Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, nositelj je razvoja turizma u našem gradu. Proteklih godina Agencija je iznimnim trudom i radom svih uposlenika, vratila jajački turizam “na staze stare slave”, a prema podacima iz 2017. godine grad je posjetilo gotovo 150.000 turista iz svih krajeva svijeta.

Obzirom da se bliži početak nove turističke sezone, a prema nekim parametrima ona je dobrim dijelom već i počela,  posjetili smo novoizabranog ravnatelja Agencije Mijata Sarafa i razgovarali o svim važnijim temama vezanim za turizam i turističku ponudu kraljevskog grada.

Nedavno ste preuzeli poziciju ravnatelja. Možete li nam ukratko predstaviti Vaš plan rada?

Institucija  na čije čelo sam izabran,  obavlja  poslove koji se odnose na nadzor, zaštitu, obnovu  i revitalizaciju kulturno-povijesne i prirodne baštine, te razvoj turističkih potencijala. Područje djelovanja, kako u samom imenu stoji,  je jako veliko. Djelatnici Agencije vrše monitoring  nacionalnih i drugih spomenika i upozoravaju nadležne institucije. Za 2018. godinu plan je angažirati i institucije  koje će moći napraviti presjek stanja u kojem se nalazi naša kulturno-povijesna i prirodna  baština i  napraviti  kategorizaciju  ugroženosti, a nakon toga  tražiti mogućnosti  izrade plana i programa zaštite, rekonstrukcije  i revitalizacija naše baštine. Posebna oblast u Agenciji je razvoj turističkih potencijala. U suradnji sa drugim općinskim institucijama radimo na što boljoj prezentaciji Jajca. S tim ciljem sudjelujemo  na regionalnim i lokalnim sajmovima turizma kako bismo pokazali  bogatstvo, prirodno i kulturno, koje Jajce može ponuditi posjetiteljima. Kada se govori o razvoju turizma moramo biti svjesni svih čimbenika o kojima njegov razvoj ovisi.

Koliko je turizam bitan za razvoj Jajca?

Neću reći ništa novo ako kažem da bi turizam morao biti pokretač razvoja jajačkog gospodarstva. Imamo najbolje mogućnosti za razvoj turizma. Jajce predstavlja najznačajnije kulturno – povijesno središte  sa spomenicima iz svih povijesnih razdoblja od prapovijesti do danas. Prirodna baština je jednako bogata kao i kulturno – povijesna. Bez obzira na takvo bogatstvo, jajački  turizam nije na razini na kojoj bi morao biti. Institucija koju predstavljam će  dati sve od sebe da turizam u Jajcu doživi svoj procvat. Naravno, vraćamo se na ono što sam već rekao – razvoj turizma ne ovisi isključivo o Agenciji. Rekao bih da svi moramo raditi na tome da nam grad bude poželjno turističko odredište.

Kao što znamo Agencija je organizator dvije značajne manifestacije. Hoće li doći do nekih izmjena kada je u pitanju STEP 2018. i skokovi s plivskog vodopada?

Kod ovakvih manifestacija promjene su nužne. U kakvom obliku će te manifestacije izgledati ove godine, još uvijek nije konačno definirano.  Za Sajam turizma i eko proizvodnje bitno je privući veći broj izlagača i posjetitelja i produžiti vrijeme trajanja sajma. Za organizaciju skokova najbitnija je sigurnost skakača (prema pravilima FINE) i posjetitelja. Neću pristati na to da se skokovi održe pod svaku cijenu.

U Jajcu nedostaje više smještajnih kapaciteta. Na koji način se može riješiti taj problem?

Ukoliko želimo ozbiljan razvoj turizma u Jajcu smještajni kapaciteti se moraju povećati. Posjetitelji Jajca uglavnom se u našem gradu zadrže nekoliko sati i odlaze dalje. Prema tome, Jajce  nažalost nije odredište nego stajalište. Ozbiljnije nas agencije upravo zbog nedostatka smještajnih kapaciteta zaobilaze. Posebno velik problem je privatni smještaj. U sklopu STEP-a planirali smo napraviti predavanje ili okrugli stol koji bi nam mogao dati više odgovora na tu temu.

Neki spomenici nisu adekvatno zaštićeni? Što će Agencija u narednom poduzeti na tom planu?

