BLOG

Na našoj stranici www.moja-avantura.ba preuzmite potpuno besplatno prvi i drugi broj, te novi treći broj magazina Moja Avantura. Časopis sadrži zanimljive podatke i priče o BH turizmu, sportskom turizmu i eko hrani. Izdavač jedinog BH časopisa o gore navedenim temama je JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca

Klikom na fotografiju preuzmite treće izdanje časopisa Moja Avantura

Zanemariti plivske vodenice i druge ljepote i kulturno historijske vrijednosti Jajca isto je što imati najljepšu knjigu poezije, sklopiti je i baciti u grmlje, ili jedan divan orkestar zatvoriti u ćeliju pa neka sam sebi svira.

Ne znam koga te stare drvene vodenice još nisu privačile:

U davna vremena nesretno zaljubljene, krčioce njiva i proizvodače žita,mlinare i pekare. Poslije su dolazili turisti iz Evrope i svijeta,đačke ekskurzije iz BiH i ex Juge, izletnici iz bliže i malo dalje okolice, slikari, pjesnici, novinari, snimatelji, prodavači suvenira, sretni zaljubljenici,prosjaci..

Svak bi se tu osjetio raspoložen, svjež i nadahnut.

Na sedrenoj prečazi od okera, umbre i kromoksida između dva smaragdno kobaltna jezera (Džola) gornjeg većeg i donjeg nižeg, manjeg i okruglijeg vodenice i sad stoje na svojim vitkim drvenim nogama i trepere kao pradavne neolitske sojenice (možda baš njihove pranane) nad svojim drvenim, razigranim točkovima s kašičicama i poput hitrih vretena predu tu bistru vodu.

Ta bijelo-plavičasta raspršena voda za koju se otimaju sićušne duge, a onda se ispod uskih mlazeva slavina pod vještim prstima točkova mota u bijela klupka, zatim ta klupka se spliću u pletenice slapčića pa se dolje niže opet upredaju u repuhu i plićacima te otiču i tkaju malo jezero oko kojeg su ponjave od trske i šaše, a na njemu ogledala livada, njiva i brdaprošaranih sivo-bijelim pjegama stijena.obnmlin3

Ranije su te vodenice mljele sve vrste žita a u zadnje vrijeme najviše domaći kukuruz i pšenicu za pogače i maslenice. Ubjeljivali su mlinare, mlinarice i konjske grive mlivom, a muzika kamenih žvrnjeva,bubnjanje badnjeva i klokot vode na drvenim žljebama i ispod zapornica udahnjivale su praiskonski osjećaj vječnog jutra i kad je bila najveća žega. Oko njih sa svih strana biserne perle malih vodopada gdje je voda iz gornjeg rado skakala i uranjala u donje jezero.

Kažu da ih je bilo 33, sasvim slučajno kao bobaka u tespihu. Od svog prvog susreta i prvih svojih poteza perom i kistom pred njima pamtim ih 27. Ostale su, vele, bile stupe za sukno pa prestale valjati i u zanemaru propale. Sada ih je samo dvadesetak. Većina ih je sa četverostranim krovovima koji su upijali prostor, ali i tih nekoliko sa dvostranim sa širokim strehama stvarale su ugođaj. Male ćuprijice od smrčevih i bukovih greda povezivale su ih sve baš kao svileni gajtan na tespihu.

Bilo je lijepo vidjeti starije ljude i žene kako na zapornicama iznad badnjeva uzimaju abdest i dostojanstveno klanjaju pred ulazom u svoje mlinove ili unutra pred košem žita i sandukom brašna kao pred mihrabom.

Vodenice pamte mnoga regionalna, republička, ex državna prvenstva u kajaku na mirnim vodama na velikom jezeru i brojne iskričave oči mladih sportista koje su ih ushićeno gledale. Međutim, mnogi su vidjeli i brojne druge skoro iste takve vodenice na čitavom toku Plive.Dok je bilo harmoničnog života i turizma od kojeg se lomio povelik komad svakom, onda je to svakog vuklo u Jajce. Što su vodenice, plivska jezera i ostale ljepote i dobra zanemareni jeste šteta, sramota pa čak i grijehota, ali ni pomuke, zanemareni su autohtoni i autoritativni Jajčani, iz sve tri fele ih je malo ili nimalo, a zna se kojih je bilo najviše, sad ih skoro i nema, kojih je bilo najmanje, nema ih nikako. Njihovih bajrama, božića, pjesama, igara i izložbi je najviše u Skandinaviji, ali i na još tri daleka kontinenta…Okolo su nicala seoca, pa sela i tako se kroz vijekove redao krov do krova, oranica do oranice i povezalo se s gradom. Ima tu Mlinara, Mlinarevića, Mlinarića, Mliva, Plivaca, Stupara i slično.

