Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina obilježen u Jajcu




Koalicija za borbu protiv mržnje “Zajedno” iz Jajca, uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, obilježava Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina, u srijedu, 12. aprila 2017. godine u Jajcu.
Koalicija za borbu protiv mržnje “Zajedno” iz Jajca biće domaćin koalicijama za borbu protiv mržnje iz Prijedora, Sanskog Mosta, Banjaluke, Prijedora, Viteza i Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Cilj ovog okupljanja je razmjena iskustva i dobrih praksi, a učesnici će obići i spomenike u staroj gradskoj jezgri Jajca.
(Jajce Online/foto: Samed Žužić fotografija)
Video materijal podliježe autorskim pravima Sameda Žužića i JU “Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turstičkih potencijala grada Jajca”. Neovlašteno korištenje video sadržaja smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.
Dvadeseti Međunarodni sajam privrede otvoren je 4. aprila 2017. godine u Mostaru i trajat će do 8. aprila.
Sajam bilježi porast izlagača, kao i zemalja koje su na njemu zastupljene.
Koliki je značaj mostarskog sajma dovoljno govori i broj delegacija koje ovih dana posjećuju Mostar. Osim hrvatskog premijera, tu je i njegov kolega iz Srbije Aleksandar Vučić, koji je u Mostar došao samo dan poslije uvjerljive izborne pobjede za predsjednika Srbije. Tu je i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, kao i visoka delegacije Republike Kine. Na svečanoj večeri bila su prisutna i tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
JU Agencija Jajce predstavila je na sajmu svoje kulturne, prirodne potencijale i bogatu turističku ponudu.
Na drugom danu sajma, direktor JU Agencije, Huso Hadžić održao je predavanje vezano za teme razvoja turizma u Jajcu i predstavio sve njegove vrijednosti. Predavanju su prisustovali brojni predstavnici raznih turističkih agencija sa područja BiH, kao i članovi Privredne/Gospodarske komore.
SKOKOVI SA VODOPADA: „Mislim da su skokovi s vodopada najveći pogodak što se tiče turizma u gradu Jajcu. Prošlogodišnji skokovi su bili posebna atrakcija ne samo za Jajce, već i za BiH. Bio je ovdje i jedan od najboljih skakača Red Bulla, najbolji skakač iz Njemačke, Danske, pored domaćih i skakača iz regiona. Koliko su oni značajni, reći ću vam samo činjenicu da je preko 130 medija pisalo o skokovima. Od toga, po mojim informacijama, 50 svjetskih medija.
INTERVIEW.BA: Pretpostavljamo da je tokom ljeta Jajce najposjećenije mjesto, možete li nam reći odakle sve turisti dolaze? Da li ima turista porijeklom iz arapskih zemalja te da li se interesuju i kupuju nekretnine i zemljišta u gradu i okolici?
HADŽIĆ: Turisti u Jajce dolaze iz skoro svih zemalja svijeta. Vjerujte da bi bilo lakše da nabrojim zemlje iz kojih ne dolaze. Normalno je da najviše dolaze iz BiH, a naravno i iz Hrvatske, Slovenije, pa sve više i iz Srbije i Crne Gore. Pored regije, tu su Talijani i Nijemci, kao i turisti iz mnogih drugih evropskih zemalja. Naravno, iz godine u godinu, sve je više turista iz arapskih zemalja. Oni se najduže zadržavaju, i možda, kad je u pitanju Jajce, ovdje najduže borave. Zauzmu hotel ili motel i drugi smještaj i ostanu od sedam do 15 dana. Njih interesuje voda. Najviše posjećuju vodopad, Plivska jezera i Mlinčiće, te rjeđe obilaze druge spomenike. Nemam spoznaje o traženju kupovine zemljišta ili bilo šta drugo.
INTERVIEW.BA: Kakva je povezanost sa dijasporom, tj. da li oni ostavljaju najviše finansija u Jajcu?
HADŽIĆ: Dijaspora za Jajce je jako značajna. Nažalost, naše veze još nisu toliko dobre koliko bi trebale da budu. Mi u Agenciji nastojimo da tokom sezone i njihovih godišnjih odmora ostvarimo kontakte sa našom dijapsorom. Činjenica da u BiH dijaspora unosi ogromna sredstva, to se ne može i ne smije zanemariti. Lično, a i u funkciji direktora Agencije, odajem im priznanje i zahvalnost. Iz Jajca je preko 10 hiljada ljudi otišlo u dijasporu širom svijeta, skoro da nema kontinenta gdje ih nema.
