ugostitelje iz svih gradova BiH, ali i inozemstva.

Generalni pokrovitelj Drugog Sajma turizma i eko proizvoda STEP – Jajce 2015 je Općina Jajce, a nositelj aktivnosti je Agencija za kulturno-historijsku i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca.

Jajce je grad s 28 nacionalnih spomenika i bogat prirodnim ljepotama. Sajam ima za cilj oblikovati i na najbolji način promovirati kulturno historijsku baštinu i prirodne potencijale, pa će jedan od sadržaja Sajma biti i okrugli sto namijenjen sudjelovanju dijaspore u razvoju turizma na području Jajca.

JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” na 18. Međunarodnom sajmu gospodarstva i turizma u Mostaru, predstavlja turističke potencijale grada Jajca. Pored mnogobrojnih ostvarenih kontakata te obećanja eko proizvođača da će doći na naš STEP sajam, Jajce je dobilo i mnogo komplimenata. Mnogi posjetioci sajma su najavili dolazak u Jajce, a najavljene su i mnoge školske grupe iz područja Hercegovine. Agencija je dobila mnogo komplimenata na Agencijske promotivne materijale i dekoraciju štanda.

Više fotografija na našoj facebook stranici.

Zanemariti plivske vodenice i druge ljepote i kulturno historijske vrijednosti Jajca isto je što imati najljepšu knjigu poezije, sklopiti je i baciti u grmlje, ili jedan divan orkestar zatvoriti u ćeliju pa neka sam sebi svira.

Ne znam koga te stare drvene vodenice još nisu privačile:

U davna vremena nesretno zaljubljene, krčioce njiva i proizvodače žita,mlinare i pekare. Poslije su dolazili turisti iz Evrope i svijeta,đačke ekskurzije iz BiH i ex Juge, izletnici iz bliže i malo dalje okolice, slikari, pjesnici, novinari, snimatelji, prodavači suvenira, sretni zaljubljenici,prosjaci..

Svak bi se tu osjetio raspoložen, svjež i nadahnut.

Na sedrenoj prečazi od okera, umbre i kromoksida između dva smaragdno kobaltna jezera (Džola) gornjeg većeg i donjeg nižeg, manjeg i okruglijeg vodenice i sad stoje na svojim vitkim drvenim nogama i trepere kao pradavne neolitske sojenice (možda baš njihove pranane) nad svojim drvenim, razigranim točkovima s kašičicama i poput hitrih vretena predu tu bistru vodu.

Ta bijelo-plavičasta raspršena voda za koju se otimaju sićušne duge, a onda se ispod uskih mlazeva slavina pod vještim prstima točkova mota u bijela klupka, zatim ta klupka se spliću u pletenice slapčića pa se dolje niže opet upredaju u repuhu i plićacima te otiču i tkaju malo jezero oko kojeg su ponjave od trske i šaše, a na njemu ogledala livada, njiva i brdaprošaranih sivo-bijelim pjegama stijena.obnmlin3

Ranije su te vodenice mljele sve vrste žita a u zadnje vrijeme najviše domaći kukuruz i pšenicu za pogače i maslenice. Ubjeljivali su mlinare, mlinarice i konjske grive mlivom, a muzika kamenih žvrnjeva,bubnjanje badnjeva i klokot vode na drvenim žljebama i ispod zapornica udahnjivale su praiskonski osjećaj vječnog jutra i kad je bila najveća žega. Oko njih sa svih strana biserne perle malih vodopada gdje je voda iz gornjeg rado skakala i uranjala u donje jezero.

Kažu da ih je bilo 33, sasvim slučajno kao bobaka u tespihu. Od svog prvog susreta i prvih svojih poteza perom i kistom pred njima pamtim ih 27. Ostale su, vele, bile stupe za sukno pa prestale valjati i u zanemaru propale. Sada ih je samo dvadesetak. Većina ih je sa četverostranim krovovima koji su upijali prostor, ali i tih nekoliko sa dvostranim sa širokim strehama stvarale su ugođaj. Male ćuprijice od smrčevih i bukovih greda povezivale su ih sve baš kao svileni gajtan na tespihu.

