Klikom na fotografiju otvorite program za školske ekskurzije.

Sve dodatne informacije na [email protected]Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili na broj telefona +387 30 658 268.

U sklopu priprema za skokove sa vodopada koji će se održati 09. augusta/kolovoza 2014. godine, radnici JU “Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” su posjetili Donji Vakuf, Turbe, Travnik, Vitez, Novi Travnik, Gornji Vakuf – Uskoplje i Bugojno i postavili plakate za predstojeće skokove. U razgovoru sa građanima navedenih gradova saznali smo da vlada veliko interesovanje među njima i da možemo očekivati veliku posjetu na dan skokova.

Agencija će plakate postaviti u Zenici, Banjaluci, Mrkonjić Gradu, Šipovu i u još nekoliko gradova.

Program Prvih međunarodni takmičarski skokovi sa vodopada počinje u 14:00 sati, a izvođenje skokova počinje u 16:00 sati.  Pozivamo sve građane da posjete Jajce na dan skokova i uveličaju ovu zanimljivu manifestaciju.

Autobuska stanica u Travniku – glavni ulaz.

U centru grada Travnika.

U centru grada Bugojna.

JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ uz pokroviteljstvo Općinskog načelnika grada Jajca Edina Hozana organizira Ljetnu školu stećaka.

Predavač: Prof. dr. Dubravko Lovrenović, dopisni član Akademija nauka i umjetnosti BiH.

Mjesto održavanja: Dom kulture.

Otvaranje 20.08. 2014. u 11 sati.

Predavanja će se održavati od 11 do 13 sati.

Ciklus predavanja o stećcima – srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, sadržava  deset tematskih cjelina:

1. HISTORIOGRAFSKA DEKONSTRUKCIJA: Čiji su naši stećci?

2. UKRASNI MOTIVI

3. FIGURALNE KOMPOZICIJE

4. ESTETIKA I SIMBOLIZAM UMJETNOSTI STEĆAKA

5. EPITAFI – “Knjiga života“

6. UMIJEĆE UMIRANJA: INDIVIDUALIZACIJA I HUMANIZACIJA SMRTI

7. NEKROPOLE – “GRADOVI MRTVIH“

8. ZONE RASPROSTIRANJA STEĆAKA I KLESARSKE ŠKOLE S POSEBNIM OSVRTOM NA NAJNOVIJE REZULTATE ISTRAŽIVANJA STEĆAKA OKOLINE JAJCA

9. BOSANSKA “ŠKOLA SMRTI”: INTERKONFESIONALNOST STEĆAKA

10. NOMINACIJA STEĆAKA NA LISTU SVJETSKE BAŠTINE UNESCO-a

U okviru predavanja planirane su power-point prezentacije radi lakšeg praćenja izlaganja koncipiranog za najširi auditorijum.

Gradska galerija grada Jajca koja se nalazi u nacionalnom spomeniku Kršlakova kuća domaćin je zanimljive izložbe pod nazivom Mali format. Izložba je otvorena 25.09.2014. godine u 19:00 sati. Radi se zaista o malim formatima raznih slikarski i kiparski tehnika. Udruženje Likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine radi svake godine ove zanimljive izložbe diljem BiH, ovog puta odabrali su Jajce.

Moram da se zahvalim Admiru Mujkiću koji je nedavno izlagao u našoj Galeriji i koji je ujedno bio i inicijator ove večerašnje izložbe. Udruženje Likovnih umjetnika BiH je elitna grupa akademskih slikara i kipara, radi se trenutno o najboljim umjetnicima u BiH. Večeras možete pogledati 53 djela od 53 autora, Jajačka publika i ja lično smo zaista počašćeni ovom izložbom – istakao je Samir Hazbić akademski slikar i voditelj Gradske Galerije u Jajcu.

Izložba će biti postavljena do 05.10.2014. godine

Više fotografija na našoj facebook stranici.

PROPOZICIJE 1. MEĐUNARODNIH TAKMIČARSKIH SKOKOVA SA VODOPADA – JAJCE 09.08.2014.

