29ožu
Pogledajte video prezentaciju grada Jajca
Video je nastao od 150 fotografija Jajca iz 2013. godine. Pogledajte i podijelite svojim prijateljima na društvenim mrežama.
Fotografije i dizajn videa: Amir Bašimamović
29ožu
Jajce posjetili umjetnici iz Zagreba, među kojima i poznati glumac Ivo Gregurević
Jajce su u cetvrtak 12.12.2013. godine posjetili umjetnici iz Zagreba, među kojima i poznati glumac Ivo Gregurević. U pratnji gvardijana Franjevačkog samostana „Sv. Luka“ u Jajcu, fra. Zorana Mandića, posjetili su i Etno muzej, Katakombe i Mitrej.
29ožu
ZAMETNUTI BISER – STARI GRAD KOMOTIN U JAJCU
Poput zametnutog bisera, koji je istovremeno i tajanstven i romantičan i privlačan, o Komotinu se malo zna. Grad kao da čeka svoj izlazak na svjetlo povijesti
Piše: Leonard VALENTA
Taman kada čovjek pomisli, obilazeći nemali broj srednjovjekovnih kula i gradova, da ga više niti jedan ne može iznenaditi svojom ljepotom, pojavi se eto uvijek još jedan, zavučen i skrit u bosanskim gudurama. Tako skriven, čini se, želi svoju ljepotu sačuvati samo za Bosnu i njezine krajolike, pa se s njima natjecati u toj ljepoti, a ljudima što se samo s nakanom uputiše k njemu dati jednu potpunu sliku tog nadmetanja. Doista, takvi gradovi su poput prosutih bisera po šarenom bosanskom ćilimu, što svojom nenametljivom ljepotom upotpuniše ljepotu Bosne!
Jedan od takvih je zasigurno Komotin. Zavučen iza pašnjaka i strmih stijena, pripada onim prosutim biserima što se negdje zametnuše po strani i dalje od ostalih. Najbliži biser mu je Jajce, no do Komotina se mora nakaniti i dobro namučiti. Ipak, jesenski kolorit što ga Bosna prošara po svojim brdima, bit će zadovoljština za uloženi trud. Napuštajući Vrbas i podmilačke stijene na putu za Komotin, zalazite u gotovo netaknutu prirodu, pitome pašnjake i divlje stijene, strme planine i umilne doline. Komotin u svemu tome jednostavno bljesne na visokoj i veoma strmoj uzvisini, koju okruni svojim bedemima. Iz daljine djeluje romantično, tajanstveno, privlačno, a kad mu se približite prvi osjećaj koji se budi u vama jest strahopoštovanje pred gordošću njegovih, iako urušenih ali još uvijek očuvanih, zidina i kula.
Iako takav, Komotin nije zauzeo neko posebno mjesto u političkoj povijesti srednjovjekovne Bosne. O njemu se, bar po pisanim izvorima, zna veoma malo. Možda ga je sjaj jajačkog bisera zasjenio, pa je uvijek ostajao po strani. U izvorima se spominje samo jednom za bosanske samostalnosti, i to zahvaljujući posljednjem bosanskom kralju Stjepanu Tomaševiću. Mladi kralj 18. rujna 1461. izda povelju kojom strica svoga Radivoja bogato darova velikim posjedima i brojnim gradovima, među kojima u Luci i gradom Komotinom. Grad je dakle, uz brojne druge u Bosni, bio u posjedu Radivoja Kotromanića, koji se prozvao gospodarom komotinskim ili dominus de Comothyn. Po tome, a i po njegovoj arhitekturi može se zaključiti da je Komotin bio vlastelinski dvor. Po svojoj veličini, objektima i smještaju na visokoj stijeni sred doline bio je istovremeno i tvrd za opsadu i udoban za stanovanje. No, o njegovoj povijesti prije i poslije spomenute darovnice ne znamo gotovo ništa. Grad se spominje još jednom i to 1497. godine u vrijeme osmansko-ugarskog primirja, kada je bosanski namjesnik u Komotin postavio svoju posadu. To je izazvalo negodovanje s ugarske strane, pa čak i prosvjednu notu koja je otišla u Carigrad.
