Jajce je grad izuzetno bogat nacionalnim spomenicima, kao i prirodnim blagodatima. Nešto novo što će obradovati građane a i posjetioce Jajca su paunovi. JU Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca nabavila je paunove kako bi obogatila prirodni ambijent ovog grada.

Zadnji put kad su se u Jajcu mogli vidjeti paunovi bilo je još u prijeratnom periodu.

Paunovi se mogu vidjeti svakim danom u gradskom parku, kod turističkog Info centra.

Radnici JU Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca prisustvovali su otvorenju zimske turističke sezone na Vlašiću koja je se održala 18.12.2016. godine

Sezonu je svečano otvorio premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo koji je gostima poželio dobrodošlicu i odličan provod. I ovaj vikend Vlašić, sudeći prema najavama organizatora, bit će pravo mjesto za sve ljubitelje dobre zabave.

Inače, visina snježnog pokrivača na Vlašiću je nekoliko centimetara, tek toliko da bi se upotpunio zimski ugođaj. I pored svega veliki broj turista danas je pristigao na Vlašić, a tako će biti i tokom predstojećeg vikenda zbog brojnih zabavnih sadržaja koji su najavljeni u sklopu otvaranja zimske turističke sezone.

Više fotografija pogledajte na našoj FACEBOOK STRANICI.

(AA/Avaz/JU Agencija Jajce)

Hrvatsko kulturno društvo Napredak podružnica Jajce i ove godine organizira Tradicionalni Božićni koncert koji će se održati 17. prosinca 2016. godine u Domu kulture s početkom u 18.00 sati.

Gost koncerta je Đani Stipaničev, poznati hrvatski  kazališni tenor – bariton, zvijezda domaćih rock opera i mjuzikala, široj javnosti poznat po svojim vokalnim sposobnostima i kazališnim angažmanima. Pored Đanija Stipaničeva nastupit će i Napretkov zbor Nikola Šop, Napretkov mandolinski sastav Stjepan Tomašević, Veliki crkveni zbor te zbor Frame Jajce.

Nakon koncerta nastavit će se druženje uz božićne pjesme, kuhano vino i čaj kod Napretkovog božićnog drvca, gdje će se održati i božićni sajam na kojem svoje radove izložiti Frama Jajce, Srednja strukovna škola Jajce, Napretkova sekcija kućna radinost, zajednica žena Kraljica Katarina Kosača, jajačke pekare te sarajevski Klas.

Sretni smo da Božićni program raste iz godine u godinu te se svake godine povećava broj izlagača na Božićnom sajmu. To je sve moguće zahvaljujući našim sponzorima i dobročiniteljima koji nam iz godine u godinu pomažu.

Ove godine HKD Napredak podružnica Jajce s Udrugom kralj Stjepan Tomašević organizira prošireni Božićni program pod nazivom „Božić u kraljevskom gradu“. U utorak 13. prosinca 2016. godine će djeca iz JU Dječji vrtić „Bare“ Jajce ukrasiti Božićno drvce ispred Doma kulture u Jajcu.

U sklopu programa izvest će se i dvije kazališne predstave. Prva predstava pod nazivom „Rodijaci“ bit će prikazana 18. prosinca 2016. godine (nedjelja) u Domu kulture s početkom u  18.30 sati, dok će se druga predstava pod nazivom „Ja sam dama“ prikazati 19. prosinca 2016. godine (ponedjeljak) u Domu kulture s početkom u 18.30 sati.

HKD Napredak poziva sve građane Jajca da posjete Napretkov Tradicionalni Božićni koncert u sklopu programa „Božić u kraljevskom gradu“ kao i sve što će se održavati tijekom sljedećih nekoliko dana. Dobro nam došli.

(napredakjajce.ba)

Stari grad, ili tvrđava, najuočljivija i najimpozantnija je jajačka građevina čija je izgradnja označila nastanak grada Jajca.

Ona je još uvijek zanimljiva našim historičarima zbog tragova građevine koja je postojala na ovom mjestu prije nego je tvrđava, kakvu danas vidimo i poznajemo, izgrađena i kakva je do danas ostala većim dijelom.

