Vijesti

U Jajcu će 15. maja u 10.30, početi sa radom 13. Okrugli sto o francusko-bosanskoj decentralizovanoj saradnji. 

U Bosni i Hercegovini u martu 2017. turisti su ostvarili 75.521 posjetu, što je više za 34,8 posto u odnosu na februar 2017. i za 7,5 posto više u odnosu na mart 2016.

Danas u okviru festivala “Plivske omahe” u salonu Doma kulture u 17 sati biti će upriličeno predstavljanje monografije “Tuzlanski džemati”. O  džematima će pričati Amir Karić, Ševko Sulejmanović i Sevret Mehmetćehajić.

Tisuće vjernika svake se godine okupi u Podmilačju, nadomak Jajca, u svetištu Svetoga Ive Krstitelja.

Ovo je svetište jedno od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Datira iz 15. stoljeća kada je, vjeruje se, i sagrađena stara crkvica u gotičkom stilu. Ona je preživjela i veliko osmanlijsko osvajanje 1463. godine, ali i pad Jajca 1528. godine.

Kada su tijekom Bečkog rata koji je trajao od 1683. do 1699. godine ostali nerazrušen samo franjevački samostani u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kreševu opstala je i ona.

Prvi spomen Podmilačja 1461.

Podmilačje se prvi put spominje 1461. godine u povelji posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića koja se čuvala u Fojničkoj kronici iz 17. stoljeća. U njoj se kaže kako kralj: „mnogopoštovanomu, virnom slugi stricu knezu Radovoju za njegova virna, i prava posluženja koja posluži kruni kraljevstva našemu; najprije Gospodinu, i roditelju našemu, dobrga spomenutja Gospodinu kralju Tomašu, i meni Gospodinu kralju Stipanu…“, te mu daje „u Luci (Dnoluci) grad Komotin, i pokraj njega goru Bočac, i pokraj njega goru Čurničku, i Daljevac do Seoca, Cvitkovića, i Podmilačje selo sobi strane Vrbasa sva ta sela š njihovim pravim međami i kotari, i u Jajcu, i u Jezeru kuće njegove, mline, vrtle, i vinograde.“

Od izgradnje do danas crkva Svetog Ive bila je uvijek zborište zajedništva ne samo bosanskih katolika nego i pravoslavaca i muslimana. Taj duh otvorenosti u vjeri i nadi plod je stoljetnog djelovanja i visokog osjećaja za ljudske i narodne potrebe, ali i visokog osjećaja za vrednote Božjeg kraljevstva, piše HMS.

U ožujku 1993. godine Srpska vojska do temelja je razorila svetište Svetog Ive u Podmilačju. To se dogodilo 1. ožujka u 6 sati navečer. Mještani svjedoče da se začula snažna eksplozija prilikom koje je srušena velika crkva Sv. Ive, a u njezinu sklopu i ona stara iz srednjeg vijeka. Sve što je tada spašeno bio je čudotvorni kip Svetoga Ivana Krstitelja.

Svetkovina svetog Ive slavljena i u progonstvu

Svetkovina Sv. Ive slavljena je i u progonstvu, 1993. godine u Cerniku kod Gradiške, 1994. godine u Podhumu kod Livna, Zagrebu i Trogiru, a 1995. godine u Novoj Biloj. Nakon proteklog rata ova zavjetna crkva u cjelosti je rekonstuirana. U međuvremenu je izgrađena i nova crkva s vanjskim oltarom i župnom kućom.

Prvo je srušenu crkvu zamijenio donirani šator, a potom je izgrađena drvena baraka za molitveni prostor ispod ceste i brvnara za stambeni prostor iznad ceste. Povratkom sve većeg broja župljana počinje izgradnja zavjetne crkvice Svetog Ive u onom obliku kakva je bila u vrijeme njezine izgradnje prije više stotina godina, čime je službeno počela obnova svetišta u Podmilačju. Postrojbe HVO-a, na molbu podmilačkih franjevaca, probile su put uz brdo Grabež iznad svetišta, uz koji su postavljeni drveni križevi za četrnaest postaja od zavjetne kapelice do na vrh Grabeža, gdje se nalazi improvizirani oltar. Ovdje se pobožnost Puta križa obavlja na uočnicu blagdana Sv. Ive, 23. lipnja i na Cvjetni petak.

