BLOG

Jajce, in the central region of Bosnia and Herzegovina, is a historic city all about falling water. Famous for its enormous waterfall in the middle of town, the meeting of two rivers – the Pliva and the Vrbas – established the region in the 14th century as the capital of the then Kingdom of Bosnia.  There’s a town castle, old fortified city walls, high mountains and deep river valleys. And just downstream, in the area of the Pliva Lakes, is a collection of about 20 little huts that once served as watermills for local farmers.

More…

Atlas Obscura on Slate is a blog about the world’s hidden wonders.

Osnivač Jajca zamislio si je grad kao krasan dvor, koji je gospodaru svome u slučaju nužde pružao dovoljno sigurnosti protiv navala, ali je vrijeme pretvorilo grad u tvrđavu, koja je imala da odoli i najvećem jurišu.

Pošto je grad nastao za vrijeme, kada se još vojevalo starim sredovječnim načinom ratovanja, koji je ali u brzo zamijenila novija ratna reorganizacija, valjalo je prema tome preudesiti i grad i prilagoditi ga novijim potrebama te ga pregragjivati, a to je valjalo ponovno učiniti.

Promatrajući grad pobliže, lahko je raspoznati po ostancima razne gragjevne periode, a mi ćemo ih u slijedećem u kratko razmotriti.

Kako se gradski oblik ćešće mijenjao razumljivo je, da njegov dojam na motrioca neće biti jedinstven, već da će se ovome činiti da je grad nastao djelomice i od slučaja do slučaja proširen, kako je to potreba zahtijevala.

Hrvoji samom pripisao bi samo osnutak i gragju akropole, ali baš se tu vremenom toliko toga pregragjivalo, da je od prvobitnog rasporeda grada osim vanjskog platna bedemova malo šta preostalo, a osobito što je zgrada bila u gradskom oboru, propalo je do temelja.

Gradski zid opasao je tu, slijedeći prirodni oblik glavice gradskog krša te ogragjuje prilično pravilan četverasti prostor, kojemu stranice na sjevero-istočnoj strani čine pravokut a na protivnoj tupi kut. Na toj strani teče lice zida nešto nepravilnim vijugastim smjerom.

Protivni gradski zid, koji je mjestimice bio 15 m visok, do danas se buri i jurišu dosta dobro sačuvao, aodlikuje se lijepom tesanom gragjom od sedre. Debljina tome zidu bila tek 2.40 m.

Ako taj zid i nije bio osobito jak, ipak je bio dobrim branikom u vrijeme, kada se još nisu vukli topovi u rat, a uz onu visinu jedva da je bilo moguće popeti se uz visoki bedem i uzeti ga jurišem ili ga oboriti.

Premda nam od prvobitne osnove grada, kako ju je Hrvoja zamislio, nije osim zida gotovo ništa preostalo, možemo ipak bar od prilike da si predočimo idealnu rekonstrukciju tog grada, jer su se u srednjem vijeku po svoj Evropi gradili gradovi po stalnim, ustanovljenim načelima.

Grad spada u onu vrstu, koju u Njemačkoj zvahu imenom “Burgstall” to jest prostor opasan zidom, pokićenim na gornjem rubu vijencem kamenih štitova (Zinnenkranz).

Kula (Bergfried, donjon) bijaše u ovakih gradova obično na onoj strani, koja je bila neprijatelju lašnje pristupna, dakle u našem slučaju na sjevernoj strani ili tačnije u sjeverozapadnom uglu grada. Ta kula, ali nije bila okrugla nego četverasta, jer je u sjeverozapadnom uglu grada nadvisila sam gradski bedem. Druga kula, sazidana izvan grada, nešto niže na nepristupnoj stijeni, koja nadvisuje Plivu bijaše Medvedkula.

Danas ne ima ni traga više kuli, koja je bila u sjeverozapadnom uglu grada, jer je oborena a supstrukcija njena poslužila je za uregjenje tabije, koja je tu kašnje smještena, ali da je tu nekoć bila kula to ćemo zaključiti po velikoj debljini zida, koji tu tabija opasuje.

