Kolekcija od 15 umjetničkih slika renomiranih slikara iz sedam evropskih zemalja u Etno muzeju Jajca

Direktor Javne ustanove „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ Huso Hadžić i organizator i učesnik Međunarodne slikarske kolonije „Kolonizacija Jajca 2007. – Kroz historiju do svjetske baštine UNESCO-a“ Aldin Popaja, potpisali su Ugovor o primopredaji kolekcije umjetničkih slika nastalih na ovoj međunarodnoj koloniji. U “Kolonizaciji Jajca” 2007. godine, učestvovalo je jedanaest renomiranih slikara iz sedam evropskih zemalja: Harun Alikadić iz Bosne i Hercegovine, Guillermo Aymerich iz Španije, Stanislav Diviš iz Češke Republike, Pier Fichefeus iz Francuske, Kata Kozlović iz Slovenije, Hana Letica iz Hrvatske, Paolo Loschi iz Italije, Diego Mračević iz Italije, Aldin Popaja iz Bosne i Hecegovine, Aleš Růžička iz Češke Republike i Borut Skok iz Hrvatske. Svoju inspiraciju Jajcem i njegovim prirodnim i kulturnim bogatstvima prenijeli su na platna, te u namjeri da pomognu stvaranju jedinstvene zbirke savremenog evropskog slikarstva, poklonili gradu po jedan svoj rad. Tako je nastala ova vrijedna kolekcija umjetničkih slika koja sadrži ukupno 15 djela. Potpisivanjem Ugovora, Agenciji je povjereno pravo i obaveza da trajno čuva i upravlja kolekcijom uz mogućnost njezinog iznajmljivanja odnosno posuđivanja radi dalje prezentacije i popularizacije i izvan prostora Zgrade prve osnovne škole.

Međunarodnu slikarsku koloniju “Kolonizacija Jajca 2007. – Kroz historiju do svjetske baštine UNESCO-a“ organizovali su Aldin Popaja, naš Jajčanin, koji je magistrirao umjetnost na Akademiji umjetnosti, arhitekture i dizajna u Pragu u Češkoj Republici i Harun Alikadić, akademski slikar iz Sarajeva, koji je diplomirao slikarstvo na Akademiji u Firenci u Italiji.

 

Aldin Popaja je rođen u Jajcu 1971. godine. Završio je Likovnu akademiju u Sarajevu 1995. godine, a potom i Akademiju za umjetnost i dizajn u Pragu, gdje je i magistrirao. Samostalno je izlagao u Jajcu, Zenici, Travniku, Tuzli, Sarajevu, Banjoj Luci, Pragu i drugim gradovima u Češkoj Republici, te u Švedskoj. Između ostalih, dobio je nagrade za slikarstvo za radove pod nazivom „Dernek u Jajcu I“ i „Dernek u Jajcu II“ na likovnom bijenalu „Lilla Europa 2004“ u švedskom gradu Hallsbergu. Pored umjetničkog, bavi se i pedagoškim radom. Živi i radi u Švedskoj. U avgustu ove godine, u službenim prostorijama Agencije, u Zgradi prve osnovne škole, priredio je stalnu izložbenu postavku djela kolekcije. Zahvaljujući tome, posjetioci Etno muzeja sada, pored etnološke i geološke zbirke, mogu vidjeti i ovu vrijednu kolekciju slika savremenih umjetnika.


 

 



READ MORE

Posjetite planinu Hum

JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” u saradnji sa klubom “Ljubitelji prirode” nudi vam izvrsnu turističko-planinarsku šetnju na planinu Hum. Planina Hum nalazi se 2-3 km od Jajca, a najviši vrh je Bandira 1162 m nadmorske visine. Prilikom uspona na planinu Hum pored prelijepi pejzaža i raznovrsne flore i faune, posjetitelji mogu vidjeti i grob posljednjeg Bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića.

Svi zainteresirani turisti, planinari mogu se obratiti Agenciji za usluge turističkog vođenja na gore spomenutu planinu.