Bilo je lijepo vidjeti starije ljude i žene kako na zapornicama iznad badnjeva uzimaju abdest i dostojanstveno klanjaju pred ulazom u svoje mlinove ili unutra pred košem žita i sandukom brašna kao pred mihrabom.

Vodenice pamte mnoga regionalna, republička, ex državna prvenstva u kajaku na mirnim vodama na velikom jezeru i brojne iskričave oči mladih sportista koje su ih ushićeno gledale. Međutim, mnogi su vidjeli i brojne druge skoro iste takve vodenice na čitavom toku Plive.Dok je bilo harmoničnog života i turizma od kojeg se lomio povelik komad svakom, onda je to svakog vuklo u Jajce. Što su vodenice, plivska jezera i ostale ljepote i dobra zanemareni jeste šteta, sramota pa čak i grijehota, ali ni pomuke, zanemareni su autohtoni i autoritativni Jajčani, iz sve tri fele ih je malo ili nimalo, a zna se kojih je bilo najviše, sad ih skoro i nema, kojih je bilo najmanje, nema ih nikako. Njihovih bajrama, božića, pjesama, igara i izložbi je najviše u Skandinaviji, ali i na još tri daleka kontinenta…Okolo su nicala seoca, pa sela i tako se kroz vijekove redao krov do krova, oranica do oranice i povezalo se s gradom. Ima tu Mlinara, Mlinarevića, Mlinarića, Mliva, Plivaca, Stupara i slično.

Kao dječak od 14 godina tu sam kraj vodenica upoznao jednog starog ali pravog slikara Stjepana Bakovića iz Dubrovnika koji me je ohrabrio i poklonio mi prve akvarel bojice. Zahvaljujući barba Stipi još više sam zavolio slike i želio sam da ih pravim. Od prekrasnih slika koje su naslikali brojni poznati slikari mogla bi se sastaviti velika galerijska zbirka.

Evo samo imena za koje znam:

Petar Šain, Rizah Štetić, Vojo Dimitrijević, Muhamed i Hakija Kulenović, Mario Mikulić, Štaljo, Mersad Berber, a jednomvno mi je govorio i poznati mostarski akvarelista Karlo Afan de Riverda da se sprema da ih slika.Sada kod nekih Holanđana nalazim pune albume foto uspomena na Jajce, kao i na Mostar, Tekiju na Buni, Počitelj, Plitvice, Slunj, Skradin, Split, Hvar, Dubrovnik itd. Jedan od tih Holanđana (slučajno i moj prijatelj) imao je ideju da malo poviše vodenica napravi golemu vjetrenjaču čije bi mehanizme i krila pokretala voda…”

(Ismet Ramljak, akademski slikar/Jajce grad muzej)

Preuzeto:http://www.jajce-online.com/

Predstavnici Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala nadolazeće proljetne dane su iskoristili  u svrhu promocije turističkih potencijala Jajca u Hercegovini.

Jajce je već dugi niz godina jedna od najvažnijih destinacija školskih ekskurzija, s tom namjerom između 17. i 18. ožujka, program „Posjetite kraljevski grad Jajce“ je predstavljen u najvećim zapadnohercegovačkim gradovima: Kupres, Tomislavgrad, Livno, Posušje, Široki brijeg, Čapljina, Čitluk, Ljubuški i Grude. Promocijom ovog programa je obuhvaćeno preko 15 centralnih škola sa njihovim područnim odjeljenjima.

Pored programa koji je ciljano smišljen da zadovolji potrebe učenika, predstavljen je i novi sistem dnevnih karata koje će uvelike olakšati posjetu i naplatu spomenika.

Školske ekskurzije čine značajan udio ukupnog broja turista Jajcu. U narednom periodu je planirana posjeta sjeverozapadnom dijelu Bosne, sa istim ciljem, promocije i upoznavanja sa kulturno-povijesnom i prirodnom baštinom grada Jajca i Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je postala veoma privlačna turistička destinacija za građane cijelog svijeta.

O tome svjedoči porast broja inostranih turista u BiH iz godine u godinu, ali i preporuke inostranih medija i turističkih portala za top turističke destinacije u 2015, među kojima su i prirodne ljepote, znamenitosti i gradovi BiH.

