U Zagrebu je prošlog tjedna održan 2. Kongres eko i održivog turizma, na kojem je imao priliku izlagati gosp. Dragan Glavaš ispred JU Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca. Potaknuti pozitivnim radom Agencije, organizator je smatrao prikladnim način organiziranja i djelovanja u destinaciji predstaviti na Kongresu. Glavaš je pod mentorstvom prof. dr. sc. Emira Temimovića izlagao stručni rad pod nazivom “Očuvanje i unapređenje prirodne baštine Općine Jajce putem razvoja eko turizma”.
Zaključke te proglas za medije možete pročitati u nastavku, a same radove ćete imati priliku preuzeti u JU Agenciji na proljeće.
Zbog nastojanja edukacije prema tradicijskim znanjima i vještinama, zaštiti nacionalne vrijednosti – endemičnih sorti i pasmina, kao i kulinarske baštine, s ciljem formiranja novih mladih generacija i animiranju za razvoj eko turizma i proizvodnju zdrave hrane u ruralnim područjima, partneri Kongresu mnoge su obrazovne ustanove i udruge, uz Kongres vezane i od održanog prvog 2014. godine: Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Sveučilište u Mostaru, BiH, Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira, Split, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život, Rewilding Europe i Rewilding Velebit. Organizator je u rad Kongresa u dva dana održavanja, aktivno pridružio i 70 studenata – poljoprivrednih stručnjaka i turističkih managera Hrvatske u budućnosti.
Nužno je prepoznavanje svih potencijala kojima smo okruženi, poticanje na ozbiljan pristup i odgovorno gospodarenje istima od strane države i najava izradbe nove strategije razvoja ruralnog turizma Hrvatske
Uz kongres je i hrvatsko selo, mnogi sudionici u dvorani doputovali su direktno s polja Slavonije u želji za edukacijom i opstankom, što je rijetkost za hrvatske poslovne skupove. U svijetu je poljoprivrednik ugledan i imućan član društva jer svojim radom pridonosi očuvanju baštine. Stoga su posebna nastojanja održavanjem 2. kongresa eko i održivog turizma za konkretnom revitalizacijom kontinentalne Hrvatske i Dalmatinske zagore, otoka – prepoznavanje svih potencijala kojima smo okruženi i poticanje na ozbiljan pristup i odgovorno gospodarenje istima od strane države, što je prilikom pozdravnog govora istaknuo ravnatelj znanstveno-stručnog odbora Kongresa, dr. sc. Marko Jelić, prodekan Visoke škole za menadžment i dizajn Aspira, Split. Ispred Ministarstva turizma, okupljene je pozdravila Jelena Šobat iz Uprave za konkurentnost. Gđa. Šobat naglasila je kako eko turizam država prepoznaje iznimno vrijednim oblikom turizma, sa svim potencijalima konkurentnim za produljenje turističke sezone na stranim tržištima. Najavila je i izradbu nove strategije razvoja ruralnog turizma Hrvatske Ministarstva turizma, u suradnji s Institutom za turizam.
Zdrava hrana je nužna individualna potreba i apsolutna društvena odgovornost, strateški resurs bez kojeg se ne može jer daje državi sigurnost u upravljanju krizom
Uvodno predavanje održao je mr. sc. Roman Ozimec, naglasivši kako je agrobioraznolikost dio naše civilizacijske povijesti i tradicije. Hrana je elementarna potreba, strateški resurs bez kojeg se ne može jer daje državi sigurnost u upravljanju krizom. Kazao je da sve razvijene države intenzivno štite svoju bioraznolikost i razvijaju svoju poljoprivredu zbog neovisnosti jer hrana je roba kojom se od davnina razvijaju trgovina, gospodarstvo i promet države.
Ekološka i održiva proizvodnja hrane nije moguća bez izvornih sorti i pasmina proizvedenim u postojećim ekosustavima.
Primjer je da u svijetu postoji više od 8 000 sorti vinove loze. Perjanice poljoprivredne proizvodnje mediteranske Hrvatske, vinova loza i maslina, temelje se na izvornim, često i stenoendemičnim sortama. Mnogi lokalni lideri i turistički djelatnici nisu svjesni podataka, ne razumiju i ne prepoznaju ih važnim za razvoj eko turizma ili turizma općenito.
Potrebno je obaviti inventarizaciju, uspostaviti monitoring te razraditi strategiju i uspostaviti mjere i aktivnosti turističke promocije, očuvanja i unaprjeđenja agrobioraznolikosti, kao osnove za očuvanje bioraznolikosti, održive poljoprivrede i prehrane, koja će postati komparativna prednost u turizmu i oruđe opstanka u budućim kriznim situacijama.