Grob posljednjeg Bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.

foto: Amir Bašimamović

više fotografija na našoj facebook stranici

READ MORE

POSLJEDNJA BOSANASKA KRALJICA

Jelena Branković (kasnije Mara ili Marija; rođena 1447. godine, umrla nakon 1500. godine) je bila žena posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića i tako posljednja bosanska kraljica. Iako se njena posvekrva, Katarina Kosača, često spominje kao posljednja bosanska kraljica, to je zapravo bila Mara.

Posljednja bosanska kraljica je bila najstarija kćerka srpskog despota Lazara Brankovića, vladajućeg srpskog despota, i bizantijske princeze, Jelene Paleolog, kćerke brata pretposljednjeg bizantijskog cara Ivana VIII Paleologa. Rođena je oko 1447. godine i krštena kao Jelena (neki izvori je nazivaju i Jelača). Jelena nije imala braće, već dvije mlađe sestre Jerinu i Milicu Branković.

Njen otac je u trenutku njenog rođenja imao dva starija brata, Grgura i Stefana, ali oba oslijepljena i tako uskraćena za vladavinu. Ovakva situacija učinila je Jelenu poželjnom udavačom, budući da je njen muž mogao tražiti vlast nad Srbijom po njenom pravu.

Pitanje Jelenine udaje dobilo je na važnosti iznenadnom smrću Jeleninog oca 20. januara 1458. godine.  Skrbništvo nad Jelenom su od tada dijelili njena majka i proosmanlijski nastrojeni vojvoda Mihajlo Anđelović, brat velikog vezira Mahmud-paše Anđelovića. Nakon pobjede antiosmanlijske i prougarske frakcije u proljeće 1458. godine, Osmanlije su započele osvajanje Srbije. Jelena je postala marioneta antiosmanslijske frakcije, a njen brak je mogao spasiti ili uništiti državu.

Brak

Nedugo nakon smrti despota Lazara počeli su pregovori o udaji Jelene kojoj je u miraz bila ostavljena cijela država.  Za budućeg despota Srbije izabran je Stjepan Tomašević, najstariji sin i prijestolonasljednik bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Pošto je bosanski kralj bio vazal ugarskog kralja, tada Matije Korvina, njegov pristanak je bio neophodan kako bi se sklopio brak. Matija Korvin je dao svoj pristanak 1458. godine, te su započeli pregovori između Tomaševićevog oca, Stjepana Tomaša, i Jelenine majke, despotice Jelene.

Srpska despotica

Dana 1. aprila 1459. godine sklopljen je brak između dvanaestogodišnje Jelene i Stjepana Tomaševića. Odmah po vjenčanju, Stjepan Tomašević je preuzeo vlast nad Srbijom i okončao jednogodišnji interregnum koji je vladao od smrti Jeleninog oca 1458. godine.

Međutim, vladavina Stjepana Tomaševića u Srbiji je bila kratkoga vijeka. Kako Stjepan Tomašević nije primio pomoć ni od ugarskog kralja ni od svog oca, pad Srbije je bio neminovan. U junu 1459. godine osmanski sultan Mehmed II osvojio je Srbiju, te su Tomašević i Jelena bili prisiljeni skloniti se na dvor njegovog oca u Bosni. Srpska despotovina je konačno pala 20. juna 1459. godine. Jelena je iz Smedereva u Bosnu ponijela i moći svetog Luke, koje je pohranila u Jajcu.

Bosanska kraljica

Dana 10. jula 1461. godine umro je Jelenin svekar, te je njen muž postao kralj Bosne, a ona bosanska kraljica, smjenjujući na tome mjestu maćehu svoga muža, Katarinu Kosaču. Jelenin muž je postao štićenik pape Pija II i još više produbio vezu između bosanskog prijestolja i Vatikana, što je započeo njegov otac. Papa mu je poslao krunu kojom ga je njegov delegat u novembru 1461. godine okrunio za bosanskog kralja, čime je Tomašević postao jedini bosanski kralj okrunjen u rimokatoličkoj ceremoniji. U duhu muževih nastojanja da se približi Vatikanu, kraljica Jelena se 7. novembra ili nešto kasnije odrekla imena koje joj je dato krštenjem u Pravoslavnoj crkvi i uzela ime Djevice Marije.  Od tada pa nadalje, izvori je nazivaju kraljicom Marom.