Već sam rekao da je jedan od poslova koje Agencija obavlja praćenja stanja spomenika i upozoravnje nadležnih institucija. Nažalost, mi  sami ih ne možemo zaštiti i obnavljati. Posao Agencije je velik, s druge strane novca, a time i  radnika, posebno osposobljenih radnika je malo. Iz proračuna  općine ne dobijamo dovljno  novca  za funkcioniranje. Najčešći  odgovor na ovakvo stanje je da “Agencija ima novca od prodanih ulaznica na nacionalne spomenike”. Mislim da je tu nametnuto jedno rješenje koje ne odgovara ni Agenciji, a dugoročno gledano niti lokalnoj zajednici, da se novci od prodanih ulaznica na nacionalne spomenike koriste na davanje plaća radnicima Agencije. Borit  ću se za to da novac dobijen od prodaje ulaznica bude ulagan u spomenike, dakle zaštitu, rekonstrukciju i revitalizaciju spomenika. Plaće radnicima bi trebala isplaćivati općina. Od spomenika koji su u lošem stanju ističe se tvrđava, posebno zid na kojem je portal i grb Kotromanića. I ovu priliku koristim da upozorim nadležne institucije sa svih razina vlasti na taj problem. Sahat kula je možda u još goroj situaciji, s tim da smo u realizaciji projekta koji ima za cilj izradu dokumentacije i obnovu Sahat kule. Pojedine spomenike smo već obnavljali, ali očito nestručno i loše, jer već nakon nekoliko godina na njima imamo velikih oštećenja. U ovoj skupini  se ističu Mitrej i Zgrada finacija. Važno pitanje za Agenciju svakako je pitanje zaštite Plive, kompleksa mlinčića na Plivi  i Plivskih jezera. Najčešći tretman naših  jezera  je da su to prije svega hidroenergetski objekti. S druge strane  to područje  uživa zaštitu kao Nacionalni spomenik BIH. Međutim, ovo područje nije još zaštićeno u skladu sa standardima  Međunarodne unije za  zaštitu prirode (IUCN) koji bi garantirali trajnu zaštitu i definirali oblike i načine korištenja prostora. U  godišnjem planu za 2018. svakako će posebno mjesto imati Pliva, Plivska  jezera i njihova zaštita. Potrebno je angažirati institucije  koje će odrediti pravac djelovanja u zaštiti kako naših jezera tako i druge prirodne baštine. U ovoj godini potrebno je osigurati uvjete koji će omogućiti zaštitu kanjona  i voda Vrbasa i Ugra te Ranča.

Što Jajcu nedostaje da bi uistinu bio među vodećim gradovima u našoj zemlji po pitanju turizma?

Na predstavljnjima Jajca volimo se pohvaliti time da Jajce ima najveće bogatstvo  kulturno-povijesne i prirodne baštine u BiH. Takav stav možemo lako argumentirano braniti i nije isključivo lokal-patriotski. S obzirom na ovakvo bogatstvo realno je očekivati da Jajce postane i najznačajnija turistička destinacija  naše zemlje. Da bismo taj cilj ostvarili potrebno je puno toga mijenjati. Kada govorimo o promjenama svi mislimo da bi općinske institucije morale raditi svoj posao i tako popraviti sliku Jajca. To je svakako jedan dio te istine. Drugi dio tiče se svijesti svih Jajčana. Morali bismo mijenjati svoje navike i čuvati našu baštinu.

(Jajce Online)

Svjetski dan zaštite šuma obilježava se svake godine 21. marta i taj dan predstavlja priliku da se podsjeti na važnost šuma i njihove zaštite. Svjetske šumske površine znatno se smanjuju svake godine, upozoravaju stručnjaci.

Gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Šume su danas ugrožene od lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. 

U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. No, unatoč svim faktorima od kojih je ugrožena šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita. Ovogodišnjim aktivnostima želi se istaći uloga ne samo šuma nego i svih vrsta drveća koja rastu izvan šuma. Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. 

Osim što su od iznimne važnosti u našoj borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kisika, ugljik-dioksida i vlage u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda. I uprkos svim tim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava te iste šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.

Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 miliona hektara šume; 12-20 posto emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma.

U Federaciji Bosne i Hercegovine šume i šumska zemljišta se prostiru na površini od oko 1.522.900 ha ili oko 48 posto površine. Ukupna zaliha svih državnih šuma je procijenjena na 161.997.182 m3, sa prosječnom zalihom od oko 199,4 m3/ha. Odnos državnih i privatnih šuma je 82:18 posto.