Asja Hadžiefendić-Mešić, portparol Turističkog udruženja BiH, istakla je da je prva dva mjeseca ove godine u BiH boravilo 94.618 turista, što je 24,7 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. U tom periodu ostvareno je 207.898 noćenja, što je 32,2 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

“Nadamo se da će nam ovo ljeto, s lijepim vremenom, dovesti još mnogo turista u cijelu BiH, jer smo dobro i startali”, navodi Hadžiefendić-Mešićeva, te dodaje da su u januaru i februaru u BiH inostrani turisti najviše posjećivali Sarajevo, Mostar, Banjaluku, Banju Vrućicu, kod Teslića, i Travnik.

Tokom zimskog perioda, sa prelaza iz 2014. u 2015. godinu, veoma posjećene bile su planine Vlašić i Jahorina. U protekla dva mjeseca u BiH su najviše dolazili turisti iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Turske, Italije, Crne Gore, Njemačke, Austrije, Južne Koreje i SAD.

“I kineske turističke agencije su ove godine veoma zainteresovane za organizaciju turističkih tura u BiH”, ističe Hadžiefendić-Mešićeva.

Prema podacima Turističke zajednice BiH, najatraktivnije lokacije za turiste su i nacionalni parkovi “Sutjeska”, “Kozara”, “Una”, predivni vodopadi Kravice, kod Ljubuškog, i vodopadi u Jajcu, te brojne planine ljepotice u BiH, u koje i ljeti odlaze turisti sa Hrvatskog primorja, kako bi pauzirali od mora.

“Ove destinacije ostavljaju turiste bez daha. Bar takva iskustva prenose nama u turističkoj zajednici”, istakla je Hadžiefendić-Mešićeva.

Rijeke Vrbas, Drina i Una su posebno posjećene zbog avanturističkog turizma, raftinga na divljim vodama, koji posebno privlače mlade turiste. Od jezera, turistima je najatraktivnije Boračko jezero, kod Konjica, te Trnovačko jezero na Magliću.

U Turističkoj organizaciji RS navode da, pored avanturističkih sportova na vodama, koji predstavljaju jedan od osnovnih motiva dolazaka turista u RS u proljeće i ljeto, atraktivni su i banjski turizam (Banja Vrućica, Vilina Vlas, Dvorovi), seoski turizam (Šipovo, Ozren), vjerski turizam (Tvrdoš, Dobrićevo, Duži, Petropavlov manastir i Hercegovačku Gračanicu), te “city break” destinacije (Banjaluka, Trebinje, Višegrad – naročito Andrićgrad).

“Značajna je ponuda i lovnog i ribolovnog turizma, naročito na jednoj od najčistijih rijeka Evrope – Plivi. Upravo na ovoj rijeci u junu biće održano 35. svjetsko prvenstvo u fly fishingu”, navode u TO RS.

Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik Turističke organizacije grada Banjaluka, istakao je da grad svake godine bilježi porast broja inostranih turista, naročito zainteresovanih za obilazak grada, da probaju banjalučki ćevap, ali i za avanturu (rafting) na Vrbasu. U TOBL smatraju da će s obnovom tvrđave Kastel biti obogaćena turistička ponuda, te da postoji inicijativa da se na mjestu Safikadinog groba napravi hram ljubavi, koji bi doprinio da se legenda o tragičnoj ljubavi turistički komercijalizuje. On je istakao da bi jeftini čarter letovi na aerodoromu Banjaluka bili od velike koristi za razvoj turizma u regiji Banjaluka i cijeloj RS, te da bi domaće turističke agencije trebalo da organizuju više turističkih tura u RS i cijeloj BiH.

IZVOR: http://ekapija.ba/

Na našoj stranici www.moja-avantura.ba preuzmite potpuno besplatno prvi i drugi broj, te novi treći broj magazina Moja Avantura. Časopis sadrži zanimljive podatke i priče o BH turizmu, sportskom turizmu i eko hrani. Izdavač jedinog BH časopisa o gore navedenim temama je JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca

Klikom na fotografiju preuzmite treće izdanje časopisa Moja Avantura