Na protivnoj strani, koja nije bila neprijatelju lahko dosežna, gdje se gradski krš na istoku strmo oborio, bijaše sazidana palaća (Palas) – “slavni dvor”, u kome je stolovao gospodar grada. Taj dvor nadvisio je gradski bedem te se sa njega razgalio krasan vidik na romantični kraj doline Plive i Vrbasa.

I taj dvor kasnije razoren, jer je to zahtijevala savršenija tehnika ratovanja u vrijeme kada su se vojske služile topovima, ali u narodu ostala je još uspomena u tom slavnom dvoru, što ga je Hrvoja sagradio a kralj Stjepan Tomašević možda iskitio. Tradicija u Jajcu priča, da se nalazio na onom mjestu bedema, koji je najbliži do turke sahat kule, a tu bi mu i prema načelima gragjevne ratne tehnike bilo i najzgodnije mjesto.

Nekoliko gragjevnih ornamenata, koji su dijelom razbacani, dijelom uzidani u gradski bedem, svjedoče nam o krasoti tog gospodskog dvora.

Od tih se ulomaka sačuvalo ovo nekoliko:

a) dva lijepo uriješena, akantovim listom pokićena kapitela, uzidana oko 12. m visoko u južnom gradskom bedemu.

b) dva velika obilno profilovana ulomka od kamenog okvira prozora sa sukanom pruticom i dvostrukim zupčastim urnekom, koji su bili uzidani blizu netom spomenuta dva kapitela;

c) lijepi obilnim listnatim ornamentima uriješeni kapitel stupca, koji je bio smješten u gradskom dvoru, te je tamo služio ka ures na jednom vojničkom grobu;

d) lijepi četverasti stupac, 15 m visok, uriješen kapitelom od akantova lista, po motivu sličan pregjašnjemu.

Svi ti ulomci prenešeni su u Zemaljski muzej u Sarajevo, da se tamo sačuvaju kao spomenici sredovječnog umjetnog graditeljstva u Bosni.

Osim ovih ulomaka naći će se još po koji manje savršeni komad uzidan na raznim mjestima u zidovima grada; lijepi ulomak arkade sa probitom rozetom u barutani, dva omanja jednostavno uriješena kapitela u gradskom dvorištu, ulomci okvira prozora i drugi profilovani gragjevni komadi u južnom gradskom bedemu i drugdje po zidovima.

Svi ovi ulomci svjedoče o nekom savršenom gragjevnom stilu i umjetničkom ukusu graditelja; po slogu svome valja ih uvrstiti u onu skupinu gragjevnih spomenika, koja označuje prelaz od romanskoga gotskome slogu, a ističu se posebnim lokalnim obilježjem, koje je značajan za palače mletačkog graditeljstva u XIV. vijeku.

Ovaj gragjevni slog, koji usuvršen vigjamo u Mlecima, te ima daje ono dražestno obilježje, sa koga taj morski grad na daleko slovi, udomio se je i na istočnoj obali Jadranskoga mora, te ga je jamčno i Hrvoja sam prenio iz Spljeta u Jajce.

Ono malo gragjevnih ostanaka gospodskog dvora u Jajcu doduše nam ne dozvoljava, da si po njima stvorimo cjelokupnu sliku čitave palače, ali i to malo dosta je da nas uvjeri o krasoti i sjaju dvora, koji je njima bio uriješen.

Važni su ti ostanci i s toga što su dosele jedini spomenici nagjeni u Bosni, koji nam i u umjetnom graditeljstvu zasvjedočuju zapadni upliv u Bosni.

Osim palače bijaše u gradskom dvoru još kemenata, kuhinja, prostorija za gospodarstva itd. ali i to sve je tijekom vremena nestalo bet traga. Koliko su bile velike te gragjevine možemo po tome prosuditi, da je mnogo toga ukopano i uzidano u pojačane bedemove. Jajčanima služio je mnogo vremena stari grad majdanom, gdje su vadili kamenu gragju za svoje kuće, te se i time sila toga razvuklo na sve strane, a ipak je još u gradu na sjeveroistočnoj strani ostala golema hrpa ruševina i oborenog gradiva, koja je na mjestima sizala do 10m visoko, ali je u zadnje vrijeme ta hrpa izravnana ili bar pravilnije regulirana.