Sva priča oko Komotina kao da se skamenila u njegovim kulama. Narod zato ne osta dužan starom gradu pa ispreda niz legendi oko grada, koje su i danas žive u komotinskom i cijelom jajačkom kraju. Začuđuje činjenica da na Komotinu nikada nisu poduzeta arheološka iskapanja, čak ni ona površinska. Nitko se nije bavio izučavanjem povijesti ovoga grada, niti je pisao o njemu. To zasigurno provocira zaključak da bi sustavno istraživanje grada, arheološki i u arhivima, otvorilo jednu novu stranicu još neispisane bosanske povijesti, skrivene poput zametnutih bisera. Komotin treba naći mjesto upravo na tim stranicama. Na arheolozima je i povjesničarima da zavuku ruku za zametnutim biserom i iznesu ga na svjetlo povijesti. Kule i zidine, iako odavno napuštene i prepuštene samo sokolovima i njihovim gnijezdima, još su danas dobro očuvane. Dok dođe vrijeme za Komotin, on će i dalje šutjeti u svojoj skamenjenoj povijesti. Samo komotinski potok podno grada narušava taj muk, ispunjen tek pučkim legendama i pričama kojima jajačke majke uspavljivaše stoljećima djecu svoju.
29ožu
Turska televizija snimala emisiju o Jajcu
U ponedjeljak 15.12. 2013. godine u Jajcu je boravila ekipa Turske televizije. Snimali su emisiju o kulturnoj-historijskoj i prirodnoj baštini Jajca.
Ove protekle 2013. godine turski turisti su u Bosni i Hercegovini bili najbrojniji. Nadamo se da će nakon ove emisije poželjeti doći i u Jajce.
29ožu
Čuvar kraljevskoga grada Jajca, srednjovjekovni grad Vinac
Povijest je htjela da jedan mali dvorac postane čuvar kraljevskoga grada koji i danas, iako ruševan, plijeni svojom ljepotom i položajem
Piše: Leonard VALENTA
Niz vrbasku dolinu pred samim Jajcem svakom će čovjeku izmamiti pogled prekrasni srednjovjekovni grad Vinac. Uzdignut na strmom kršu a opet tako pitom, okružen borovima, Vinac će, kao takav, zadržati naš pogled sve dok ne uđemo u tunel koji prolazi ispod njega. Ako nemate ni najmanje interesa za njegovu prošlost, ipak ćete poželjeti popeti se na uzvisinu i uživati u panorami brdima stiješnjene doline kroz koju se zmijoliko provlači Vrbas. Ostaci nagorjelog drveta, ugasle vatre, pod zidinama govore da su to mnogi već i učinili, plandujući pod poviješću slaganim kamenjem i čuvajući tako onaj bosanski hedonizam, koliko se to danas može!
A na Vincu se doista čovjek osjeća ovjenčan ljepotom krajolika što se stere podno grada. I onda za koji god korijen naziva grada posegnemo, čini nam se vjerojatnim kada smo na Vincu. Po jednom mišljenju grad dobi ime po vinogradima, budući je cijeli dan osunčan pa se možda i uzgajala vinova loza na njegovim padinama. Po drugom tumačenju grad je poput vijenca (ikavski vinca) koji u velikom luku opasuje Vrbas. Treća pak varijanta traži odgovor u keltskoj riječi Winas, što znači malo utvrđeno mjesto. Grad je doista u početku bio mali dvorac, no u ono vrijeme, kada bosanski kraljevi borave u svega 12 km udaljenom Jajcu, taj mali dvorac dobiva ulogu važnog strateškog mjesta koje iz doline Vrbasa brani kraljevski grad. Kao takav, kontrolirao je sav promet iz smjera juga, a to je uključivalo i trgovačke cirkulacije na relaciji Dalmacija – kraljevsko Jajce. U tom kontekstu se Vinac i spominje prvi put u pisanim izvorima 27. lipnja 1453, kada se splitski trgovac Ventura Engleski de Meraviglia obvezuje da bez suglasnosti kralja Stjepana Tomaša u sljedeće četiri godine neće trgovati na prostoru između Jajca, Vinca i Kotora (današnji Kotor Varoš). Osim ove trgovačke međe, Vinac slovi i kao posljednja postaja za odmor na putu u Jajce. Tako dubrovački poklisari iste godine, uputivši se kralju Tomi u Jajce, svratiše u Sotto Vinaçac.