Imajući u vidu značaj šuma i šumarstva u Federaciji BiH, kontinuirano se radi na rješavanju problema u ovoj važnoj oblasti prije svega na njenom zakonskom uređenju. Međunarodni dan šuma je upozorenje svima nama da se ne ponašamo kao da “su prirodna bogatstva privatno vlasništvo”, nego da su to bogatstva koja moramo sačuvati i predati generacijama koje dolaze, upozoravaju iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

U povodu Svjetskog dana šuma iz tog ministarstva su pozvali obrazovne institucije (predškolske, školske i fakultete), kao i sve institucije u FBiH koje su odgovorne za stanje u društvu, a prije svega u šumarstvu, da narednih dana, u okviru svojih mogućnosti, organizuju aktivnosti u cilju podizanja svijesti o značaju šuma. 

Na sjednici Generalne skupštine Evropske poljoprivredne konfederacije 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. marta obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema.

(klix.ba)

Ekološki prihvatljiv turizam ili zeleni turizam (engl. green tourism) podržava očuvanje životne sredine, društveni razvoj i lokalnu ekonomiju. Primjeri poslovne prakse ekološki prihvatljivog turizma uključuju očuvanje vode i energije, sprovedbu projekata očuvanja zajednice, reciklažu i tretiranje otpada. Također, zapošljavanje ljudi iz lokalne zajednice ili nabavka lokalno proizvedenih proizvoda za restorane i prodavnice poklona su samo neki od primjera poznatih kao zelena praksa.

Očekuje se da se primjenom ovog koncepta poveća mogućnost zapošljavanja lokalnog stanovništva u sektoru turizma. Procjenjuje se da se kreiranjem jednog novog radnog mjesta u osnovnoj turističkoj industriji stvara jedno i po dodatno radno mjesto ili indirektni posao u ekonomiji vezanoj za turizam. Također, turisti koji su u potrazi za „zelenim“ turizmom, prema različitim međunarodnim statistikama, spremni su da plate više za ovakvo iskustvo.

U tom smislu, da li bi ekološki prihvatljiv turizam mogao biti prilika za bosansko-hercegovačku ekonomiju?

Koliko je zelen turizam u Bosni i Hercegovini? 

“BiH se kreće u pravom smjeru u prihvatanju zelenog turizma, ali laganim koracima”, kaže gospodin Eike Otto, konsultant za turizam i regionalni razvoj i jedan od vodećih njemačkih eksperata na ovome polju. On je trenutno angažovan od strane razvojnog programa Evropske unije i Vlade Njemačke, EU ProLocal programa, da podrži pozicioniranje Blidinja kao turističke destinacije u BiH, čime će se podržati i lokalni ekonomski razvoj. EU ProLocal je program ukupne vrijednosti 13 miliona eura koji ima za cilj povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća iz sektora sa potencijalom za rast, među kojima je i turizam.

EU ProLocal je nedavno organizovao studijsku posjetu predstavnika turističkih poduzetnika i članova udruženja „Visit Blidinje“ sličnim prirodnim parkovima u Njemačkoj. Vlasnici hotela i restorana, administratori parka prirode, te predstavnici opštine Blidinje ovom prilikom su se informisali o dobrim praksama od kojih bi se neke mogle primjeniti u BiH. Također, EU ProLocal podržava inicijativu da svaki turista pri posjeti Blidinju preuzme višekratnu vrećicu za otpatke i koristi je za odlaganje svog i i drugog sitnog otpada na koji naiđe tokom šetnje kroz park. Za ovu potrebu će se uspostaviti mjesta za preuzimanje otpada prikupljenog u višenamjenskoj vrećici.

Blidinje prihvata zeleni turizam 

Serviranje “Blidinjskog doručka”, napravljenog samo od lokalno proizvedenih proizvoda, će u narednom periodu biti promovisano u smještajnim kapacitetima u ovom području.

“Kada neko dođe u posjetu Blidinju, ne želi da zasladi svoj čaj napravljen u Engleskoj, sa medom koji je proizvoden u Kini. To bi sve trebalo da budu samo lokalni proizvodi, uz dodatnu pažnju posvećenu posebnim režimima ishrane i željama turista, naročito vegetarijancima”, sugeriše g. Otto.

EU ProLocal je do sada podržao brendiranje poklon korpe koja sadrži lokalne proizvode kao što su pripravak od borovih iglica, čaj, brašno, ljekoviti sirup. Uz pomoć programa EU Prolocal, Blidinje prihvata „zeleni“ turizam, a uz njega i nove goste i izvore prihoda. Ovo može poslužiti kao dobar primjer drugim destinacijama u BiH jer zeleni turizam predstavlja potencijal za revitalizaciju lokalnih ekonomija i dodatno doprinosi razvoju turizma, jednom od najbrže rastućih sektora u BiH.