Kao dječak od 14 godina tu sam kraj vodenica upoznao jednog starog ali pravog slikara Stjepana Bakovića iz Dubrovnika koji me je ohrabrio i poklonio mi prve akvarel bojice. Zahvaljujući barba Stipi još više sam zavolio slike i želio sam da ih pravim. Od prekrasnih slika koje su naslikali brojni poznati slikari mogla bi se sastaviti velika galerijska zbirka.

Evo samo imena za koje znam:

Petar Šain, Rizah Štetić, Vojo Dimitrijević, Muhamed i Hakija Kulenović, Mario Mikulić, Štaljo, Mersad Berber, a jednomvno mi je govorio i poznati mostarski akvarelista Karlo Afan de Riverda da se sprema da ih slika.Sada kod nekih Holanđana nalazim pune albume foto uspomena na Jajce, kao i na Mostar, Tekiju na Buni, Počitelj, Plitvice, Slunj, Skradin, Split, Hvar, Dubrovnik itd. Jedan od tih Holanđana (slučajno i moj prijatelj) imao je ideju da malo poviše vodenica napravi golemu vjetrenjaču čije bi mehanizme i krila pokretala voda…”

(Ismet Ramljak, akademski slikar/Jajce grad muzej)

Preuzeto:http://www.jajce-online.com/

Da je naš skijaški centar Ranča dostigao svoj nekadašnji nivo modernog i poptpuno uređenog skijališta ,potvrđeno je to ovog vikenda. Kada je u organizaciji Skijaškog kluba Ranča – Jajce i Ski saveza Herceg Bosne ugostio najbolje skijaše iz BiH i ponovo organizirano jedno skijaško natjecanje na ovoj planinskoj ljepotici. U nedjelju je na Poljanama sve podsjećalo kao prije 30 godina , kada je održano posljednje natjecanje na jajačkom skijalištu ,još davne 1985.godine pod nazivom ”Male olimpiske igre

Pjesma „S one strane Plive” ili “S one strane Jajca“ je pjesma koja se u melodijskom dijelu zadržala u više zemalja. Sve Melodija potiče iz Turske. Njen originalni naslov glasi „Dersi derum“ a u Bosni i ostalim zemljama pjevali su je Osmanskoturski vojnici, pogotovo u prilikama ulaska u osvojena područja.

Pjesma „Dersi derum“ je duhovnog karaktera koja se i danas izvodi u Turskoj. Pjesmu je pored ostalih pjesama duhovnog karaktera, primjera radi, na turneji u Turskoj od 24.4 do 4.5. 2005. godine izvodio sarajevski ansambl „Sultan Mehmed Fatih“ kojeg čine Bošnjaci muslimani, Hrvati i Srbi.

Na prijedlog prvog predsjednika stranke HDZ-a BiH Stjepana Kljujića, u vrijeme ratnih devedesetih godina, upućen Dini Merlinu da napiše tekst za himnu Bosne i Hercegovine na melodiju pjesme „S one strane Plive“, što je ovaj i učinio veoma lijepo, nastao je još jedan tekst na ovu veoma staru melodiju pod nazivom „Jedna si jedina“.

Pjesma „S one strane Plive“ je uvrštena među najljepše bosanskohercegovačke sevdalinke koju su na nosače zvuka, gramofonske ploče, audio kasete i potom CD-e, zabilježili mnogi, jedni od najeminentnijih izvođača bosanskohercegovačke sevdalinke, ili sevdahlinke, poput Zehre Deović, Bebe Selimović, Nedžada Salkovića, Zaima Imamovića i drugih.

S ONE STRANE PLIVE

S one strane Plive, gajtan trava raste.
Po njoj pasu ovce, čuvalo ih momče.

Momče tužno plače, još tužnije ječi.
Svaka tuđa zemlja tuga je golema.

U tuđemu svijetu bez oca, bez majke.
Bez oca, bez majke, bez brata bez seje.

U tuđemu svijetu nigdje nikog nema.
Svaka tuđa zemlja, tuga je golema.