INTERVIEW.BA: Šta turisti najviše vole, odnosno šta im preporučujete da posjete kad dođu u Jajce?
HADŽIĆ: Ove godine smo uveli tzv. dnevne karte koje su 20 posto jeftinije od redovnih kako bismo ih motivisali da posjete sve znamenitosti. Međutim, ono što je značajno, svi turisti znaju za vodopad i obavezna je posjeta vodopadu. Nakon toga su Plivska jezera sa Mlinčićima koji su, isto tako, nacionalni spomenik i koji su stari preko 400 godina. Oko jezera su, naravno, izuzetna prirodna bogatstva i ljepote, što izaziva poseban interes turista. Također je značajna posjeta katakombama, tvrđavi… Jajce ima dosta vjerskih objekata, tako da mi potenciramo i posjetu džamijama, crkvama kao i Domu AVNOJ-a. Sve što se nalazi u Jajcu je interesantno. Naš osnovni cilj je produženje boravka turista i to smo uspjeli u zadnje tri-četiri godine, jer je ranije bio više prolazni turizam.
INTERVIEW.BA: Kako komentarišete činjenicu da je zatvoren ured Turističke zajednice Jajce zbog nedostatka finansija, kakvu nam to poruku šalje?
HADŽIĆ: Generalno, to je problem na federalnom nivou jer, koliko znam, već godinu dana Turistička zajednica FBiH nema zakon a u pripremi je zakon koji će regulisti sve turističke zajednice i razvoj turizma.
INTERVIEW.BA: Posebnu pažnju ste posvetili spomenicima i njihovoj okolini te ste uredili prostor oko Crkve sv. Marije/Sultan Sulejmanove (Fethije) džamije, Katakombi, Burića kuće, Okića džamije, nekropolu stećaka u Vincu. Dakle, njeguje se multikulturalnost?
HADŽIĆ: Apsolutno! Mi upravo ukrašavamo grad po principu vrta. Grad Jajce, posebno Stari grad jeste naš zajednički vrt koji treba da njegujemo, čuvamo i uređujemo. Nažalost, nemamo dovoljno sredstava da bi se više tome posvetili. Sve što se radi rade sezonski radnici Agencije, ljudi zarade i zaposle se makar u sezoni. Sve što radimo, radimo iz vlastitih sredstava, koja zaradimo od ulaznica.
INTERVIEW.BA: Pored Plivskih jezera, grad Jajce ima 29 nacionalnih spomenika, dvije rijeke… Na koji način privući turiste namjernike da svrate u SBK i odsjednu u vašem gradu, da li su jedan od razloga skokovi sa vodopada?
HADŽIĆ: Možda ste došli do šlaga u svemu. Mi smo prije četiri godine započeli, prije svega, sa Sajmom turizma i eko proizvoda koji se održava u maju (ove godine 23. i 24. maja). Njegova specifičnost jeste što se nalazi unutar centra grada, između dvije kapije, i posebna je atrakcija. S druge strane_x000D_
Sajam turizma nam je zvanično i početak turističke sezone. Zadnje dvije godine smo sve bliže tome da cijelu godinu traje turistička sezona. Interesantno je da smo do nove godine, iako je vrijeme bilo i prohladno, imali turista koji su posjećivali vodopad, Plivska jezera i neke spomenike. Naravno, najatraktivniji su skokovi s vodopada. Mislim da je to najveći pogodak što se tiče turizma u gradu Jajcu. Tu su međunarodni skakači, skakači iz BiH… Iako će se skokovi ove godine održati 5. augusta, već sada imamo interesanata. Koliko su oni značajni, reći su vam samo činjenicu da je preko 130 medija pisalo o skokovima. Od toga, po mojim informacijama, 50 svjetskih medija.
INTERVIEW.BA: Postoji li saradnja sa Zavodom za zaštitu spomenika BiH s obzirom na bogatu kulturnu baštinu Jajca, grada muzeja?