Na to ukazuju zidani kamen i sedra koji se razlikuju na donjim slojevima tvrđave, odnosno na njenom temelju. Tvrđava u Jajcu često je u prošlosti spominjanja kao “neosvojiva”.

Zbog svoje masivnost, bedema (odbranbeni zidova), pitke vode na samom vrhu, čak i običnom posjetiocu može se činiti neosvojiva.

Jedan od bedema onaj zapadni seže do Plive, a sjeverni do Vrbasa, Pliva i Vrbas su bile prirodne neprohodne granice, zbog toga je u prošlosti morala biti osvojena na prevare. Mnoge su legende vezane za osvajanje ove tvrđave. Takvu jednu legendu piše i putopisac Athanasio Goorgiceo, u 17. stoljeću.

Kazivanje o zauzimanju Jajca, na prevaru, bilježi putopisac Athanasio Goorgiceo iz 17. stoljeća, a legendi vjeruje budući da se iz njegovog opisa vidi koliko je zadivljen strateškim položajem i snagom, bedem, kula i bastiona.

On kaže:

“Grad je prema rijeci bio tako udešen, da ovdje nije bilo moguće ni jurišati ni opsjedati ga, a nema ni zgodnog mjesta, gdje bi se mogao tabor smjestiti. Pa da je to i moguće, slabo bi to gradu naškodilo, jer je on na tolikoj uzvisini i na tako tvrdom temelju sazidan. Zato imadu i kršćani koji su ovdje stanovali ovu tradiciju, po kojoj ga Turčin, šezdeset godina poslije svih drugih gradova, nije osvojio silom, nego varkom.”

Naime, prema legendi koju bilježi “Jajce su Turci osvojili prevarom. Praveći se da odustaju od opsade, oni su ostavili pred gradom kužnu odjeću, koju su stanovnici Jajca uzeli zbog plijena, te tako unijeli zarazu unutar tvrđave. Grad je zbog kuge u najkraće vrijeme skroz opustio, a Turci ga osvojiše ne potegav ni mača.

Treba napomenuti da su brojni važni detalji unutar grada nestali ili uništeni te bi onim najvećim zaljubljenicima trebalo dati podršku da barem po sačuvanim i poznatim opisima ponovo grade i vraćaju gradu ono što su mu bure prošlosti i ljudskog nemara oteli.

Događaj koji je prethodio gradnji tvrđave je vrijeme kada je mađarski kralj Ljudevit odlučio da ‘provali u Bosnu’ 1363. godine. Ispod grada Sokola (mjesto 7 km udaljeno od Serića prema Gerzovu), kralj je pošao iza 10. jula, a na 19. juli bijaše već u Virovitici u Slavoniji. Glavna zasluga što je Ugarska (Mađarska) vojska prisiljena na povratak, ide vojvodu Vukca Hrvatinića, oca osnivača grada Jajca, hercega Hrvoje, a kralj ga za to baš kraljevski nagradio. Na 2. augusta 1366. izdade mu, naime, Tvrtko listinu pod Prozorom u Rami kojom mu daruje isti grad Sokol u Plivi a njime i svu Plivsku župu u plemenito, jer mu je u ono doba, kada stize kralj ‘Lauš’ pod Sokol u Plivi vijerno poslužio.” (Dr. Ćiro Truhelka “Kraljevski grad Jajce”, Sarajevo 1904. godine)

“Vrlo je važno ustanoviti (ovom događaju) ko su sve ‘svedoci dobri Bosnane’: knez Vlaj Dobrojević zatim kaznac Sanko, župan Crnug, župan Brajko Pribinić, tepčija Vučina, knez Vlatko Obrinović, tepčija Milat, njegovi činovnici-trojica dvorjanici, a četvorica knezovi ili župani iz bosanskih zemalja”. (Nada Klajić „Srednjovjekovna Bosna“, Zagreb 1994.god.)

Kasnije će Vukcov sin Hrvoje odabrati iz strateških razloga Jajce mjesto na kome će graditi tvrđavu čime će ovo područje dobiti veliki značaj ne samo za ovo područje već i značaj same države Bosne. Jajce kasnije postaje kraljevskim gradom!