Pjesma „S one strane Plive“ je, dakle, pjesma ne samo (i) naša jajačka već i svebosanskohercegovačka koja se izvodi širom Bosne i Hercegovine i u svijetu gdje je Bosanaca i Hercegovaca, što znači po cijelom svijetu.

Pjesma „S one strane Plive“ jeste pjesma čežnjive, iseljeničke duše.

(Jajce grad muzej)

„A u Jajcu, postojao je onaj bosanski, znamo mi to Jajčani jako dobro, iskričavi gradski duh protkan šalom, vicom i dosjetkom, postojali su stari običaji i usrdni komšiluci, gostoprimstvo i toplina doma koja se nudila otvorenim srcima.

Bivale su one tople a vjetrovite rujanske (septembarske) večeri u vrijeme lokalnoga muzičkog festivala kada se mladost slijevala između gradskih kapija, kada su formirane dvije kolone šetača, koje su, kao na nekom veselom maršu, uz pozdrave ili naprosto mahanje rukom, promicale u svečanom mimohodu. I, u koju bi povijest  to moglo stati, koje bi nadahnuto pero to moglo objasniti, izustiti, zabilježiti….onaj nepomućeni osjećaj prisnosti koji se, kao u toplini doma, rađao imeđu Travničke i Banjalučke kapije?

Bila je to za sve Jajčane druga kuća, posebno oplemenjen prostor za razgovore, za ašikovanja i drugovanja, orijentir i časovnik po kojemu se mjerilo lokalno vrijeme. Tu je bivalo nekako toplije i sve udešeno za stisak ruku, za darivanja i cjelivanja… još malo pa su se i cipele izuti mogle.     Nije,uostalom, ni moralo biti posebnoga povoda za dolazk u čaršiju; dolazilo se slijedeći moćnu naviku uraslu u krvotok…

….Pa, makar u mislima tek, pa makar samo natren, u snu, da se ponovo okupimo i jednom zanavijek iskupimo, jajačko prognaničko čovječanstvo s one sluđujuće granice Svjetova „Gdje pijetlovi ne pjevaju, gdje se ne zna za glas roga, tamo gdje „gajtan trava raste“, u onoj dalekoj, tajnovitoj, vilenjačkoj, alkemijskoj Zemlji  iz bajke kojom „modra rijeka“ teče, pa da se Viranu i Patku nasmije, da se ‘rđom o zemlju tresne, da se kolo zaigra ibečki valcer pod kestenom zapleše, da se burek u zalogaju pojede i vode s Omerbegovića česme naiskap napije,da se jednom, samo još jednom između Kapija „đir“ uz pozdrav „baci“, pa nek’ zvona zazvone, i nek’ se ezanprolomi, i nek’ se već jednom u Bosni sitno samelje, i nek’ lopta još jednom veselo odskoči, i nek’ se gajba piveu jezeru o’ladi, i nek’ se jagnje na ražnju okrene, i nek’ se serdžada kraj Vrbasa prostre, i nek’ crna zemljajekne, i nek’ se otvori, pa nek’ i vodopad progovori, i nek’ demoni iz Podmilačja povilene, i nek’ usnuli „ilirski“kralj iz zemlje ustane, pa nek’ se izdajnička suza otme i niz vodopad skotrlja… samo nek’ Vrbas voda (jošjednom) nosi jablana i nek’ mlad kujundžija, „tako mu zanata“, ne iskuje „plava… već garava…od zlata junaka…“

(Prof. dr. Dubravko Lovrenović, predgovor  za  „Jajce“ , Sedin Keljalić/Jajce grad muzej)

Preuzeto sa http://www.jajce-online.com/

Danas 30.01.2014 na Sajmu turizma u Ljubljani, radnici JU „Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštini u razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, Dragan Glavaš i Amir Bašimamović, nastojali su predstaviti Slovencima skokove sa vodopada.

Drago nam je da smo u Sloveniji pronašli ljude koji radi slični manifestaciju skokova na rijeci Soči, obećali su doći u Jajce sa svojim takmičarima.

Danas su radnici Agencije posjetili najjaču agenciju u Sloveniji „Kompas“, razrovali s nadležnim osobama i ostavili prospektne materijale Jajca.

Drugog dana Sajma turizma „Alpe-Adria“ koji se održava u glavnom gradu Slovenije, Ljubljani, predstavnici Agencije su nastavili predstavljati turističke atraktivnosti općine Jajce. Posebnu pozornost posvećujemo sastanku sa čelnicima Slovenskog ribolovnog saveza.