ORGANIZACIONI ODBOR  1. MEĐUNARODNIH TAKMIČARSKIGH SKOKOVA SA VODOPADA U SASTAVU:

1. Načelnik Općine Jajce, Edin Hozan

2. Direktor JU “Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”, Huso Hadžić

3. Načelnik Policijske Uprave Jajce, Bare Pršlja

4. Direktor JP “Čistoća i Zelenilo”, Mensur Makić

5. Predsjednik Rafting kluba Jajca, Admir Haseljić

6. Predsjednik Kajak kanu kluba, Mirza Varenkić

7. Tehnički sekretar, Dragan Glavaš

Odredio je sljedeća pravila:

1. Skokovi će se izvoditi isključivo samo na glavu

2. Svaki skakač mora biti stariji od 18 godina

3. Svi skakači moraju, prije skokova proći: alko-test, doping test, ljekarski pregled i potpisati izjavu za skakanje na vlastitu odgovornost

Organizacioni odbor zadržava pravo odabira skakača.

Za najbolja tri skakača određene su značajne nagrade, pehari i diplome.

Predsjednik Organizacionog Odbora

Huso Hadžić

JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ organizira predavanje “Trauma, pamćenje, ozdravljenje“

Dana 23. augusta/kolovoza 2014. godine, u okviru TPO Programa za interdisciplinarno učenje i istraživanja (PIUIS), u Jajcu (Dom kulture) se održava II Interdisciplinarna učionica “Trauma, pamćenje, ozdravljenje“, sa početkom u 13:30 sati. Budući da Jajce zauzima značajno mjesto na bosanskohercegovačkoj povijesnoj sceni, te da je tokom proteklog rata ovaj grad pretrpio znatna razaranja društvene i kulturne potke, što se odražava i na sadašnji život ljudi, Jajce je određeno kao mjesto održavanja druge Interdisciplinarne učionice, s ciljem nadilaženja grupnih podjela i zajedničkog iznalaženja načina koji vode ka iscjeljivanju historijskih rana i ponovnoj izgradnji povjerenja.

Na II Interdisciplinarnoj učionici, u okviru teme kultura pamćenja i sjećanja, učestvovat će eminentni znanstvenici/ce i aktivisti/ice iz BiH: akademik Dubravko Lovrenović, doc. dr. Zlatiborka Popov Momčinović, dr. Amra Delić, doktorant,  bosanskohercegovački i australijski akademski vajar Adis Fejzić.

Volonterska akcija “72 sata bez kompromisa” pod nazivom “VolontiRAJ na zemlji”, održana je i u Jajcu. Akcija će trajati od 25. do 28. septembra, a realizira je Nadbiskupijski centar za pastoral mladih “Ivan Pavao II”. U akciji učestvuje 1.000 mladih koji dolaze iz 25 različitih mjesta i koji će tokom tri dana trajanja akcije u 20 lokalnih zajednica volontirati na više od 50 različitih projekata širom Bosne i Hercegovine istakao je fra Mario Jelić koji je i sam uključen u ovaj volonterski rad. U Jajcu su učenici Katoličkog Školskog centra iz Sarajeva te članovi i članice Franjevačke mladež, oko 100 učesnika, čistili od korova Crkvu Sv. Marije sa Zvonikom Sv. Luke, Pleterni Samostan u naselju Lučina te gradsko katoličko groblje Mašet. Dio ženske ekipe koji su čistili Crkvu Sv. Marije su perfektno uradili svoj posao i napunili 23 vreće korova.

JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ je pozdravila ovu akciju i svim učenicima omogućila potpuno besplatan ulaz u sve spomenike grada Jajca koji su pod ingerencijom agencije.

U organizaciji Gradske galerije Jajce i vrijednog upravitelja galerije akademskog slikara Samira Hazbića 10.07.2014. godine, otvorena je izložba fotografija autora Borislava Bore Kresojevića, pod nazivom Čovjek. Ovom prvom samostalnom izložbom Borislav je kroz portrete prikazao život i priče običnih ljudi Bosne, Amerike, Češke i Švedske.

Borislav Kresojević rođen je u Jajcu 1958 godine, a dans živi i radi u Švedskoj, a fotografija mu je velika ljubav.