Grad imagjaše, kako je to obično u sredovječnih tvrgjava samo jedna vrata, namještena na onoj strani, koja je bila teže pristupna neprijatelju ili, koja je bila kao u našem slučaju, još zaštićena posebnom, izvan samog gradu sazidanom kulom (Medved-kulom).

Ta vrata, ali nijesu ona malena, na južnoj strani smještena vrata, koja danas služe kao ulaz u grad, nego su bile nekoliko rnetara daije postranice u jugozapadnom uglu. Vanjsko lice odlikuje im se bogatom ornamentikom, pomno is kamena istesanom, koja se sastoji iz zabata, okružena zavojitim ćenarom, a dva ga stupca dijele u tri odjela. Srednji je odjel uriješen heraldičnom slikom sa srcolikim štitom, nagnutim na lijevo, a posred štita je krinova kruna, više štita nalazi se kaciga, okrunjena istom krunom, a iz krune izdiže se kita s hemeljovim cvijetom. Niz zatiok štita spušta se plašt, a nabori odaju mu stilistička obilježja gotskoga sloga.

Ovo je grb bosanskih kraljeva, kojim se oni služe otkada se je Tvrtko zakraljio pa sve do Stjepana Tomaševića i na novcima i na pečatima. Vremenom se taj grb doduše promijenio, ali tek neznatno, jer su Tvrtko i Toma pod krunom smještavali još i početna slova svog imena, ali je Stjepan Tomašević odustao od toga te upotrebljavao samo krunu kao bitni heraldični dio svoga grba. Zato i mislim, da je baš sam Stjepan Tomašević dao smjestiti taj grb više gradskih vrata, a moguće da je prije na istom mjestu bio i grb Hrvojin.

Da kapija i heraldična ornamentika više nje nijesu nastall u isto doba, to zaključujemo iz toga, što nam ne predstavljaju arhitektonički jedinstvenu cjelinu: okvir ruba mnogo je bogatije profilovan nego li zabat, a to ne bi bilo, da su obje gragjevine nastale u isto vrijeme, a od iste ruke.

Kralj Stjepan Tomašević, odabravši Jajce svojim stonim mjestom, dao je valjda Hrvojin grb zamijeniti svojim.

Pred nekoliko godina bijaše taj stari ulaz u grad zazidan, pa se nije znalo, što li znači ta arhitektura: jedni mišljahu, da je ulaz u kapelicu, drugi. da je u zidu kaka grobnica, a to me je ponukalo, te sam dao izvaditi zid, kojim je otvor bio zazidan i proučio nutarnji raspored. Otstraniv zid, ukazala se je panjega, napunjena kamenjem i zemljom, a tek kada se ovaj smet otstranio, moglo se je razabrati, da su dovratnici bili uzidani u duvaru, debelom prvobitno 1 .50 m, nazidanom od krasno otesana kamena. Time se je dokazalo, da prvobitni zid nije bio deblji od 1 .50 m , a kada su zapadni bedem proširili u tabiju, zazidan je taj ulaz, koji se nalazio tik do ugla, a kraj njega vaijalo je načiniti drugi, oko 8 m daije od ugla, koji i danas još služi kao ulaz u grad. Ali da ona krasna kapija ne propane, ozidaše za njom mali svod i pretvoriše je u malu kapelicu. Ta kapelica bijaše 3.85 m duga, 2.70 m široka, a u dnu svedena u apsidu, pod kojom je cijelu širinu zapremio kameni stol, koji je služio kao oltar. Više njeg bijaše uzidan kameni krst, ali ga kašnje izvadiše te je ostala sama šupljina, u koju je bio uzidan. Gragja ove kapelice vrlo je jednostavna i priprosta, a nastala je u doba, gdje nije bilo vremena, da se gleda na umjetničku i pomniju izradu.

Ta vrata pregragjena su u kapelicu valjda odma kako je kralj Matija osvojio Jajce, a u ratno doba služio je gradskoj posadi crkvom.

Prije okupacije bila je pred tom kapijom posebna zgrada, duguljasta oblika, a u donjem spratu ozidana kamenom, u gornjem drvetom. Doli bile su dvije tijesne komore, u gornjem prostrana odaja. Kuću pokrivao je strmi drveni krov od šašavca. Ta je kuća služila kao stan stražaru na kapiji. Za okupacije ta je zgrada bila već tako trošna, da ju je valjalo oboriti, pa se danas razabiru samo temeljni zidovi, a u gornjem spratu, na licu bedema, tragovi, gdje su se grede i hatule prislanjale uz zid.

