Vijesti

Odlukom Općinskog vijeća Jajce koje se održalo 30. aprila  2014 godine proglailo 22. februar kao Dan Općine Jajce. Datum je ovo prvog pisanog pominjanja grada Jajca 1396. godine u Povelji iz dubrovačkog arhiva. Na toj 16. redovnoj sjednici Općinskog vijeća Jajce usvojena je i Odluka o grbu i zastavi Općine Jajce.

Grb Općine Jajce je u obliku trouglastog štita. Podloga štita je bijele boje dok su simboli grada ucrtani zlatnom bojom. Okvir štita prate dvije paralelne linije. Vanjska linija je deblja, a unutrašnja tanja. U bijelom polju gornjeg dijela grba velikim slovima napisan je naziv grada „JAJCE“, a ispod je manjim brojevima napisana godina „1396“.

Ispod toga ucrtan je stari dio grada Jajca sa naznačenim konturama Tvrđave, tornja sv. Luke, prve i druge kapije i konturama još tri objekta. U bijelom polju donjeg dijela grba ucrtane su konture vodopada grada Jajca.

Zastava Općine Jajce je pravougaonog oblika, bijele boje, u sredini zastave nalazi se grb Općine Jajce obrubljen zlatnom bojom.

Legenda o imenu grada – JAJCA

Bezbrojne su lokalne predaje o postanku i imenu nekog mjesta. U njima se obično polazi od etimologije riječi od koje je ime izvedeno, ili od položaja na kojem je grad smješten.

Predaje i jedne i druge osnove zastupljene su u građi koja se odnosi na postanak i ime grada Jajca. Tako se kazuje da Jajce ime duguje činjenici da su “prilikom zidanja grada u malter stavljali jaja da bi malter bio čvršći”, što je motiv koji se često javlja u predajama o različitim gradnjama.

Druga predaja ističe da je “tvrđava-grad sagrađena na jajolikoj stijeni, pa otuda i ime grada”. Taloci bilježi da “…ima ih koji ime grada Jajca dovode u svezu s imenom legendarnoga vojvode kastela Grmuše (na lijevoj obali Une u Bihaćkom kotaru) Jajice”. Ruševine tog kastela raznesene su prije 1889. godine. Prigodom čišćenja nađen je pernati buzdovan i koplje mađarske forme. Puk priča, “da je ondje prije pesto godina živio vojvoda Jajica…”.

Predaja o porijeklu imena grada, koja se u različitim pisanim izvorima najčešće prenosi, kazuje da je “Hrvoje povjerio gradnju nekom graditelju imenom Luculli, koji je sagradio grad po uzoru napuljskog kastela – Castello del Uovo” (dvorac jajce). Varijanta ove predaje, koja je zabilježena i u naše dane, nesumnjivo je knjiškog porijekla.

U njoj je izostavljen graditelj, a u prvi plan istaknut je bosanski velikaš Hrvoje Vukčić hrvatinić, gospodar Donjih krajeva, čije je oduševljenje talijanskim Castellom del Uovo bilo presudno za postanak Jajca: “Hrvoje Vukčić Hrvatinić bio je vazal napuljskog kralja i kad je vidio Kastelo, po uzoru na to  izgrađen je grad Jajce”.

Sve predaje vezane za postanak Jajca su kratka, jednoepizodična saopćenja, za čiji nastanak je samo ime grada nudilo, ali do izvjesne mjere i ograničavalo maštu prenosilaca usmene tradicije.

(Jajce Online/agencija-jajce.ba/foto:Tvrtko Zirle/Samed Žužić)

U Bosni i Hercegovini u decembru 2016. turisti su ostvarili 73.181 posjetu, što je više za 10 posto u odnosu na novembar 2016. i za 17,8 posto više u odnosu na decembar prethodne godine.

Turisti su u decembru ostvarili 137.967 noćenja, što je više za četiri posto u odnosu na novembar 2016. i za 21 posto u odnosu na decembar 2015. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 43,6 dok je 56,4 posto bilo učešće stranih turista, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Broj noćenja domaćih turista bio je veći za 13,3 u odnosu na novembar 2016. i za 12,8 posto u odnosu na decembar 2015. godine. Broj noćenja stranih turista u decembru je bio manji za 2,2 posto u odnosu na novembar 2016. i za 28,2 posto veći u odnosu na decembar 2015. godine.