HADŽIĆ: Moram da kažem da imamo jako dobru saradnju sa Zavodom za zaštitu spomenika. Međutim, ima jedan drugi problem. Jajce ima 29 nacionalnih spomenika, čiji je zaštitnik država. Ona treba da vrši održavanje, kao i da izdvaja sredstva za to, počevši od općine, preko kantona, federacije, pa do države. S obzirom na veliki broj nacionalnih spomenika, nisam zadovoljan sredstvima i održavanjem spomenika. Nažalost, neki su ugroženi. Jedan spomenik u Jajcu je star 1800 godina, svi su stari preko 300/400 godina. Naša tvrđava je jako značajna, ali je još uvijek dobrim dijelom devastirana, treba joj sanacija i morat ćemo na tom polju raditi. Nažalost, ni Zavod za zaštitu spomenika ne može dati potreban određeni doprinos. Mi, upravo, radimo na čišćenju i održavanju unutar tvrđave zahvaljujući sredstvima koje smo dobili od Federalnog ministarstva kulture i sporta. Ali potrebna su nam daleko veća sredstva, možda i fondovi Evropske unije da bi se sačuvalo ovo dragocjeno bogatstvo u Jajcu koje je i bogatstvo Bosne i Hercegovine.
INTERVIEW.BA: Da li Jajce za mlađu populaciju dosadan grad? Šta mislite o naporima srednjoškolaca da imaju jedinstveno školovanje, jer oni poručuju da ne žele da ih se dijeli po etničkoj pripadnosti?
HADŽIĆ: Jajce je od aprila do oktobra mjeseca interesantan i lijep grad. Mnogo putujem poslovno, tako da vidim da su u jesen i zimi svi manji gradovi dosadni. Ali, dobronamjerno bih poručio omladini da njihov sadržaj nekad i sami obogate. U sezoni, svakog vikenda dva-tri kafića i ljetne bašte imaju muziku uživo. Kad poredim svoje vrijeme i ovo danas, sjetim se da smo mi imali korzo i šetnju. Nažalost, omladina je danas i sama kriva što se dovodi u situaciju da cjelovečernji boravak provede u kafiću sjedeći uz cigarete, dim i alkohol. Preporučio bih im, kao stariji čovjek, da malo više sami kreiraju svoj život.
Ja sam pripadnik starijih generacija koji voli cjelovitost, multietničnost, zajednički život i tako dalje. Čitao sam mnogo knjiga, ali nigdje nisam pročitao da je Bog stvorio Bošnjaka, Hrvata, Srbina, nego je stvorio čovjeka. Nažalost, stvorio je i đavola. Sad je pitanje čovjeka hoće li se okrenuti prema Bogu ili đavolu. Hoću da kažem da sam apsolutno za zajedništvo, za zajednički život, ne suživot. Meni je suživot fraza. Zajednički život koji je u Jajcu, BiH i u prethodnoj državi, ipak je bio zajednički sa svim nedostacima. Nije nam bilo loše. Smatram da ova država mora biti za svakoga ko u njoj živi i koji je doživljava svojom i da ima život za normalnog čovjeka. Generalno sam protiv bilo kakvih podjela, pogotovo po etničkoj osnovi i protiv bilo čije majorizacije.
Ukoliko ne znate što da radite ovo ljeto i koje lokacije da posjetite, a ako su vam beskrajno sunčanje i iste plaže već dosadile predlažemo vam nešto drugačije. Posjetite arheološka nalazišta! Bar ih u našim krajevima ima napretek, a sve što trebate odlučiti jest da li ste fan prapovijesnih špilja u kojima možete uhvatiti dah u vruće ljetno popodne, ili možda više volite srednji vijek i stare gradove?!