Kad su Osmanlije 1463. jurišali i osvojili Jajce pokazalo se je, da je grad uz svu svoju ljepotu preslab, a da odoli snažnijoj navali. pa kada ga je malo za tim , kralj Matija na juriš oteo, bila mu je prva briga da ga tako utvrdi, da uzmogne odoljeti i topovima. Ljepotu i udobnost grada valjalo je žrtvovati strategčnoj nuždi, a bedemove podvostručiti i kazematirati.

U oboru sagradiše uporedo sa vanjskim bedemovima visoke, tvrde zidove, a prostor izmegju njih i bedema ispuniše do gomjeg vijenca bedema nasipom. Pošto je radi tijesna mjesta valjalo oboriti sve zgrade unutar obora, to sazidaše na mjestima ispod proširena bedema kazemate, u kojima bi vojska za opsade stanovala. Tako nastadoše namjesto dosadanjih tek 1.50 m debelih bedemova čitave tabije, široke 6-10 m, koje su mogle odoljeti i krupnim topovima, a bile su dosta prostrane, da se je na njima mogla lahko kretati vojska.

Osobito su pojačane zidine na istočnoj i sjevernoj strani, jer je već sultan Mehmed II. sa Careva polja bio grad. Osim što su pojačani bedemovi, smjestiše u jugo-istočnom i sjevero-zapadnom uglu po jednu tabiju, a potonja, razdijeljena u dvije terase, izbočila se na vanjskoj strani ošrim kutom.

Pod zapadnim, vrlo prostranim bedemom, bijaše tijesan, sveden trijem (botorma), koji je vodio do malih vratašca, na koja bi vojska pošla na juriš.

Vas grad dug je 89 m a širok 57 m.

O sjeveroistočni dio ovoga grada oslanja se o bedem drugi jedan zid, koji nas najprije vodi do utvrde izvan samoga grada, do prostrane poligonske tabije, a otale ravnim pravcem do Vrbasa. Gornji mu je rub dijelom čitave dužine pokićen izmjenice puškarnicama i mušikalima, sa kojih je lako bilo odbijati neprijatelja, ako bi se primicao gradu. Usred ovoga bedema bijaše smještena prostrana, ne previsoka kapija, koja je gragjanima otvarala put u Carevo polje. Više kapije, na krševitoj glavici, uz koju se prislanja, bijaše sazidana četverasta kapikula, koja ju je visoko nadvisila.

Na južnoj strani bile su one strme sedraste stijene, na kojima se uzdiže grad, najsigurniji zakon, a tamo gdje prestaju, oslanja se o njih bedem, koji teče uporedo s Plivom, te je sastavio sa Vrbasom. I u tom je bedemu bila smještena kapikula, slična onoj na protivnoj strani varoši.

Istočnu stranu grada opasuje strmi, neoborivi klanac Vrbasov i tako je na osnovi prirodnog položaja, sa nužnim umjetnim utvrdama preudešena čitava varoš Jajce u tvrgjavu, koja je za dugo mogla da odoljeva neprijatelju.

Sve pomenute gragjevine, koje pripisasmo kasnijoj gragjevnoj periodi, razlikuju se od starijih time, što nisu kao one pomno izvedene, već na brzu ruku, kako je to dalo burno ratno vrijeme od god 1463.- 1527., za kojeg je samo malih pauza mira bilo, te bi se takav posao mogao obaviti.

Južna kapikula, koja se zove Plivskim vratima jednako je osnovana kao mnoge slične gragjevine u Bosni iz poznijeg vremena. Ona nam predstavlja masivnu kamenu prizmu, a pod njom vodi prolaz sveden niskim svodom, pod kojim su uzidane u zidove po strance plitke panjege. Više prolaza nalazi se u gornjem spratu prostrana odaja, u kojoj je nekoć stanovao kapidžija. Strmi drveni krov natkrio je te kule.

Krila kapijska, smještena na vanjskoj strani kapikule, bila su načinjena od krupnih hrastovih dasaka, a pokovana gvozdenim pločama, debelim 10 mm. Krila vrbaške kapije postoje još i danas, dočim su na plivskoj nestala.