Kralj i kraljica su živjeli u kraljevskom gradu Bobovcu sve do 1463, kada su ga osvojile Osmanlije. Marin muž se tada sklonio u Jajce, a zatim u Ključ. Po osmanskom osvajanju Bosne, 5. juna 1463. godine, Marijin muž je pogubljen – Marija je ostala udovica sa šesnaest godina. Bosansko kraljevstvo je time srušeno, a teritorija Bosne i Hercegovine postala je dio Osmanlijskog Carstva. Kraljica Mara je moći svetog Luke ponijela sa sobom u egzil, da bi na kraju, vjerovatno prodajom, završile u rukama Mlečana.

Djeca

Prema zapisima biskupa Angela Massarellija, kraljica Mara je sa Stjepanom Tomaševićem imala dvoje neimenovane djece. Međutim, Massarellijevi zapisi ne navode njihova imena, niti ikakve biografske podatke.

Udovištvo

Različiti izvori različito opisuju Marin život nakon pada Bosne. Dok je njena posvekrva, kraljica Katarina, pobjegla u kršćanski Rim, svi izvori potvrđuju da je Mara ostala u Osmanskom Carstvu, koje je uključivalo i njene domovine.

Odnosi s Dubrovnikom

Po padu Bosne Mara se obratila za pomoć Dubrovačkoj Republici tražeći sklonište i deponirani novac svog muža, ali joj je zahtjev bio odbijen. Kraljica je, žureći da pobjegne od osvajača, ostavila iza sebe svoju najvrjedniju imovinu – kosti svetog Luke. Franjevci su ih uzeli i zaputili se prema Dubrovniku, gdje ih je presreo lokalni vojvoda, kraljičin prijatelj, te im nije dopustio da nastave bez njene dozvole. Ona je u međuvremenu pregovarala s Mlečanima o prodaji kostiju, dok su Dubrovčani bijesno zahtjevali izručenje kostiju. U augustu 1463. kraljica u pismu izražava svoje nezadovoljstvo škrtarenjem Mlečana i njihovoj smjelosti da dovode u pitanje autentičnost kostiju. Iako joj je ugarski kralj Matija Korvin nudio doživotno vlasništvo nad tri dvorca, Mara ih je na kraju ipak prodala Mlečanima.

Život u Splitu

Sa svojom pratnjom, koju su činile bosanske velmože, mlada udovica se skrasila u Splitu, u benediktinskom manastiru Sveti Stjepan pod borovima. Tu je redovno primala u posjetu svoje zemljake, ali i Mađare, što se nije svidjelo mletačkoj vladi. Stoga su Mlečani naredili splitskom knezu da je udalji iz Splita na primjeren način. Mara je ubrzo zamoljena da se preseli u Šibenik ili neki susjedni otok. Uvrijeđena ovakvim postupanjem, kraljica je 1466. godine napustila Split i zaputila se u Istru, odakle je otišla majci u Ugarsku.

Mara u Osmanskom carstvu

 

Godine 1474. obraća se Dubrovačkoj Republici sa zahtjevom da joj se isplati zaostavština njenog muža koja je kod njih bila sačuvana. Dubrovnik joj to odbija učiniti, nalazeći za to razne razloge, te isto čini 1477. godine kada kraljica ponavlja svoj zahtjev. Godine 1485. Mara putuje u Carigradu na dvor sultana Bajazida II i žali mu se da joj Dubrovnik odbija izručiti zlato koje je kod njih pohranio njen muž. Sultan u oktobru naređuje Dubrovniku da joj se preda njena udovština, a u martu sljedeće godine naređuje joj se isplati velika suma novca koja je vjerovatno predstavljala neku zaostavštinu bosanskog dvora.

READ MORE

Zajednička terenska nastava islamske i katoličke vjeronauke u Katakombama u Jajcu

Danas 28.10.2013. godine učenici četvrtog razreda gimnazije “Nikola Šop” u sklopu terenske nastave islamske i katoličke vjeronauke posjetili su nacionalni spomenik Katakombe u Jajcu. JU ” Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” je učenike oslobodila plaćanja ulaznica i obezbjedila kratko predavanje o nacionalnom spomeniku Katakombe.