Podmilačko svetište nadaleko je poznato kao pokorničko i zavjetno mjesto. O tome svjedoče i mnogi zapisi iz prošlosti, posebno oni koji se odnose na mise za bolesnike, koje slave na uočnicu na dan Sv. Ive 24. lipnja i na kojima uz katolike sudjeluju i pripadnici drugih vjera, što je još jedna posebnost ovog svetišta. Uoči samog Ivandana ovdje se skupljaju deseci tisuća vjernika, piše HMS.

Nakon što je dobivena suglasnost Vrhbosanskog ordinarijata počinje se sa izgradnjom nove velike crkve u Podmilačju. S iskopima se započelo u ožujku 2004. godine. Iako izgradnja nove crkve još nije završena ona se gradi tako da je locirana u stijeni na sjevernoj strani doline i zajedno sa starom crkvicom čini široki svečani portal kroz koji se ulazi u dolinu Sv. Ivana.

Legenda prelasku crkve preko Vrbasa

I danas se u narodu priča kako je crkva Sv. Ive prešla noću iz sela Pšenika, koje se nalazi na lijevoj obali Vrbasa, u selo Podmilačje, na desnoj strani, zbog toga što su Turci u nju stjerivali koze. Tom prilikom ostao je u Vrbasu jedan direk koji se, navodno, i sada vidi u vrijeme niskog vodostaja.

Ova narodna predaja nalazi se zapisana u Šematizmu Bosne Srebrene od 1864. godine, a ponovljena je u gotovo svim sljedećim šematizmima. Nju poznaje i fra Antun Knežević koji navodi da se o tome sačuvao kod Theinera izvještaj upućen papi na latinskom jeziku koji u hrvatskom prijevodu glasi: „O čudesnom prijelazu crkve Sv. Ivana Krstitelja iz sela Pšenika u selo Podmilačje.“ Mada nije lako odrediti stvarni sadržaj ove narodne predaje vjeruje se da ona ima svoje povijesno značenje. Možda se time potvrđuje vezanost ove crkve uz grebenski franjevački samostan koji je postojao negdje u blizini sela Pšenik sve od 1945. godine.

Čudotvorno svetište

Čudotvornost svetišta Sv. Ive u Podmilačju mnogi od davnih vremena ističu kao sigurnu činjenicu prisutnu u svijesti i praksi kako katolika tako i pravoslavnih i muslimana. Fra Antun Knežević kazao je kako je njegova majka čuvala kao svetinju i lijek daščicu s krova i komad kreča s pijeskom od crkve Sv. Ive, te neke slučajeve ozdravljenja po zagovoru Sv. Ive kao i one koji su kažnjeni zato što su pokušali crkvu oskvrnuti i opljačkati, piše HMS.

Od 1959. do 1973. godine zabilježena su u Kronici podmilačke župe 42 slučaja ozdravljenja. Posebnu skupinu bolesnika koji dolaze u Podmilačje čine duševni bolesnici. Neki nepoznati očevidac piše 1896. godine da je hodočnasnika u Podmilačju bilo 7.000 do 8.000. Deset godina poslije dopisnik je izvijestio kako se na blagdan Sv. Ive zgrne „u Podmilačje 8.000 – 10.000 ljudi osim iz Bosne i Hercegovine, Također iz Hrvatske, Slavonije, Srbije, iz same Turske te dodaje da je na „svim željezničkim postajama bila tolika navala svijeta da su i teretne vagone morali prikopčavati i puniti hodočasnicima. Svakakvih se može vidjeti ljudi i nošnja“ Jedan mi željeznički činovnik kaza, da je jutros razgovarao s nekim Turčinom , koji je čak iz Carigrada amo došao, i to bosonog iz poštovanja prema Sv. Ivi“.