Upravo iz ovog razloga, a da zainteresiramo vašu maštu i potaknemo vas da ovo ljeto posjetite neka drugačija mjesta, donosimo top 10 Arheoloških destinacija s područja Balkana po izboru Vedrane i Kiše urednica stranice www.arheon.org. “Moramo napomenuti da je ova lista nastala iz subjektivnih razloga kao produkt naših trenutnih želja i razmišljanja pa je zato razumljivo zašto nema još nekih lokaliteta koji bi se isto tako mogli uvrstiti u ovu listu”. Lista je u formi 5 + 5 lokaliteta, prvih pet izabrala je Vedrana, drugih 5 Kiša:
5. Domavia
Domavia je lokalitet o kojem se nedovoljno govori a kao rimski antički grad bio je to centar rudarstva provincija Panonije i Dalmacije. Nalazila se na području rijeka japre i Drine a budući da je to područje i danas bogato nalazima olova srebra i cinka u antičko doba su se tu razvile Argentarije, kraj bogat rudnicima srebra. Domavija je nastala i razvijala se kao rudarski grad, bila je prilagođena rudarstvu ali je sadržaj grada bio kompletan. Tako je imala upravu i terme ali i rudarske talionice te tržnicu, što znamo iz epigrafskih nalaza. Ostatke ovih građevina morate posjetiti ukoliko se nađete u blizini Srebrenice, međutim obzirom da je Domavija istaživana relativno davno od 1883. do 1893. godine dobro bi došla i revizijska istraživanja ovog važnog područja novim tehnologijama i teorijskim saznanjima.
4. Daorson
U Daorsonu kao glavnom središtu ilirskih Daorsa imali bi što vidjeti. Nalazi se u Ošanićima blizu Stoca, a središnja tvrđava ovoga grada je bila opasana megalitskim zidinama koji podsjećaju na one u Mikeni. Daorsi kao vrsni trgovci su u svome središtu između ostalog imali i kovnicu novca ali i sve važnije upravne i vjerske objekte. Daorson su Delmati uništili u ratu između Pompeja i Cezara te nikada više nije bio obnovljen. Umjesto njega Rimljani u blizini grade Dilluntum, današnji Stolac. U posjeti Daorsona nezaobilazno je svratiti i u sam Stolac gdje se nalaze vrijedni arheološki lokaliteti, poput Starog grada, stećaka u Radimlji i mnogih drugih spomenika.
3. Salona
Salona je najprije bila luka kojom su upravljali Delmati, a kada su Rimljani osnovali provinciju Dalmaciju, Salona je postala centar Ilirika, te je dobila status rimske kolonije. U vrijeme Augusta u Saloni se naglo grade javni objekti. Osim foruma tada je u ovom gradu izgrađeno i kazalište, a kasnije se gradi i amfiteatar koji je mogao primiti do čak 17000 gledatelja. Uz ovo u Saloni su otkopani i ostatci insula, termi te nekropola. Razvoj kršćanske zajednice se ovdje može pratiti od 3. stoljeća a početkom 5. stoljeća je podignuto Episkopalno središte s dvojnim bazilikama, krstionicom i biskupskom palačom. Sve ovo i još mnogo toga uključujući cemeterijalne bazilike, mauzolej i krstionice se može vidjeti na danas uređenom području antičke Salone. Podjelom carstva Salona postaje dio ostrogotske države a prodorom Slavena ovaj grad prestaje postojati kao antička urbana aglomeracija.
2. Lepenski Vir
Ukoliko netko od kolega stanuje u blizini Lepenskog Vira, mora me pozvati u goste, jer ovo je lokalitet koji ne bi željela preskočiti. U srcu su Đerdapa otkriveni ostatci jednog od prvih sjedilačkih naselja na otvorenom prostoru. Život se u Lepenskom viru može pratiti kroz postpaleolitski i mezolitski period, s posljednjom etapom u polovici 6. tisućljeća pr. Kr. Izgled naselja je prilagođen konfiguraciji uvale, a pravilno raspoređene zgrade su kao i naselje u obliku trapeza. Međutim najveće iznenađenje Lepenskog vira je upravo umjetnost jer se smatra da se prvi put u Europi pojavljuju istinska monumentalna djela. Monumentalna plastika se obično nalazila pored ognjišta zgrada, a radi se o skulpturama s predstavom koja je objašnjena kao prikaz ljudskog lika ili možda ribe. U plitkim reljefima kamenog pješčanika prikazan je lik s velikim buljavim očima, plastičnim nosem i velikim ustima, a tijekom razvoja faza Lepenskog vira moguće je pratiti evoluciju u ovim monumentalnim skulpturama. Danas je na lokalitetu Lepenski vir otvoren moderan centar koji morate posjetiti.