READ MORE

Pismo naše sugrađanke Hasije Borić glumice Narodnog pozorista u Sarajevu

  • Postovani!

    Prije nekoliko dana sam Vam proslijedila obavjestenje o promociji knjige Vojislava Vujanovica “Plodovi i trajanja” koja je posvecena Pozorisnim/ Kazalisnim igrama u Jajcu. Ne mogu na facebook-u pronaci adrese ostalih Udrzenja Jajcana u BiH , Europi i svijetu.Molim Vas da mi maksimalno pomognete u organizaciji i obavijestite sve moguce udruge, kao i vase clanove.

    Dakle, sve koji su u mogucnosti da dodju na promociju u salu Kamernog teatra 55, Titova 52, u 19 sati, 20.11 2013 godine.Promociji ce nazociti autor knjige g.Vojo Vujanovic, o knjizi govori prof.dr.Sulejman Bosto, a odlomke iz knjige cita Hasija Boric.Promociji ce svakako nazociti i organizatori Festivala iz Jajca, najvjerniji gledaoci, te delegacija Opcine Jajce.

    Pokusacemo ovom prilikom i da se ponovno organiziramo oko Udruzenja Jajcana u Sarajevu.

     

    Uz srdacne pozdrave i sa zahvalnoscu, Vasa sugradjanka Hasija Boric, glumica Narodnog pozorista iz Sarajeva.

READ MORE

DIREKTOR TURSKE AGENCIJE “FIDAN TOURS” U POSJETI JAJCU

Dana 04.09.2013. godine direktor prestižne Turske agencije Fidan Tours g. Halil Ibrahim Okomuş je  sa svojim saradnicima, na inicijativu direktora JU “Agencije za kulturno povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” g. Huse Hadžića, boravio u Jajcu. Fidan Tours je najveća Turska turistička agencija u Bosni i Hercegovini, koja radi na dolasku sve većeg broja Turskih turista u Bosnu i Hercegovinu.

Pored direktora Agencije delegaciju Fidan Tours-a su primili i ugostili načelnik Općine Jajce g. Edin Hozan i glavni imam Medžlisa IZ Jajce g. Zehrudin Hadžić.

Razgovaralo se na temu povećanja broja turista iz Turske i njihovog dužeg zadržavanja u Jajcu. Delegacija  iz Fidan Tours-a su iznenađeni bogatstvom turističkog potencijala u Jajcu i obećali su da će organizirati što češće dolaske turista u što većem broju i sa dužim zadržavanjem, za razliku od dosadašnje prakse.


READ MORE

Sv. Luka Evanđelist – Zvonik u Jajcu nosi njegovo ime

O Lukinom životu ne zna se gotovo ništa, a svi podaci dolaze iz kasnijih predaja. Ono što se može zaključiti iz njegovih spisa jest da je vjerojatno bio porijeklom iz sirijskog grada Antiohije (danas u jugoistočnoj Turskoj), te da se služio grčkim jezikom. Nije moguće tačno zaključiti ni je li bio iz poganske ili iz židovske obitelji u kojoj se govorio grčki. Nije vidio ni slijedio Isusa za njegova života na Zemlji. Bio je pratitelj i učenik svetoga Pavla što se iščitava iz Pavlovih poslanica te Djela apostolskih. Izučio je medicinu u Antiohiji i Tarzu. Obratio se na kršćanstvo. Na brodovima je radio kao liječnik.

Zaštitnik je: liječnika, kirurga, umjetnika, slikara, kipara, pisara, zlatara, mesara, neoženjenih muškaraca, izrađivača stakla i čipke. Prema jednoj predaji, umro je u dobi od 84 godine u Tebi u Grčkoj.

Za njegove kosti vjerovalo se da su ljekovite tako je kosti u srednjem vijeku Đurad Branković despot srbski otkupio od tadašnjeg osmanskog sultana za 30 000 dukata (oko 70 kg zlata).