U slučaju opsade, ta bi se kapija zatvorila i golemim mandalom, usagjenim u samom duvaru, pritvrdila a za veću sigurnost, još bi zasuli prolaz pod njom kamenjem.

Kada je Gazi-Husrefbeg osvojio Jajce, nije se mnogo brinuo oko popravka tog slavnog grada: tek je dao ispopravljati zidove, gdje su ih topovi izobarali, a pošto od onda pa do okupacije nije dolazila neprijateljska vojska pod grad, zanemariše utvrde. Zidovi oslabiše, kule i bedemovi postadoše majdanima, gdje su Jajčani vadili gragju za svoje kuće, a nekoć slavni grad postajao je vremenom podorom.

Za osmanlijske vlade ne sazidaše u Jajcu osim džamija drugih javnih gragjevina, a samo sahat-kula, koja ne smije da fali ni u kojem turskom gradu, sazidana na podnožju istočnog bedema akropole, jedina je poveća zgrada iz toga vremena, ali i ta je gragjevina danas tek podor.

(Svjetsko udruženje Jajčana)

Početkom ovogodišnje turističke sezone Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca predstavila je svoj novi suvenir “Jajačku kocku – slagalicu”. Devet malih koci na kojima su predstavljeni nacionalni spomenici Jajca čine jednu veliku kocku. Isti suvenir bio je hit za turiste 2015. godine i spada među najprodavanije suvenire u Jajcu.

Bosanske stare kuće u Jajcu su sličnog oblika kao u ostalim dijelovima Bosne ali specifičnog izgleda. Specifičnost stare jajačke kuće je zbog terena na kojem su nastajale, izgledaju kao da su jedna na drugoj.

Zbog potrebe za obradivim zemljištom, za lijepom avlijom -dvorištem, kuće su uvijek pravljenje na najkamenitijem djelu posjeda. Stara jajačka kuća je uvijek jednim djelom u kamenu ili zemlji i uvijek sa dobrim podrumom. Podrum i magaze su služile za odlaganje namirnica, jer u takvim podrumima je uvijek konstatna temperatura oko 10-tak stepeni celzija.

Posebna pažnja se vodila da pendžer – prozor ne gleda u komšijin, sve zbog održavanja dobrih komšijskih odnosa. Kuće u Jajcu su većinom na dvije etaže, prva etaža se uvijek zidala kombinacijom kamena i drvenih greda, dok druga je često bila od drvenih greda i sedre (vrsta poroznog materijala kojeg proizvode mikro organizmi u Plivi).Za pokrov se koristila drvena šindra, ali kasnije šindra pokrivena limom jer je lim mnogo dugotrajniji materijal.

(furaj.ba)

Naredne godine planiramo obogatiti Sajam turizma i eko prizvoda i Skokove sa vodopada

Turistička slika Jajca iz godine u godinu sve je bolja i prepoznatljivija. Turisti iz cijelog svijeta posjećuju naš grad, a njihov broj svake godine značajno se povećava. Grad kamena, svjetlosti i vode, kraljevski grad, mjesto krunisanja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, grad sa 28 nacionalnih spomenika, Plivskim jezerima, jednim od najljepših svjetskih vodopada i jedinim u centru grada, te još mnogo toga. Sve je to Jajce. Gradić sa bogatom kulturno-istorijskom i prirodnom baštinom.

Turistička sezona za ovu godinu je završena. Od svih poslijeratnih, 2015. je bila najuspješnija kada je jajački turizam u pitanju. Iz toga razloga, posjetili smo Agenciju za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, te smo razgovarali sa direktorom Agencije  Husom Hadžićem.

Kraj je godine i vjerujemo da ste, barem ugrubo, sumirali ovogodišnje turističke podatke. Kakva je bila 2015. godina iz perspektive Agencije na području grada Jajca?

– Iz perspektive Agencije, ova godina je bila jako plodna, pogotovo u odnosu na prošlu koja je zbog kiša i poplava bila jako loša.

Mi smo zadovoljni obzirom da je Jajce ove godine posjetilo više od 100.000 turista, što je značajna brojka čak i za mnogo veće gradove.