1. Istarske maritimne vile
Istra je oduvijek a tako i u antičkom periodu privlačila posjetitelje svojom prirodnom ljepotom i okružjem. Zbog iznimne ljepote i blizine mora u 1. st. pr. Kr. i u 1. i 2. st. po Kr. je u Istri izgrađeno niz maritimnih vila od kojih neke imaju i velike proizvodne pogone. U tom razdoblju je izgrađeno desetak vila, a posebno se mora izdvojiti vila u uvali Verige na Brijunima. Radi se o posjedu sa nizom manjih vila i gospodarskim kompleksom gdje su se uzgajale vinova loza i masline ali i proizvodile amfore. Osim Veriga svaki ljubitelj antike bi morao još posjetiti i vilu Katoro kod Umaga, Sornu kod Poreča, Barbarigu kod mjesta Betika, te posebno vilu u Valbandonu koja se nalazi uz obalu dubokog zaljeva i pokazuje raskošnu arhitekturu luksuzne antičke vile druge polovice 1. stoljeća.
5. Vela spila
Ako vas je ikada zanimalo kako je mogao izgledati život ljudi uz more u nekom od prapovijesnih perioda, preporučujemo posjet Veloj spili koja se nalazi na obronku brda Pinski rad, na 130 km iznad uvale Kale u Veloj Luci. Zbog oko 22 000 godina kontinuirane naseljenosti (od paleolitika do sredine brončanog doba) Vela spila drži se idealnom za proučavanje međukulturnih odnosa i povezanosti. Spomenuti arheološki nalazi (ulomci keramike, čitave posude i drugi nalazi) izloženi su u Centru za kulturu u Veloj Luci.
4. Nekropole sa stećcima
Od nedavno su stećci službeno na Listi svjetske kulturne baštine. Za sve one koji se zbog različitih razloga ne mogu uputiti na duže relacije, preporučujemo odlazak u poslijepodnevnu šetnju na neku od bližih nekropola. Najpoznatija među nekropolama sa stećcima je nekropola Radimlja kod Stoca. Od ostalih važnih nekropola možemo navesti Grčku glavicu kod Konjica, Dugo polje na Blidinju, Boljune kod Stoca, Ravanjska vrata na Krupresu, Veliku i Malu Crljivicu u Cisti Velikoj (Hrvatska), Novakoviće u Nacionalnom parku Durmitor (Crna Gora), te Mramorje u Peručcu (Srbija).
3. Mogorjelo
Među bosanskohercegovačkim lokalitetima nikako ne smijemo zaobići kasnoantički lokalitet Mogorjelo na kojem je moguće sebi dočarati kruženje u kakvom su živjeli stanovnici ovog područja početkom 4. stoljeća. Lokalitet Mogorjelo nalazi se nedaleko Čapljine na brežuljku uz rukavac rijeke Neretve, a ono što ćete zateći na ovom mjestu su ostaci kasnoantičke vile s početka 4. stoljeća. Najstariji ostaci potječu iz 1. stoljeća kada je na ovom mjestu postojalo privatno poljoprivredno imanje. Glavni dio kompleksa predstavlja veliki stambeni objekt iz 4. stoljeća. Smatra se da je zdanje srušeno početkom 5. stoljeća za vrijeme provale Vizigota, a sredinom istog stoljeća unutar urušenih zidova gotovo istovremeno izgrađene su dvije bazilike, postavljene paralelno.
2. Blagaj
Blagaj je još jedno mjesto na kojem možete s užitkom provesti neki od vrućih ljetnih dana. Kao i većina nabrojanih lokaliteta Blagaj je zaštićen kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. U naselju na vrelu Bune kod Mostara možete vidjeti veliko bogatstvo islamske arhitekture – Krađoz-begov hamam, Karađoz-begov most, tekija, Careva džamija (Sultan Sulejmanova džamija), Kolakovića kuća, Velagićevina, a u poslijepodnevnim satima možete se uputiti u šetnju na Stari grad Blagaj, te do pravoslavne crkve sv. Vasilija Ostroškog. Vrijeme tijekom dana najljepše je provesti na tekiji na vrelu Bune. Riječ je o sufijskoj tekiji, sakralno-stambenom objektu islamske arhitekture. U njoj se, kao i u drugim većim tekijama, postojala musafirhana – mjesto gdje su besplatno noćili šejhovi, derviši i drugi putnici. Musarfirhana je jedan od rijetkih objekata u Bosni i Hercegovini s izraženim utjecajima baroka na osmansku arhitekturu. Razlog zbog koje se Blagaj našao na ovoj listi jest upravo šarolikost kulturnog bogatstva u očuvanom prirodnom okruženju.