Svečano otvorenje upriličeno je u Gradskoj galeriji Jajca koja se nalazi u nacionalnom spomeniku Kršlakova kuća. Nakon uvodnog govora voditelja galerije Samira Hazbića i samog autora izložbe, uslijedila interpretacija dvojice solista na gitari maestra Samira Kosa i mladog gitariste iz Zagreba Frana Topala.

To su oni ljudi koje svakodnevno srećemo i koje nemamo vremena pobliže upoznati. To su ljudi kojima je život naškodio, ljudi s neke definirane margine. Fotograf je predan odanom načinu reprezentacije što izložbu čini koherentnom i veoma dosljednom cilju – istako je za ovu izložbu filmolog Sanjin Pejković.

Ovu izložbu možete pogledati u narednih 10 dana, svakim radnim danom od 08 do 16 sati.

Više fotografija na našoj facebook stranici.

Svoje učešće na 1. Takmičarskim skokovima sa vodopada potvrdio je Mustafa Šarić skakač iz Zenice. Mustafa je višegodišnji učesnik skokova sa mostarskoga mosta, a zanimljivo za njega da je prošle godine skakao sa vodopada u revijalnom dijelu Jajačke rafting regate. Ove godine na skokovi sa Starog mosta u Mostaru osvojio je 3. mjestu u kategoriji skokovi na glavu. Pored Mustafe svoje učešće će uzeti još oko 20 skakača.

Mustafa Šarić lijevo na fotografiji

Na današnji dan 19. kolovoza 1904 godine rođen je jedan od najistaknutijih književnika dvadesetog stoljeća na ovim prostorima. Iako smo već pisali o ovom slavnom jajčaninu u rubrici „Ugledni jajčani“, smatramo potrebnim da se prisjetimo nekoliko pjesama ovog pjesnika, te Vam poštovani čitatelji u nastavku predstavljamo tekst Vinka Kalinića o Nikoli Šopu, kao i nekoliko njegovih najpoznatijih pjesama.

NIKOLA ŠOP

(Jajce, 1904. – Zagreb, 1982.),

Pjesnik, pripovjedač, pisac dramskih tekstova i vrstan prevoditelj s latinskoga jedna je od najznačajnijih osobnosti u hrvatskoj književnosti XX. stoljeća. Premda su njegova književna ostvarenja uvijek bila u dosluhu sa suvremenim mu djelima drugih pisaca, on ne pripada izrazito ni jednoj književnoj formaciji niti usmjerenju. Poznavatelj klasične latinske i uopće europske književnosti, tih po naravi i povučen iz javnoga života, tijekom šest desetljeća pjesničkoga rada, koji se odvijao bez naglih zaokreta, zapravo, u blagim kvalitetnim pomacima, izgradio je Šop originalnu i dinamičnu poetiku. Rodio se u bosanskomu kraljevskom gradiću Jajcu, u obitelji gradskog mjernika, gdje je proveo ranu mladost i najljepše godine svojega života. Izgleda da je to razdoblje kao vrijeme intenzivna doživljavanja svijeta, za budućega pjesnika bilo presudno. Kasnije školovanje i studij u Beogradu, boravak u Zagrebu sve do smrt, gdje je teškom bolešću bio prikovan za ležaj više od dvadeset godina, nisu za njegovo stvaralaštvo bili toliko značajni. Međutim, djetinjstvo među produhovljenim svijetom marljivihi obrtnika i siromašnih seljaka, u okružju iskonskih folklornih predanja i jednostavna patrijarhalna katoličanstva, u tom gradiću s početka stoljeća, smještenu nad bistrim vodama Plive i Vrbasa i u čudesnim krajobrazima, ostat ce trajno ishodište Šopovih pjesničkih nadahnuća. Zaokružujući taj rani doživljaj u orginalnu pjesničku pastoralu, kojoj je imenentno nadnaravno i numinozno, Šop je već u prvoj knjizi pjesama (“Pjesme siromašnog sina sv. Frane”, Beograd, 1926.) stvorio pjesnički svijet izvorne punine, koji će slijedom njegovih novih tekstova prerastati u sanovnu viziju izgubljena raja. Sva njegova kasnija poetska ostvarenja, bez obzira na oblike iskaza i žanra, tematskih zaokupljenosti likovnih izbora, tragat će za tim utopijskim horizontima, izgrađujući i zasvođujući u svojoj ukupnosti onaj ontološki uzorak u kojemu bi se mogli dodirivati i presijecati tradicija europske metaforičke misli i mitologije iskonskog uspona i pada s kršćanskim središnjim konceptom. .Vec je zbirkom “Isus i moja sjena” (Zagreb, 1934.) izgrađen i uobličen takav koncept, da bi se tijekom pedesetih godina pa nadalje, kada nastaju opsežne Šopove svemirske poeme, posve transparento pokazivao stožernom idejnom osnovom njegova ukupna pisanja. Upravo time moderna književna kritika interpretira i obrazlaže snažnu kontinuiranost i velebnu izdržljivost njegove lirike.

