Huso Hadžić: Čitao sam mnogo knjiga, nigdje nisam pročitao da je Bog stvorio Bošnjaka, Hrvata, Srbina, nego čovjeka
Općinu Jajce prošle godine posjetilo je više od 150.000 turista, što je svrstava u jednu od najperspektivnijih zajednica u području turizma u našoj zemlji. Uz bogatu kulturno-historijsku ponudu sa čak 29 nacionalnih spomenika i nevjerovatnu ljepotu Plivskih jezera, ovo bi mogla biti hit destinacija. Da li će ona to postati i kako se razvija, za interview.ba objašnjava Huso Hadžić, direktor Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala općine Jajce.
SKOKOVI SA VODOPADA: „Mislim da su skokovi s vodopada najveći pogodak što se tiče turizma u gradu Jajcu. Prošlogodišnji skokovi su bili posebna atrakcija ne samo za Jajce, već i za BiH. Bio je ovdje i jedan od najboljih skakača Red Bulla, najbolji skakač iz Njemačke, Danske, pored domaćih i skakača iz regiona. Koliko su oni značajni, reći ću vam samo činjenicu da je preko 130 medija pisalo o skokovima. Od toga, po mojim informacijama, 50 svjetskih medija.
INTERVIEW.BA: Pretpostavljamo da je tokom ljeta Jajce najposjećenije mjesto, možete li nam reći odakle sve turisti dolaze? Da li ima turista porijeklom iz arapskih zemalja te da li se interesuju i kupuju nekretnine i zemljišta u gradu i okolici?
HADŽIĆ: Turisti u Jajce dolaze iz skoro svih zemalja svijeta. Vjerujte da bi bilo lakše da nabrojim zemlje iz kojih ne dolaze. Normalno je da najviše dolaze iz BiH, a naravno i iz Hrvatske, Slovenije, pa sve više i iz Srbije i Crne Gore. Pored regije, tu su Talijani i Nijemci, kao i turisti iz mnogih drugih evropskih zemalja. Naravno, iz godine u godinu, sve je više turista iz arapskih zemalja. Oni se najduže zadržavaju, i možda, kad je u pitanju Jajce, ovdje najduže borave. Zauzmu hotel ili motel i drugi smještaj i ostanu od sedam do 15 dana. Njih interesuje voda. Najviše posjećuju vodopad, Plivska jezera i Mlinčiće, te rjeđe obilaze druge spomenike. Nemam spoznaje o traženju kupovine zemljišta ili bilo šta drugo.
INTERVIEW.BA: Kakva je povezanost sa dijasporom, tj. da li oni ostavljaju najviše finansija u Jajcu?
HADŽIĆ: Dijaspora za Jajce je jako značajna. Nažalost, naše veze još nisu toliko dobre koliko bi trebale da budu. Mi u Agenciji nastojimo da tokom sezone i njihovih godišnjih odmora ostvarimo kontakte sa našom dijapsorom. Činjenica da u BiH dijaspora unosi ogromna sredstva, to se ne može i ne smije zanemariti. Lično, a i u funkciji direktora Agencije, odajem im priznanje i zahvalnost. Iz Jajca je preko 10 hiljada ljudi otišlo u dijasporu širom svijeta, skoro da nema kontinenta gdje ih nema.
INTERVIEW.BA: Šta turisti najviše vole, odnosno šta im preporučujete da posjete kad dođu u Jajce?
HADŽIĆ: Ove godine smo uveli tzv. dnevne karte koje su 20 posto jeftinije od redovnih kako bismo ih motivisali da posjete sve znamenitosti. Međutim, ono što je značajno, svi turisti znaju za vodopad i obavezna je posjeta vodopadu. Nakon toga su Plivska jezera sa Mlinčićima koji su, isto tako, nacionalni spomenik i koji su stari preko 400 godina. Oko jezera su, naravno, izuzetna prirodna bogatstva i ljepote, što izaziva poseban interes turista. Također je značajna posjeta katakombama, tvrđavi… Jajce ima dosta vjerskih objekata, tako da mi potenciramo i posjetu džamijama, crkvama kao i Domu AVNOJ-a. Sve što se nalazi u Jajcu je interesantno. Naš osnovni cilj je produženje boravka turista i to smo uspjeli u zadnje tri-četiri godine, jer je ranije bio više prolazni turizam.
INTERVIEW.BA: Kako komentarišete činjenicu da je zatvoren ured Turističke zajednice Jajce zbog nedostatka finansija, kakvu nam to poruku šalje?
HADŽIĆ: Generalno, to je problem na federalnom nivou jer, koliko znam, već godinu dana Turistička zajednica FBiH nema zakon a u pripremi je zakon koji će regulisti sve turističke zajednice i razvoj turizma.
INTERVIEW.BA: Posebnu pažnju ste posvetili spomenicima i njihovoj okolini te ste uredili prostor oko Crkve sv. Marije/Sultan Sulejmanove (Fethije) džamije, Katakombi, Burića kuće, Okića džamije, nekropolu stećaka u Vincu. Dakle, njeguje se multikulturalnost?