Sam grad je resila visoka kula, petokutnog oblika, uz koju se naslanjao dvor u smjeru Vrbasa. Zidinama opasan s nizom puškarnica, dvor je bio pravokutnog oblika. Iz gotovo skladnog smjera gradske fortifikacije, koja podsjeća na bumerang, stršio je izbočeni dio koji je branio prilaz gradu s južne strane. Uz njega se nalazila i druga kula. Zanimljiv je tajni prolaz koji je pronađen ispod ovog izbočenog dijela, što rječito svjedoči o pridavanju goleme važnosti u vojno-strateškom oblikovanju ovoga grada. Nije poznato kada je ovaj, stijenama skriveni, prolaz napravljen. Zna se da su Mađari nakon povrata grada iz osmanskih ruku 1463. pojačali zidine i kule Vinca. Zasigurno da je kao takav i nakon pada Bosne pod osmansku vlast Vinac zadržao epitet strateškog grada, ovoga puta u Jajačkoj banovini. Tek 1498. Osmanlije ponovno zauzimaju Vinac. Jakub-paša Hadum Bošnjak osvaja grad, čiji je posljednji kapetan bio Ivan Haraszti. Mirovnim ugovorom iz kolovoza 1503. dogovoreno je primirje između kralja Ladislava i sultana Bajazita, te povučena mađarsko-osmanska granica. U ugovoru među gradovima koji su pod osmanskom vlašću stoji i grad Wenchacz-Vijenčac (Vinac). Isto je potvrđeno i mirom iz 1519. godine.
Vinac i danas, iako ruševan, plijeni ljepotom, osobito svojim položajem. Malo je pisanih podataka ostalo o njemu, no ipak, povijest je htjela da jedan mali dvorac postane čuvar kraljevskoga grada. Na nekoliko desetljeća.
29ožu
Jajce zauzima posebno mjesto u katalogu Nacionalne Geografije
U katalogu Nacionalne Geografije “The Western Balkans Lands of Discovery” Jajce zauzima posebno mjesto. JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” za vas je pripremila prijevod cijelog teksta o Jajcu.
Bosna i Hercegovina
Ljepota i čari
Britanska spisateljica Rebecca West je jednom Jajce nazvala gradom ekstravagantne ljepote i lako je uočiti razlog zašto. Proteže se do velike sive tvrđave koja se diže iznad vodopada koji se obrušava na visini od 21 metra. Danas se u Jajcu živi od hemijske industrije, ali nekoć u 15.stoljeću, tvrđava je bila srce Bosanske kraljevine. Malo je ostalo unutar bedema, ali ne propustite šetnju zidinama. Prožimanjem pogleda vidjet ćete zašto je mjesto još od tada naseljeno ili u najmanju ruku, otkako su poznati historijski zapisi. Odbrambenog je tipa i jednostavno predivna. Nezaobilazan je hram Boga Mitreja koji svjedoči o starosti ovog mjesta. Maršal Tito je osnovao državu Jugoslaviju ovdje, te možete posjetiti Katakombe, gdje se krio od nacističkih napada.