Kako već znate, u lipnju ove godine Jajce je domaćin 35. Svjetskog prvenstva u Fly-fishingu. Od 16. do 21. lipnja u Jajcu će boraviti najbolji ribari u Fly-fishingu na svijetu. Gospodin Borut Jarše (potpredsjednik FIPS – Mouche federacije) je jedan od najzaslužnijih osoba za mogućnost da upravo Jajce bude domaćin ovom događaju. Na tragu toga predstavnici Agencije su danas na sastanku porazgovarali sa gospodinom Borutom te gospodinom Gojkom Škorićem koji je ispred Slovenskog ribarskog saveza. U nastavku vam prenosimo nekoliko utisaka te zaključaka sa sastanka.

Svi predstavnici Slovenskog ribarskog saveza su složni u stavu da upravo Jajce sa svojim okruženjem nudi izvanredne uvjete za održavanje ovog takmičenja, upravo zbog toga je gospodin Borut i predložio i zastupao bosansko hercegovačku kandidaturu za Svjetskog prvenstva u Fly-fishingu.

Naglašeno je nekoliko ključnih stvari. Prvo, u što skorijem roku organizirati te ciljano provoditi medijsku promociju ovog događaja, koji je poslije Europskog i izvanrednog svjetskog prvenstva u kajaku na mirnim vodama najznačajniji sportski događaj. Drugo, organizatori i domaćini se trebaju pobrinuti za prikladno predstavljanje kulturno-povijesne i prirodne baštine sudionicima i posjetiteljima, posebno izvornog folklora i gastronomije.

JU Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca izrazila je spremnost da u skladu sa svojim mogućnostima da doprinos u organizaciji 35. Svjetskog prvenstva u Fly-fishingu kojem je Jajce domaćin.

Više fotografija na našoj facebook stranici

JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ učestvuje na Međunarodnom sajmu turizma Slovenskom glavnom gradu Ljubljani. Agencija se nalazi na štandu Turističke zajednice FBiH zajedno sa Turističkom zajednicom SBK.

U Ljubljani je danas 28.01.2015 godine, na prostoru “Gospodarskog razstavišča” (ljubljanskog velesajma) započela tradicionalna turistička sajamska manifestacija “Alpe-Adria”. Na njemu će se do zatvaranja u subotu predstaviti 282 izlagača i nuditelja turističkih usluga iz 11 država. Sajam Alpe Adria-turizam je jedan od glavnih turističkih sajmova u regiji, koji je nama izuzetno interesantan zbog Slovenaca koji su u Jajcu najbrojniji gosti.

Agencija nastoji predstaviti sve turističke potencijala grada Jajca, za koje su Slovenci izuzetno zainteresirani. Danas prvog dana sajma, moramo vam prenijeti izuzetno lijepe reakcije Slovenaca za naš mali grad. Poseban gost na štandu Agencije je bila i nacionalna televizija Slovenije koji su snimili kratki isječak o razvoju turizma u Jajcu te su najavili da će doći u Jajce i cijelu jednu emisiju posvetiti našem gradu.

Danas su također ostvareni mnogi kontakti i razgovori sa vodećim slovenskim agencijama, koji su najavili svoj skori dolazak u Jajce.

Naši prijatelji iz Ptuja Društvo za rimsku kulturu i istoriju.

Više fotografija na našoj facebook stranici

Komentari turista na najvećoj turističkoj platformi na svijetu TRIPADVISOR-u

TripAdvisor predstavlja najveći svjetski turistički portal, koji omogućuje planiranje i rezervaciju savršenog putovanja. TripAdvisor daje pouzdane preporuke putnika, turističkih aranžmana i sveobuhvatne značajke planiranja s izravnim linkovima na rezervacije hotela. TripAdvisor stranice čine najveću zajednicu putnika na svijetu sa gotovo 315 milijuna posjetitelja mjesečno te više od 200 milijuna recenzija i mišljenja. Web starnice TripAdvisor-a su dostupne u 45 zemalja svijeta.

Među opisanim državama nalazi se i Bosna i Hercegovina, te Jajce kao jedna od destinacija. U nastavku vam donosimo nekoliko utisaka koje su ostavili turisti na TripAdvisor stranici.