Kada se ženi posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević sa kćerkom despota srpskog Jelenom Marom Branković ona te kosti donosi kao miraz u Jajce. U tu čast se gradi zvonik koji dans ima ime Zvonik Sv. Luke.

1463. godine sultan Mehmed II dolazi u Jajce i dao je pogubit posljednjeg bosanskog kralja i mnogo bosanske  vlastele i upravo tad pada Bosna i prestaje Bosansko kraljevstvo. Po padu Bosne Mara se obratila za pomoć Dubrovačkoj Republici tražeći sklonište i deponirani novac svog muža, ali joj je zahtjev bio odbijen. Kraljica je, žureći da pobjegne od osvajača, ostavila iza sebe svoju najvrjedniju imovinu – kosti svetog Luke. Franjevci su ih uzeli i zaputili se prema Dubrovniku, gdje ih je presreo lokalni vojvoda, kraljičin prijatelj, te im nije dopustio da nastave bez njene dozvole. Ona je u međuvremenu pregovarala s Mlečanima o prodaji kostiju, dok su Dubrovčani bijesno zahtjevali izručenje kostiju. U augustu 1463. kraljica u pismu izražava svoje nezadovoljstvo škrtarenjem Mlečana i njihovoj smjelosti da dovode u pitanje autentičnost kostiju. Iako joj je ugarski kralj Matija Korvin nudio doživotno vlasništvo nad tri dvorca, Mara ih je na kraju ipak prodala Mlečanima.

Danas posljednji ostatci Luke Evanđeliste se nalaze u Padovi u Italiji, u bazilici svete Justine.

izvor: wikipedia

Zvonik Sv. Luke u Jajcu


Crkva Sv.Marije sa zvonikom Sv. Luke u Jajcu

READ MORE

STARO-BOSANSKE – STARO-JAJAČKE KUĆE

Bosanske stare kuće u Jajcu su sličnog oblika kao u ostalim dijelovima Bosne ali specifičnog izgleda. Specifičnost stare jajačke kuće je zbog terena na kojem su nestajale. Zbog potrebe za obradivim zemljištom, za lijepom avlijom-dvorištem kuće su uvijek pravljenje na najkamenitijem djelu posjeda. Stara jajačka kuća uvijek jednim djelom u kamen ili zemlji i uvijek sa dobrim podrumom. Podrum i magaze su služile za odlaganje namirnica, jer u takvim podrumima je uvijek konstatna temperatura oko 10-tak stepeni celzija. Posebna pažnja se vodila da pendžer – prozor ne gleda u komšijin, sve zbog održavanja dobrih komšijskih odnosa.

Kuće u Jajcu su većinom na dvije etaže, prva etaža se uvijek zidala kombinacijom kamena i drvenih geda, dok druga je često bila od drvenih grada i sedre (vrsta poroznog materijala kojeg proizvode mikro organizmi u Plivi). Za pokrov se koristila drvena šindra, ali kasnije šindra pokrivena limom jer je lim mnogo dugotrajniji materijal.

pogled na panoramu Jajca

Nacionalni spomenik Filipovića kuća

Privatne kuće sa limenim pokrovom

Nacionalni spomenik Kršlakova kuća

Basamke – stepenice  u Kršlakovoj kući

Drvena šindra na Omerbegovića kući

Pogled na unutrašnjost drvene šindre

Omerbegovića kuća

Penđer-prozor na Kršlakovoj kući

Penđer-prozor na Kršlakovoj kući, pogled na avliju-dvorište

Privatna kuća sa limenim pokrovom

Vrata na Kršlakovoj kući

Prikaz staro-bosanske sobe u etno muzeju grada Jajca

READ MORE

Nove klupe na Plivskim jezerima

Plivska jezera će da blistaju u punom svom sjaju. Na inicjativu Općinskog načelnika g. Edina Hozana urađena je rasvjeta i postavljene su nove klupe. Uskoro se očekuje i sanacija javnog toaleta.

READ MORE
CroatiaBosniaEnglishGermanDutchTurkeySaudi ArabiaItalyPoland