U strukturi noćenja stranih turista u decembru 2016. najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (21,7 posto), Srbije (13,2), Slovenije (10,2), Italije (4,9), Njemačke (3,9) i Turske (3,8) što je ukupno 57,7 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 42,3 posto noćenja.

Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su gosti iz:  Holandije sa prosječnim zadržavanjem od 5,4 noći, Kuvajta sa 4,2 noći, Portugala i Južnoafričke Republike sa po 3,3 noći te Izraela i Danske sa po 3,2 noći.

Turistima je u decembru 2016. u Bosni i Hercegovini bilo na raspolaganju 16.761 soba, apartman i mjesto za kampiranje što je za 15,2 posto više u odnosu na decembar 2015. i 35.252 raspoloživa kreveta što je više za 16,9 posto u odnosu na isti mjesec 2015.godine.

U decembru 2016. u okviru djelatnosti – Hoteli i sličan smještaj turistima su bile na raspolaganju ukupno 15.103 sobe i apartman što je za 13,1 posto više u odnosu na decembar 2015. i 30.602 kreveta što je za 12,5 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Neto stopa iskorištenosti stalnih kreveta u decembru 2016. iznosila je 13,3 posto.

Prosječna neto stopa popunjenosti stalnih kreveta za 2016 godinu iznosila je 19,8 dok je u 2015. godini iznosila 17,2 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,9 posto.

(Fena)

Zanemariti plivske vodenice i druge ljepote i kulturno historijske vrijednosti Jajca isto je što imati najljepšu knjigu poezije, sklopiti je i baciti u grmlje, ili jedan divan orkestar zatvoriti u ćeliju pa neka sam sebi svira.

VIDEO:

Ne znam koga te stare drvene vodenice još nisu privačile:

U davna vremena nesretno zaljubljene, krčioce njiva i proizvodače žita,mlinare i pekare. Poslije su dolazili turisti iz Evrope i svijeta,đačke ekskurzije iz BiH i ex Juge, izletnici iz bliže i malo dalje okolice, slikari, pjesnici, novinari, snimatelji, prodavači suvenira, sretni zaljubljenici,prosjaci..

Svak bi se tu osjetio raspoložen, svjež i nadahnut.

Na sedrenoj prečazi od okera, umbre i kromoksida između dva smaragdno kobaltna jezera (Džola) gornjeg većeg i donjeg nižeg, manjeg i okruglijeg vodenice i sad stoje na svojim vitkim drvenim nogama i trepere kao pradavne neolitske sojenice (možda baš njihove pranane) nad svojim drvenim, razigranim točkovima s kašičicama i poput hitrih vretena predu tu bistru vodu.

Ta bijelo-plavičasta raspršena voda za koju se otimaju sićušne duge, a onda se ispod uskih mlazeva slavina pod vještim prstima točkova mota u bijela klupka, zatim ta klupka se spliću u pletenice slapčića pa se dolje niže opet upredaju u repuhu i plićacima te otiču i tkaju malo jezero oko kojeg su ponjave od trske i šaše, a na njemu ogledala livada, njiva i brdaprošaranih sivo-bijelim pjegama stijena.obnmlin3

Ranije su te vodenice mljele sve vrste žita a u zadnje vrijeme najviše domaći kukuruz i pšenicu za pogače i maslenice. Ubjeljivali su mlinare, mlinarice i konjske grive mlivom, a muzika kamenih žvrnjeva,bubnjanje badnjeva i klokot vode na drvenim žljebama i ispod zapornica udahnjivale su praiskonski osjećaj vječnog jutra i kad je bila najveća žega. Oko njih sa svih strana biserne perle malih vodopada gdje je voda iz gornjeg rado skakala i uranjala u donje jezero.

Kažu da ih je bilo 33, sasvim slučajno kao bobaka u tespihu. Od svog prvog susreta i prvih svojih poteza perom i kistom pred njima pamtim ih 27. Ostale su, vele, bile stupe za sukno pa prestale valjati i u zanemaru propale. Sada ih je samo dvadesetak. Većina ih je sa četverostranim krovovima koji su upijali prostor, ali i tih nekoliko sa dvostranim sa širokim strehama stvarale su ugođaj. Male ćuprijice od smrčevih i bukovih greda povezivale su ih sve baš kao svileni gajtan na tespihu.