Prve četiri stvari koje treba posjetiti prema ovoj stranici su:

1. Plivska jezera

“A place in Heaven”

It is probably enough to say that Jajce and Pliva Lakes region was hot spot for thousands of years. Monuments pre-dating Old Roman Empire can be found all around Pliva Lakes and Town of Jajce. It is place of enormous beauty, just waiting for your enjoyment. River Pliva a pristine clean River that flows into and builds the two superb…

„Mjesto u raju“

Vjerovatno je dovoljno reći da je područje Jajca i Plivskih jezera bilo žarište hiljadama godina. Spomenici iz prahistorije, Starog rimskog carstva susreću se u okruženju Plivskih jezera i grada Jajca. To je mjesto izuzetne ljepote, koje upravo čeka na vaše uživanje. Rijeka Pliva, iskonski čista rijeka, koja na svom ušću tvori divan vodopad…

“Positive surprise, quiet and local in the heart of Bosnia”

.

Valorizacija reljefa u turističke svrhe sa posebnim osvrtom na Ski Centar “Ranča”

Područje Jajca predstavlja kompleksan i jedinstven prirodni prostor sa mnoštvom prirodnih fenomena koji su nastali zahvaljujući brojnim prirodnim procesima, a neki od njih su pojava sedre u rijeci Plivi kao i formiranje najveće prirodne akumulacije vode u Bosni i Hercegovini, povoljna horizontalna i vertikalna raščlanjenost terena te pogodni klimatski uvjeti koji predstavljaju komplementarnu vrijednost za razvoj i ljetnih i zimskih oblika turizma. Ovo su samo neki od brojnih prirodnih uvjeta koji se mogu identificirati te kategorizirati kao indikacijski faktori za razvoj brojnih oblika turizma na području turističke destinacije Jajca.

U nastavku ćemo se osvrnuti samo na jedan od prirodnih specifičnosti koja se može okarakterizirati kao turistička vrijednost, a to je reljef kao indikacijski faktor. Poseban osvrt pripada našem jedinom Ski centru na području Jajca a to je Ski centar Ranča koje se nalazi na istoimenoj planini udaljenoj od Jajca svega 18 kilometara.

Reljef je indikacijski faktor  za razvoj turizma posebno iz oblasti sportsko-rekreativnog, zimskog, ljetnog turizma i planinarstva kao oblika turističkog kretanja. Planinarstvo tako pripada rekreativnom turizmu. U turističke svrhe uglavnom se koriste pozitivne morfostrukture, one koje su definirane nadmorskim visinama, to su morfoforme koje pripadaju vertikalnoj raščlanjenosti što se shvata sistemom nadvišenje. Ovako definiran reljef pripada planinskoj  morfostukturi i odlikuje se pejzažnim diverzitetu valorizacije ovog reljefnog oblika, najčešće za razvoj zimskog turizma uz uvjet ostalih fizičko-geografskih povoljnosti a to je prevashodno klima kojom se definira  vrsta padavina, posebno  dužina trajanja snježnog pokrivača.

U sagledavanju turističke valorizacije posebno zimskog ili ski turizma ocjenjuje se dužina padina, nagib padina, zatim stupanj ili nivo horizontalne raščlanjenosti. Prema zahtjevima međunarodne skijaške organizacije  za pojedine sportove a posebno spust, slalom, veleslalom i sl., dužina padina bi trebala iznosti oko 2 km,  a nagib najmanje 0 stupnjeva. Ovo su uvjeti za natjecateljski karakter, mada se za rekreativne svrhe ovi elementi mogu i drugačije tretirati posebno kod padova koji mogu biti daleko blaži. Za takmičenje su potrebni uvjeti horizontalne raščlanjenosti posebno pregibnog tipa, za terenske skokove. Ukoliko se radi o natjecateljskim disciplinama onda se u svim uvjetima mora osigurati prostor za gledalište.

Ostali sportovi koji se izvode u reljefnim cjelinama su paragliding i bungee jumping, koji zahtijevaju vertikalno ispresijecan teren. Paragliding se izvodi na uleglim odsjecima, a za bungee jumping su potrebne duboke doline i odsjeci kao što su kanjonaste riječne doline. U ovakvim reljefnim oblicima za obje vrste sportova, posebno za prvu potrebne su i zračne struje vertikalnog profila te u potpunosti mirno vrijeme (da nema vjetra).