Poslije rata pa sve do 1959. godine nije vođena evidancija o proslavi sv. Ive u Podmilačju. Od tada pa dalje imamo dosta pouzdane podatke, koji pokazuju da broj hodočasnika sve više raste. Godine 1959. došli su brojni hodočasnici iz svih krajeva, 1960-ih bilo ih je 14.000 – 15.000. Godine 1968. Već oko 50.000. Tijekom sljedećih deset godina broj hodočasnika kreće se od 50.000 do 60.000. godine 1974. evidentirno je oko 100.000 hodočasnika.

Vrelo Mrtvalj

Uz svetište u Podmilačju vežu se različiti oblici pučke pobožnosti, ali i hodočasnička praksa izrasla iz naroda. Toj praksi pripada i umivanje na vrelu Mrtvalj, koje se u narodu zove izvor Sv. Ive, a koje se smatra ljekovitim i čudotvornim. Danas sve više hodočasnici, a i domaći uzimaju vodu kao blagoslovljenu i nose u bocama svojim obiteljima i bolesnicima.

Sajam turizma i eko proizvoda – Jajce 2017 “4. STEP” održat će se 23. i 24. maja/svibnja u središtu Jajca, između Travničke i Banjalučke kapije.

Prijave za izlagače ostaju otvorene do 10.05.2017. godine.

Sve informacije o prijavi možete pronaći na OVOM LINKU.

Jedanaesti po redu festival duhovne poezije i muzike„Plivske omahe – 2017.“, u kraljevskom gradu Jajcu, počinje 3. i traje do 11. maja, a okupit će poznate književnike te istaknute osobe iz vjerskog i kulturnog života.

Drevni je običaj u Bosni i Hercegovini bio, a možda se i danas ponegdje može naći, da se na poseban, kultni način dočeka Jurjevdan ili Đurđevdan. Tako je i u Jajcu…

“Omaha” je voda koju je prskao mlinski kamen. Osim što se smatralo da „omaha“ ima estetsku funkciju, vjerovalo se da ona poboljšava i zdravlje osobe koja se njom okupa ili umije.

– „Plivske omahe“, koje se održavaju već 11. put, postale prepoznatljiv festival duhovne poezije i muzike. Iz godine u godinu imamo bogatiji program i izuzetne učesnike, a možemo biti vrlo zadovoljni i odzivom publike – kaže direktor Doma kulture Jajce Mevzudin Duranović za Dnevni avaz.

Ovogodišnji festival svojim posjetiocima pružit će priliku da uživaju u raznovrsnijim, bogatijim i kvalitetnijim sadržajima kao što su izložbe, promocije, predavanja, književne večeri, koncerti i predstave.

Festival  počinje kulturno zabavnim programom na platou Doma kulture Jajce, a završiti 14. maja, kada će biti upriličena večer duhovne poezije i muzike.

Iz bogatog programa ovogodišnjeg festivala vrijedi izdvojiti predavanje na temu Moralna kriza – moralna dilema, gdje će predavač biti Mustafa Cerić, zatim projekciju filma Muslimanski ženski obredi  – učenje, recitiranje i podučavanje u Sarajevu autorice Catharine Raudvere, predstavu „Sedam“, međureligijskog vijeća BiH, Tribinu „Budućnost Bosne i Hercegovine“, na kojoj će učestvovati Ivan Lovrenović i Enver Kazaz, Hommage Dubravku Lovrenoviću, gdje učestvuju Emir Filipović i Edin Hozan.

Jajačku publiku, pored navedenog programa, očekuju i druga predavanja, izložba slika, promocije knjiga i monografija, te književne večeri.

Ako je suditi po najavljenog programu, ovogodišnji festival bit će sjajna prilika za pronalazak duhovnog mira i uživanje u duhovnoj poeziji i muzici.