Dr. sc. Irena Ateljević održala je predavanje pod nazivom; Transformativni turizam za našu održivu budućnost. Ukazala je na alarmantno stanje svjetskih eko sustava, te da smo stigli do kritične točke klimatskih promjena za koje smo i sami odgovorni. Masovni turizam je posljedica neodrživog modela rasta koji smo stvorili tijekom zadnjih 50 godina. Društvenu transformaciju predvode “kulturni kreativci” koji čine četvrtinu stanovnika razvijenog svijeta, predvodeći društvenu transformaciju prema tzv. transmodernoj paradigmi; društveni aktivizam – izgradnja održive budućnosti, ekološka osviještenost, izražen altruizam – osobni rast, samorealizacija i duhovnost, ponašanje sukladno sustavu pozitivnih društvenih vrijednosti. Uvjetuju i novi način trošenja – manje stvari, više smisla života, kvalitetnih međuljudskih odnosa i osjećaja svrsishodnosti. Tvrtke preferiraju raditi dobro jer to je dobro za posao, a što potrošači vrednuju i kupuju proizvode tvrtki koje daju natrag u društvo svojim poslovanjem. Transturizam je moćni medij kroz koji turisti mijenjaju sebe i svijet u kojem žive. Cilj projekta dr. sc. Irene Ateljević je (2014.-2018.) i razviti modele pomoću kojih se transformativne turističke prakse mogu ugraditi u popularne masovne turističke proizvode kako bi se potencijal turizma iskoristio da doprinese individulanom blagostanju, društvenoj pravdi, mirnim međuljudskim odnosima i zaštiti okoliša. Naglasak je na učenju kroz putovanja.
Problematika i usmjeravanje prema eko i održivom razvoju turizma u BiH identična je Hrvatskoj strani
Dragan Glavaš, ispred JU Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca održao je predavanje na temu razvoja eko turizma Općine Jajce. Istaknuo je da BiH nema definirane jedinstvene strategije za uspostavom zaštićenih područja na državnom nivou, međutim selektivni turistički oblici potiču razvoj standarda za zaštitu prirodne baštine i održivi razvoj postaje strateška odrednica selektivnih turističkih oblika, poticaj gospodarskog razvoja destinacije, posebno malih gospodarstva.
Stoga je i turistička ponuda u Jajcu kreirana na bazi selektivnih oblika turizma (kulturno-povijesni, sportsko-rekreativni, obrazovni, vjerski i dr.). Problematika je jednaka kao i u Hrvatskoj, prepoznato je da se od zaštite prirodne baštine i njenog uključivanja u turizam mogu ostvariti brojni ekonomsko–financijski, sociološki, demografski i drugi učinci. Ekoturizam pridonosi očuvanju i unapređenju prirodnih područja i održivom razvoju te aktivno promovira odgovornost prema okolišu i pozitivno utječe na isti. Potencijali Općine Jajce za razvoj ekoturizma su veliki, ali nedovoljno iskorišteni.
Stoga, ako Jajce želi biti destinacija s prepoznatljivim ekoturističkim proizvodom, mora hitno poduzeti niz mjera s ciljem podrške razvoja. Nužno je provođenje oštrijih mjera zaštite okoliša zbog velikog priljeva turista u glavnoj sezoni, uvođenje konkretnih mjera poticanja razvoja ekoturizma te različitih kontrola kvalitete turističke ponude.
Potrebno je vrednovati poljoprivrednike kao čuvare prirodne i kulturne baštine, čuvare znanja i vještina
“Trud ljudskih ruku” i samoniklo jestivo bilje
Doc. dr. sc. Jadran Kale u predavanju predstavio je suhozid kao vrijednu turističku formu. Suhozidne forme u hrvatskim krajolicima se dokumentiraju, istražuju i objavljuju već puno stoljeće. Njihov prezentacijski potencijal začet je razvojnim diskursom 1960-tih kad je tržišno zaštićen proizvod terasastih vinograda na Dingaču, a fotografija vinograda na Velikom Bucavcu “Trud ljudskih ruku” postala okosnicom krajobrazne urbane legende čija se vitalnost može usporediti još samo s obrazlaganjem ogoljenosti Velebita zbog trupaca za Veneciju. Suhozidi su se u masovnom turizmu ekonomski preobrazili postavši sirovinom industrije doživljaja, istovremeno od 1970-tih ulazeći u etabliranu baštinu i danas uživaju globalnu reputaciju.
Kulturni krajobraz u održivom razvoju primorske Hrvatske – kao temu zanimljivog predavanja na Kongresu, odabrao je dr. sc. Goran Andlar. Predstavljen je rezultat višegodišnjeg istraživanja kulturnih krajobraza primorske Hrvatske, proučenih s aspekta tradicijskih poljoprivrednih načina korištenja zemljišta. Rezultat osim preliminarnih studija klasifikacije, povijesti i vrednovanja krajobraza, obuhvaća registar 62 iznimna kulturna krajobraza. Tradicijski, kulturni krajobraz je temeljni čimbenik prostornog i kulturnog identiteta ove regije, u stručnoj i široj javnosti još uvijek nepoznanica, a u turističkom i gospodarskom smislu nedovoljno iskorišten potencijal naglasio je Goran Andlar. Zakoni, strategije i međunarodne konvencije zadnjih 20ak godina pozivaju na prepo