HADŽIĆ: Apsolutno! Mi upravo ukrašavamo grad po principu vrta. Grad Jajce, posebno Stari grad jeste naš zajednički vrt koji treba da njegujemo, čuvamo i uređujemo. Nažalost, nemamo dovoljno sredstava da bi se više tome posvetili. Sve što se radi rade sezonski radnici Agencije, ljudi zarade i zaposle se makar u sezoni. Sve što radimo, radimo iz vlastitih sredstava, koja zaradimo od ulaznica.
INTERVIEW.BA: Pored Plivskih jezera, grad Jajce ima 29 nacionalnih spomenika, dvije rijeke… Na koji način privući turiste namjernike da svrate u SBK i odsjednu u vašem gradu, da li su jedan od razloga skokovi sa vodopada?
HADŽIĆ: Možda ste došli do šlaga u svemu. Mi smo prije četiri godine započeli, prije svega, sa Sajmom turizma i eko proizvoda koji se održava u maju (ove godine 23. i 24. maja). Njegova specifičnost jeste što se nalazi unutar centra grada, između dvije kapije, i posebna je atrakcija. S druge strane_x000D_
Sajam turizma nam je zvanično i početak turističke sezone. Zadnje dvije godine smo sve bliže tome da cijelu godinu traje turistička sezona. Interesantno je da smo do nove godine, iako je vrijeme bilo i prohladno, imali turista koji su posjećivali vodopad, Plivska jezera i neke spomenike. Naravno, najatraktivniji su skokovi s vodopada. Mislim da je to najveći pogodak što se tiče turizma u gradu Jajcu. Tu su međunarodni skakači, skakači iz BiH… Iako će se skokovi ove godine održati 5. augusta, već sada imamo interesanata. Koliko su oni značajni, reći su vam samo činjenicu da je preko 130 medija pisalo o skokovima. Od toga, po mojim informacijama, 50 svjetskih medija.
INTERVIEW.BA: Postoji li saradnja sa Zavodom za zaštitu spomenika BiH s obzirom na bogatu kulturnu baštinu Jajca, grada muzeja?
HADŽIĆ: Moram da kažem da imamo jako dobru saradnju sa Zavodom za zaštitu spomenika. Međutim, ima jedan drugi problem. Jajce ima 29 nacionalnih spomenika, čiji je zaštitnik država. Ona treba da vrši održavanje, kao i da izdvaja sredstva za to, počevši od općine, preko kantona, federacije, pa do države. S obzirom na veliki broj nacionalnih spomenika, nisam zadovoljan sredstvima i održavanjem spomenika. Nažalost, neki su ugroženi. Jedan spomenik u Jajcu je star 1800 godina, svi su stari preko 300/400 godina. Naša tvrđava je jako značajna, ali je još uvijek dobrim dijelom devastirana, treba joj sanacija i morat ćemo na tom polju raditi. Nažalost, ni Zavod za zaštitu spomenika ne može dati potreban određeni doprinos. Mi, upravo, radimo na čišćenju i održavanju unutar tvrđave zahvaljujući sredstvima koje smo dobili od Federalnog ministarstva kulture i sporta. Ali potrebna su nam daleko veća sredstva, možda i fondovi Evropske unije da bi se sačuvalo ovo dragocjeno bogatstvo u Jajcu koje je i bogatstvo Bosne i Hercegovine.
INTERVIEW.BA: Da li Jajce za mlađu populaciju dosadan grad? Šta mislite o naporima srednjoškolaca da imaju jedinstveno školovanje, jer oni poručuju da ne žele da ih se dijeli po etničkoj pripadnosti?
HADŽIĆ: Jajce je od aprila do oktobra mjeseca interesantan i lijep grad. Mnogo putujem poslovno, tako da vidim da su u jesen i zimi svi manji gradovi dosadni. Ali, dobronamjerno bih poručio omladini da njihov sadržaj nekad i sami obogate. U sezoni, svakog vikenda dva-tri kafića i ljetne bašte imaju muziku uživo. Kad poredim svoje vrijeme i ovo danas, sjetim se da smo mi imali korzo i šetnju. Nažalost, omladina je danas i sama kriva što se dovodi u situaciju da cjelovečernji boravak provede u kafiću sjedeći uz cigarete, dim i alkohol. Preporučio bih im, kao stariji čovjek, da malo više sami kreiraju svoj život.
Ja sam pripadnik starijih generacija koji voli cjelovitost, multietničnost, zajednički život i tako dalje. Čitao sam mnogo knjiga, ali nigdje nisam pročitao da je Bog stvorio Bošnjaka, Hrvata, Srbina, nego je stvorio čovjeka. Nažalost, stvorio je i đavola. Sad je pitanje čovjeka hoće li se okrenuti prema Bogu ili đavolu. Hoću da kažem da sam apsolutno za zajedništvo, za zajednički život, ne suživot. Meni je suživot fraza. Zajednički život koji je u Jajcu, BiH i u prethodnoj državi, ipak je bio zajednički sa svim nedostacima. Nije nam bilo loše. Smatram da ova država mora biti za svakoga ko u njoj živi i koji je doživljava svojom i da ima život za normalnog čovjeka. Generalno sam protiv bilo kakvih podjela, pogotovo po etničkoj osnovi i protiv bilo čije majorizacije.