1. Jajce
Jajce će vas svojoj prirodnim i spomeničkim bogatstvom oduševiti u svako doba godine. Tu ćete vidjeti ostatke iz perioda od antike (mitrej s jednim od najljepših do sada pronađenih prikaza tauroktonije) preko srednjeg vijeka (crkva sv. Marije koja je u 12. ili 13. stoljeću adaptirna u gotičkom stilu, a za vrijeme osmanske vlasti bila je pregrađena u džamiju; jedini srednjovjekovni zvonik u kontinentalnom dijelu Balkana – zvonik sv. Luke; Katakombe za Hrvoja Vukčića Hrvatinića i njegovu obitelj…) sve do osmanskog doba (najvažnija džamija iz osmanskog perioda – džamija Esme Sultanije, poznata Sinan-begova džamija, tipičan primjer stambene gradnje osmanskog perioda – Omer-begova kuća…). Oni koji su u Jajcu već bili sigurno će se poželjeti vratiti, a svima onima koji nisu preporučujemo odlazak u ovaj stoljetni grad i upoznavanje s njegovom bogatom baštinom.
Direktor JU Agencije Jajce, Huso Hadžić gostovao je u TV emisiji “Jutro za sve” koja se je emitovala na televizijskom kanalu BHRT 1.
Hadžić je u emisiji pričao o turističkim potencijalima grada Jajca, njegovoj bogatoj prirodnoj kao i kulturnoj baštini. Pored toga što je pričao o turističkoj ponudi, Hadžić je zahvatio i teme poput ekspanzije turizma, te planove za daljne razvijanje iste oblasti.
Cijelu emisiju možete pogledat u sljedećem videu:
Vodopad u Jajcu sinoć je osvjetljen plavom bojom čime se grad na Plivi priključio obilježavanju Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.
Događaj je dio akcije Light It Up Blue u plavoj boji su još mostarski Stari most, tvrđava Kastel u Banja Luci, te Vijećnica i Narodno pozorište u Sarajevu.
Predsjednica Udruženja roditelja i djece s posebnim potrebama ”Vedri osmijeh” Mostar Danijela Kegelj istaknula je važnost podizanja svijesti o autizmu te izrazila zadovoljstvo što se Mostar i ove godine priključio obilježavanju Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.
– Prevažno je da podignemo glas i skrenemo pozornost da je taj spektar plave boje nešto što je i nama lijepo i dragocjeno i što treba živjeti svaki, a ne samo ovaj jedan dan u godini – kazala je Kegelj.
Svakog 2. aprila u svijetu se obilježava Svjetski dan svjesnosti o autizmu, kojim se skreće pažnja na djecu s poremećajem autizma kojima je neophodna podrška kako u oblasti odgoja, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, tako i briga cijelog društva, prenosi Fena.
(www.oslobodjenje.ba / foto: Samed Žužić)
U februaru ove godine u Federaciji BiH je registrirano 32.944 dolazaka turista, što je za 9,5 posto više u odnosu na februar 2016., a u odnosu na januar 2017. manje je za 5,6 posto. Učešće domaćih turista bilo je 40,3, a stranih turista 59,7 posto.
Ukupan broj noćenja turista u februaru 2017. iznosio je 61.488 što je za 13 posto više u odnosu februar prošle godine, a u odnosu na januar 2017. manje je za 12,2 posto. Učešće domaćih turista u broju noćenja bilo 36,7, a stranih turista 63,3 posto.
Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste hoteli i sličan smještaj s učešćem od 92,8 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (23,2 posto), Srbije (6,8), Turske (6,8), Slovenije (5,6) i Njemačke (4,6 posto) što je ukupno 47 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 53 posto noćenja.
Broj raspoloživih kreveta u februaru 2017. iznosio je 25.509, što je za 26,1 posto više u odnosu na februar 2016. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 9,7 posto.
(Fokus.ba / foto: JU Agencija Jajce)