Kuda bih vodio Isusa

0 comments Posted by caffee at 9:30 AM

Isuse blagi, u doba kasnih sati,

kad još bdiju siromasi tvoji,

skromnom krojaču odvest ću te, da ti

jedno obično odijelo skroji.

I obućaru malom, koji svu noć kuje

oštre čavle u teški potplat.

Dok tvornice cipela žučno bruje.

Milion pari skuju za jedan sat.

Zatim čovjeku, koji šešire pravi,

sa spuštenim obodom, da skriju bol.

Jedan će da se nakrivi i na tvojoj glavi.

Prostran da u se primi i tvoj oreol.

Onda ćemo poći u krčmu kraj grada,

koji liči na stari, nasukani brod.

Gdje braća za stolom, od silnog jada

bacaju čaše i šešire na pod.

Prvi krik pijetla bit će britka strijela,

od koje će ti srce da krvari.

Drugi krik pijetla bit će mrak u dnu čela.

Prepoznat nećeš ni ljude ni stvari.

A trećim krikom kad se pijetli jave,

o Isuse, zateturat ćeš od bola.

Tvoj šešir će pasti s glave.

Šešir i aureola.

Nevinost

Danju je budno skriva obično odijelo.

Ono se tako skromno do koljena širi.

Ljudi joj vide samo lice bijelo

I ruku, što čedno iz rukava viri.

Noću, kad sa nje pane haljina svjetloplava

I spusti se niz vrata malog stana,

Nevinost joj se kroz bijelo ocrtava.

I postelja bude od nje obasjana.

U snu, kad sa nje sklizi pokrivač bjeličasti.

Trnu se zvijezde da sakriju čari njenog lika.

Tad joj se oko postelje nadviruju sablasti.

To su grješne želje noćnih prolaznika.

Među njima se sija samo jedna sjena:

Nemirna moja duša, tužna lutalica.

Ona nečujno doleti do kreveta njena.

I tiho je pokrije, spuštenih trepavica.

Pjesma starom profesoru

Sjećam se, trajao je uvijek dugo

kratki ti povratak do stana tvoga.

Jer si, a i šta bi, šta bi drugo,

polako išo od izloga do izloga.

Čini mi se i sad se još skitam.

I prati me tvoj pogled i srdžba stara.

-Gle ti njega, ne zna ni kako se vadi logaritam,

a po svu noć kojekud se vucara.

-Gle drskosti, pa on još i puši.

Tog drskog derana tužit ću školskom vijeću.

Čekaj samo, sutra ću da ti izvućem uši.

I otjerat ću te u klupu magareću.

O dobri učitelju, koliko puta si od tada

izišao i opet ušao u svoj stan.

Dok su se izlozi, ulice i kuće grada

mijenjale brzo, iz dana u dan.

Najzad si, od zadocnjelosti i bijede,

izgubio put koji te vodi kući.

Jedan je tvoj đak morao da te odvede.

Mislio sam, bol će te utući.

U sluhu tvome kao da još riječi šume.

I gledaš u onaj izlog tupo,

kad si prvi put spazio crnca od gume,

gdje ti se klanja: Molim, ovdje nije skupo.