Koliko nam je poznato, vodopad je najposjećenija turistička lokacija u našem gradu. Koji su to kulturno-istorijski spomenici koje najviše posjećuju turisti?

– Tačno je da je vodopad najposjećenija turistička lokacija. Nakon vodopada, po broju posjeta slijedi tvrđava, zatim katakombe, mlinčići itd. Inače, osjetno je povećanje broja turista na svim spmenicima u ovoj godini, uključujući i vjerske objekte.

Posebno naglašavam da je posjeta u našem Etno muzeju povećana tri puta u odnosu na prethodne godine. To je znak da isti ima bogat sadržaj i da je postao prepoznatljiv kod turista iz cijelog svijeta.

Više nego evidentno je kako se iz godine u godinu turizam u Jajcu razvija u pozitivnom pravcu. Šta je to što je najviše doprinijelo stvaranju pozitivnije slike našeg grada?

– Stvaranju pozitivne slike našeg grada prije svega je doprinio rad radnika Agencije u promociji i prezentaciji turističkih potencijala grada Jajca, putem naše web stranice i Facebooka, prezentacija na sajmovima turizma u BiH i šire, kao i marketinškom predstavljanju putem medija, naših prospektnih materijala i dr.

Svoj doprinos je naravno dala i Općina Jajce, te brojne druge vladine i nevladine organizacije.

Vjerujemo da ćete se složiti kako postoje stvari koje bi mogle biti mnogo bolje uređene i rješene. Šta biste najprije promijenili u Jajcu, a u svrhu poboljšanja turističke ponude grada?

– Po pitanju uređenja grada, ja lično nisam zadovoljan. Naravno, ima tu i objektivnih i subjektivnih okolnosti. Jajce ima 28 nacionalnih spomenika i mi u Jajcu nemamo sredstava da ih adekvatno održavamo.

Općina i Agencija često apliciraju projektima kod viših instanci, počev od kantona pa do države. Dobivena sredstva po tim projektima nisu ni izbliza dovoljna da udovolje potrebama.

Međutim, smatram da čistoća grada može biti na većem nivou, pa apelujem na javna preduzeća i na sve građane Jajca da veću pažnju posvetimo uređenju i čistoći našeg grada.

Ove godine, Agencija je uspješno organizovala dvije, sada već tradicionalne manifestacije – Sajam turizma i eko proizvoda STEP 2015, te skokove sa vodopada. Da li će pomenute manifestacije u narednoj godini biti obogaćene nekim novim sadržajima?

– Sajam turizma i eko proizvoda, kao i Međunarodni takmičarski skokovi sa vodopada već su postali tradicionalni i poznati u cijeloj BiH, a skokovi sa vodopada i širom svijeta.

Sajam turizma i eko proizvoda u Jajcu, održavat će se svake godine u danima posljednjeg vikenda u maju mjesecu, dok će se skokovi sa vodopada održavati svake godine,  prve subote u mjesecu augustu.

Naredne godine planiramo obogatiti obe manifestacije dodatnim sadržajima. Pokrovitelj  Sajma i skokova sa vodopada je načelnik općine Jajce.

Pored pomenutih manifestacija, koji su planovi i primarni ciljevi Agencije za 2016. godinu?

– U 2016. godini u Agenciji ćemo nastaviti istim tempom po pitanju razvoja turizma. Posebno ćemo se još više angažovati na uređenju užeg i šireg prostora oko vodopada, kao i zahtjevom prema Ministarstvu turizma i okoliša FBiH, za dovršavanje davno započetih radova na vodopadu.

U medijima se dosta pisalo o mogućnosti saradnje sa Red Bull-om i eventualnoj organizaciji sportskih takmičenja u našem gradu, pod pokroviteljstvom ove svjetske kompanije. Da li Red Bull zaista planira organizaciju nekog sportskog događaja u Jajcu?

– Tačno je da smo imali sastanke i dogovore sa Red Bull-om. Razmatrali smo više mogućnosti o ovome pitanju, a odluka je sada na njima. Još nam se nisu zvanično oglasili, tako da za sada ne mogu dati više informacija.

Pored mlinčića, koji su iznimno popularna turistička atrakcija, čini se kako su Plivska jezera turistički nedovoljno iskorištena. Planirate li poduzeti nešto po tom pitanju?