Bilo je lijepo vidjeti starije ljude i žene kako na zapornicama iznad badnjeva uzimaju abdest i dostojanstveno klanjaju pred ulazom u svoje mlinove ili unutra pred košem žita i sandukom brašna kao pred mihrabom.

Vodenice pamte mnoga regionalna, republička, ex državna prvenstva u kajaku na mirnim vodama na velikom jezeru i brojne iskričave oči mladih sportista koje su ih ushićeno gledale. Međutim, mnogi su vidjeli i brojne druge skoro iste takve vodenice na čitavom toku Plive.Dok je bilo harmoničnog života i turizma od kojeg se lomio povelik komad svakom, onda je to svakog vuklo u Jajce. Što su vodenice, plivska jezera i ostale ljepote i dobra zanemareni jeste šteta, sramota pa čak i grijehota, ali ni pomuke, zanemareni su autohtoni i autoritativni Jajčani, iz sve tri fele ih je malo ili nimalo, a zna se kojih je bilo najviše, sad ih skoro i nema, kojih je bilo najmanje, nema ih nikako. Njihovih bajrama, božića, pjesama, igara i izložbi je najviše u Skandinaviji, ali i na još tri daleka kontinenta…Okolo su nicala seoca, pa sela i tako se kroz vijekove redao krov do krova, oranica do oranice i povezalo se s gradom. Ima tu Mlinara, Mlinarevića, Mlinarića, Mliva, Plivaca, Stupara i slično.

Kao dječak od 14 godina tu sam kraj vodenica upoznao jednog starog ali pravog slikara Stjepana Bakovića iz Dubrovnika koji me je ohrabrio i poklonio mi prve akvarel bojice. Zahvaljujući barba Stipi još više sam zavolio slike i želio sam da ih pravim. Od prekrasnih slika koje su naslikali brojni poznati slikari mogla bi se sastaviti velika galerijska zbirka.

Evo samo imena za koje znam:

Petar Šain, Rizah Štetić, Vojo Dimitrijević, Muhamed i Hakija Kulenović, Mario Mikulić, Štaljo, Mersad Berber, a jednomvno mi je govorio i poznati mostarski akvarelista Karlo Afan de Riverda da se sprema da ih slika.Sada kod nekih Holanđana nalazim pune albume foto uspomena na Jajce, kao i na Mostar, Tekiju na Buni, Počitelj, Plitvice, Slunj, Skradin, Split, Hvar, Dubrovnik itd. Jedan od tih Holanđana (slučajno i moj prijatelj) imao je ideju da malo poviše vodenica napravi golemu vjetrenjaču čije bi mehanizme i krila pokretala voda…”

(Ismet Ramljak, akademski slikar/Jajce grad muzej)

(video, foto/JU Agencija Jajce)

U periodu januar – decembar 2016. turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.148.530 posjeta, što je više za 11,6 posto i 2.376.743 noćenja, što je više za 10,9 posto u odnosu na isti period 2015. godine.

Broj noćenja domaćih turista prošle godine bio je viši za 2,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 15,1 posto u odnosu na isti period 2015. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 30,9 posto dok je 69,1 posto bilo učešće stranih turista, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (11,9 posto), Srbije (8,4), Turske (8,1), Italije (6,5), Slovenije (6,0), Poljske (4,1) i Njemačke (4,0) što je ukupno 49 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 51 posto noćenja.

Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti sa Malte sa prosječnim zadržavanjem od 5,5 noći, iz Južnoafričke Republike sa 3,9 noći, Irska se 3,5 noći, te Litvanije i Kuvajta sa po3,4 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,4 posto.

(Fena)

Jajce bills itself as Bosnia’s ‘Open Air Museum’, and boasts an impressive urban waterfall right in the town centre. The fortified Old Town climbs a steep rocky knoll to the powerful, ruined castle where Bosnia’s medieval kings were once crowned.

More about Jajce on: Jajce-Lonely Planet