EU ProLocal finansira Evropske unija sa 9 miliona eura, a dodatnih 4 miliona eura obezbijedila je Vlada Njemačke. Program implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u periodu od 2016.-2018. god,navodi se u saopštenju EU ProLocal-a.

(oslobođenje.ba)

Zgrada željezničke stanice Šipad u Jajcu nalazi se na desnoj obali rijeke Plive.  U odnosu na Stari grad zgrada se nalazi oko 500 m istočno. Predstavlja jedini objekt u ovom dijelu grada koji je izgrađen u vrijeme austrougarske uprave. 

Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena je u promet krajem prosinca 1872. godine. Bila je to pruga normalnog kolosijeka od Banje Luke do Dobrljina, u dužini od 87 km. Izgrađena je kao dio Carigradske magistrale koja je, prema planovima Otomanskog carstva, trebala povezati Carigrad i Beč. Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine Bosna i Hercegovina je došla pod vlast Austro-Ugarske Monarhije. Austro-Ugarska već iste godine započinje intenzivnu gradnju željezničkih pruga u Bosni i Hercegovini kako bi osigurala snabdijevanje vojnih trupa, a kasnije vršila eksploataciju bosanskog rudnog i šumskog bogatstva. Iz Rumunije su prebačene lokomotive i vagoni za uzani kolosijek, što je odredilo karakter bosanskohercegovačkih pruga. To su bile pruge uzanog kolosijeka širine 76 cm koje su egzistirale u Bosni i Hercegovini 100 godina, ukinute su 1978. godine. Ovim prugama Bosna i Hercegovina bila je povezana s glavnim željezničkim prugama u Monarhiji. Jajce dobiva prvu uskotračnu prugu do Lašve 01.05.1895. godine koja je bila u vlasništvu Državne bosanskohercegovačke željeznice. Izgradnja šumskih željeznica u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave povezana je s eksploatacijom bosanskih šuma i razvitkom drvne industrije. U početku se nije moglo pristupiti eksploataciji šuma u većim razmjerama zbog nedostatka potrebnih komunikacija. Da bi se to postiglo, bile su potrebne velike investicije za postrojenja, te za preradu drveta i izgradnju šumskih komunikacija, odnosno šumskih željezničkih kolosijeka. Najveće su bile pruge bečkog industrijalca Otta Steinbeissa u zapadnoj Bosni, koje će od 1919. godine prijeći u vlasništvo Šipada. Jedna od Steinbeissovih pruga bila je i uskotračna pruga Srnetica – Jajce koja je puštena u promet 10.01.1916. godine. Dužina pruge od Srnetice do Jajca iznosila je 107 km. Željezničke stanice na relaciji Jajce – Srnetica bile su: Jajce – Plivska Jezera – Jezero – Volari – Šipovo – Sokolac – Pliva – Podovi – Čardak – Podgora – Mlinište – Ovčara – Lisina – Tisova Kosa – Kurijeva Kosa – Potoci – Srnetica. Za potrebe ove pruge u prigradskom dijelu Jajca sagrađena je još jedna zgrada željezničke postaje poznata pod nazivom Šipad . Izgradnjom ove zgrade Jajce dobiva dvije zasebne željezničke postaje.

Zgrada željezničke postaje Šipad u Jajcu građena je od tradicionalnih materijala. Zidovi podruma zgrade su zidani od rezanog obrađenog kamena, odnosno sedre u krečnom malteru. U podrumu se nalaze ostave, kao i ostave za ogrjev. Objekt je poprečno s dva drvena zida podijeljen na tri prostorne cjeline. Na osnovu sačuvanih ostataka, može se pretpostaviti da su se na svakoj etaži nalazile po dvije stambene jedinice koje su imale zajedničko kupatilo. Unutarnji pregradni zidovi su izrađeni od opeke debljine 20 cm. Međukatna konstrukcija je izrađena od drvenih greda preko kojih je postavljen drveni pod, dok je krovna konstrukcija  pokrivena  crijepa

Regionalni i međunarodni karakter Sajma turizma potvrđuje činjenica da sve veći broj izlagača i posjetilaca dolazi iz svih dijelova svijeta što ponudu destinacija ove godine čini većom nego ranijih godina.

Jedan od najatraktivnijih segmenata u bogatoj ponudi Sajma turizma tradicionalno su first minut ponude i ekskluzivne sajamske pogodnosti za odmor.