– Smatram da prostor na jezerima i oko mlinčića nije dovoljno iskorišten i uređen. Tome pitanju u 2016. godini, uz pomoć Općine i Načelnika, posvetit ćemo posebnu pažnju.

Sa porastom broja turista, neminovno se povećava i broj noćenja u Jajcu. Posjeduje li grad dovoljne smještajne kapacitete?

– Očekivati je da će iz godine u godinu rasti broj turista koji posjećuju Jajce. Mi već sada imamo problema sa smještajem kada su u pitanju neke manifestacije. Razvojem turizma u Jajcu neminovna je izgradnja novih smještajnih kapaciteta, koji su preduslov za zadržavanje turista dva, tri i više dana u Jajcu.

Radovi na izgradnji stepeništa i platforme koja bi omogućila jednostavniji silazak na plato vodopada više od godinu dana se ne pomjeraju sa mrtve tačke. Nazire li se konačni kraj ovoga projekta?

– O ovome pitanju lično sam razgovarao sa bivšom ministricom turizma FBiH. Izložio sam joj probleme oko radova na vodopadu koji traju već deset godina, a koji nisu završeni i to u najvažnijem segmentu, a to su silazne stepenice, platforma i vidikovac. Ista je iskazala interes za rješavanje ovoga problema, međutim, došlo je do njene smjene, te je nedavno imenovana nova ministrica. Od nove ministrice ćemo tražiti susret i razgovor o rješavanju ovoga problema, odmah po završetku novogodišnjih praznika, kako bi sve bilo završeno prije početka turističke sezone.

(Jajce Online)

Turistički vodič kroz Bosnu i Hercegovinu čiji je autor Adis Tanović, a izdavać JU Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca.

Vodič je urađen na domaćem i na engleskom jeziku, na 130 stranica najkvalitetnijeg papira i korica.

U vodiču su predstavljeni turistički potencijali 31 grada u Bosni i Hercegovini, kvalitetnim tekstom i najljepšim fotografijama.

Turistički vodič kroz Bosnu i Hercegovinu, možete kupiti u Agenciji po promotivnoj cijeni od 20 KM.

Pinco Casino, heyecan verici casino deneyiminizin adresi! En popüler slot oyunları, canlı casino seçenekleri ve büyük kazanç fırsatları burada sizi bekliyor. Pinco online Türkiye ayrıcalıklarıyla, kazanmaya bugünden başlayın!

Protekli vikend na planini Vlašić svečano je upriličeno otvaranje zimske sezone skijanja. U sklopu otvaranja nove sezone na Valšiću održana je prva “Grahijada” te upriličeno proglašenje pobjednika.

Srednja Bosna ima najviše skijaških centara, rekao je, između ostalog, direktor Turističke zajednice SBK, Miroslav Matošević.

“U 2015. godini strategija je bila suradnja s privatnim sektorom, što smo u velikoj mjeri i realizirali u skladu s kapacitetima i ograničenim resursim kojima smo raspolagali. Danas otvaramo zimsku turističku sezonu u SBK u koju su uključeni skijaški centar ‘Brusnica’ Fojnica, skijaški centar ‘Busovačka planina’ i skijaški centar ‘Pridolci’ općina Busovača, skijaški centar ‘Rostovo’ Bugojno, skijaški centar ‘Raduša’ Gornji Vakuf/Uskoplje, skijaški centar ‘Rača’ Jajce te skijaški centar na Vlašiću”, rekao je Matošević.

Svi skijaški centri imaju perspektivu, ali i velike probleme, dodao je. Srednjobosanski kanton u 2014. godini zauzeo je treće mjesto u turističkom smislu posjećenosti i noćenja, iza Kantona Sarajevo te Hercegovačko-neretvanskog kantona. Prema najavama, otvorenjem nove turističke sezone u dva dana će biti ostvareno oko 7.000 noćenja, a direktor TZ SBK otvaranje nove sezone je posvetio medijima koji su redovno prenosili informacije gostima.

I ove godine u sklopu otvaranja zimske turističke sezone održala se već tradicionalna turističko-zabavna manifestacija „Šankanje“, u okviru koje su nastupile popularne zvijezde kao što su Jelena Rozga i Halid Bešlić, te brojni DJ-evi iz BiH.