Ostali  vidovi sporta kao što su biciklizam, motocross i dr. su povezani sa reljefnim oblicima sa veoma ispresijecanim reljefom posebno kod motocrossa i nešto blažim reljefom za biciklizam. U rekrativne oblike turizma spada i planinarstvo koje se organizira u planinskim predjelima.

Na bazi identifikacijskih planinskih faktora vrši se njihovo  izučavanje i ono spada u 4 programska tipa koji obuhvaćaju analizu svih reljefnih faktora koji se mogu staviti u funkciju razvoja turizma ove namjene.

U identifikaciji i valorizaciji reljefa u turističke svrhe mora se voditi stroga pažnja oko valorizacije i zaštite istih, što nastaje kao posljedica antropogenog djelovanja. Antropogeno djelovanje inicira negativne prirodne procese od kojih su najznačajniji erozivni. U antropogene negativne procese spada i proces izgradnje stambenih ili destinacijskih objekata.

Planina Ranča pripada Vlašićkom masivu. Najviša kota Ranče je Suhi vrh koji se nalazi na 1463 m.n.m. Svojim položajem i morfodinamikom pogodna je za bavljenje ljetnim i zimskim oblicima planinskog turizma.

Ski centar Ranča je jedno od tri prijeratna skijališta u Središnjoj bosni, udaljen svega 20 km od skijališta Vlašić u blizini Travnika. Od Jajca je udaljen 18 km, dok je od središta općine Dobretići udaljen oko 5 km.

Sportsko-rekreacijski centar Ranča ima oko 900 metara dugu i uređenu stazu širine oko 100 metara, te ski lift sa kapacitetom od 1 000 skijaša na sat. Pored skijaške infrastrukture u neposrednoj blizini nalazi se i ugostiteljski objekt koji zadovoljava potrebe prehrane i pića, dok su u pripremi i ugostiteljski smještajni kapaciteti. Nažalost, ne postoji mogućnost iznajmljivanja skijaške opreme, stoga se svima preporučuje da istu ponesu sa sobom.

Ekspozicija skijaške staze je prema zapadu dok stupanj nagiba terena iznosi od  0° do 40° (neslužbeni podatci). Na području podneblja gdje se nalazi skijalište zastupljen je Predplaninski klimat (Cfc) te stoga najhladniji mjesec ima prosječnu temperaturu oko -3°C, što omogućava pojavu snježnih padavina koje se zadržavaju relativno dugo. Prema predanjima lokalnih stanovnika, na ovom području snijeg se ne pojavljuje samo u dva mjeseca u godini, u srpnju i kolovozu.

Trenutna ponuda na Ski centru Ranča izgleda ovako:

– boravak za grupne posjete (minimalno 30 osoba) sa uračunatim obrokom je 15 KM po osobi,

– dnevna karta za skijanje za odrasle iznosi 18 KM, u periodu od 9-16 sati,

– dnevna karta za skijanje za djecu iznosi 15 KM, u periodu od 9-16 sati,

– poludnevna karta za skijanje za odrasle iznosi 15 KM, u periodu od 12-16 sati,

– poludnevna karta za skijanje za djecu iznosi 10 KM, u periodu od 12-16 sati,

– karta za „noćno“ skijanje za odrasle iznosi 15 KM, u periodu od 18-21 sat.

Sve dodatne informacije o stanju na stazi, prohodnosti puta, smještaj te mogućnosti prijevoza i dodatnim pitanjima možete pronaći na facebook stranici: Ski Centar „Ranča“ – Jajce ili na broj telefona: +387 (0)63 289 066.

Pored ski centra, područje Poljana sa izgrađenom turističkom infra i substrukturom može pored skijališta uvezati i druge turističke i prirodne vrijednosti tog područja te formirati unificiran turistički paket proizvod. Pored zimskog skijaškog turizma planina Ranča nudi komplementarne mogućnosti za formiranje i drugih paketa prodaje, tu se prije svega mora spomenuti lovni i safari turizam te biciklizam i motocross koje mogu povezati planine Ranča i Vlašić te obogatiti svoj program izvan zimskog skijaškog perioda.

Skijalište Ranča u potpunosti zaokružuje turističku ponudu ovog cijelog područja. Iako ski centar predstavlja atrakciju i potrebu lokalnom stanovništvu ipak omogućuje da se na relativno malom prostoru razvijaju ljetni (npr. kupališni) turizam i zimski (npr. skijaški) turizam. Raznolikost, unificiranost i umreženost ponude predstavlja snažan poticaj razvoju turizma cijele destinacije.