“U unutrašnjosti tvrđave sačuvana je turska barutana, sagrađena u 17. vijeku, vrlo zanimljiva zgrada po svojoj arhitekturi. Do barutane (džebhane), na južnoj strani, uzdiže se poveći bastion na kome je još za vrijeme austrougarske okupacije postavljena sirena (prvo ručna a kasnije električna za uzbunu). U tvrđavu se ulazilo sa južne strane koju su izgradili Mađari. Uz ovu nalazi se i stara bosanska kapija sa kraljevim grbom. U unutrašnjosti se nalazi rezervoar gradskog vodovoda, koji je izgrađen još za vrijeme Austro-Ugarske (Austrijske i Mađarske) i koji je bio u upotrebi između dva svjetska rata. Tu se nalazi i jedan bunar iz kojeg su se vojničke posade snadbijevale vodom. Za vrijeme stare Jugoslavije (Kraljevine Jugoslavije), tvrđava je uvijek bila zaključana i nalazila se pod nadzorom Gradskog načelstva. Mnogi su je turisti posjećivali. Opštinski službenik Ibro Bibić je izvjesno vrijeme obavljao i dužnost gradskog vodiča. Tvrđava nije služila samo za posjete domaćih i stranih turista. U njoj su se ljeti često priređivale razne priredbe i teferiči. Godišnje zabave vatrogasaca bile su najposjećenije, jer su oni imali dobru limenu glazbu koju je narod najradije slušao.“

(Hazim Eminefendić „ Jajce 1878-1941“, Jajce 1989.god./agencija-jajce.ba)

Mlinčići koji su podignuti još u srednjem vijeku i dijele veliko od malog Plivskog jezera, spadaju u jedan od 29 nacionalnih spomenika u Jajcu koji su pod zaštitom države. Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kompleks od 20 vodenica na Plivi proglasila je kulturnim krajolikom.

Radovi čišćenja Tvrđave i okolnog prostora se nastavljaju. Uređen je pristup vanjskoj strani zidova Tvrđave i okoline. Dodatno će se zidovi oslobodit od zaraslina i okolnog granja. JU Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca će ovom akcijom Tvrđavi osigurat duži vijek, veću stabilnost kao i atraktivniju estetiku samog spomenika.

Travnička kapija predstavlja južni ulaz u stari grad Jajce. Naziva se još i Plivska, Donja i Južna. Padom pod otomanski imperij Jajce gubi strateški značaj koji je dugo imalo,i to tek nakon poraza kod Beča, a zatim i Sente. Tada je sagrađena visoka kula, u osnovi četverougaonik, tipična forma za osmanske kapi-kule s kraja XVII i početkom XVIII stoljeća. Pored nje je podignuta manja tabija. To je jedina kula tvrđavnog pojasa Jajca koja ima kameniti svod iznad prizemlja. Sudeći po obliku sagrađen je krajem XVII ili početkom XVIII stoljeća. Malo više ove kapije je u XVI stoljeću sagrađen je solidniji most preko Plive. Most je bio stalno i dobro održavan zbog njegove važnosto za kretanje vojske iz centralne Bosne, tj. Travnika (Đ. Mazalić, 1952, 76). Teren ispred obje kapije, Banjalučke i Travničke, je vjerovatno bio štićen dubokim i širokim jarcima s pomičnim mostovima. Travnička kapija ima pravougaonu osnovu dimenzija 8,75 x 9,10 m. Zidana je lomljenim kamenom gdje su debljine zidova u prizemlju: sa vanjske – južne strane 3,30 m i sa unutrašnje – sjeverne strane 1,45 m. Visina ulaza sa južne strane iznosi 2,27 m, dok je sa sjeverne njegova visina 4,37 m. Debljina zidova na spratu iznosi oko 1,20 m. Na spratu se nalazi jedna prostorija u koju se ulazi sa zapadne strane, sa prostora bedema, odnosno danas iz avlije Omer-begove kuće. Ova prostorija ima dimenzije 6,82 x 5,93 m i u njoj je vjerovatno bila smještena straža. Prema jugu, sjeveru i istoku je imala puškarnice. Iz ove prostorije drvenim stepeništem dolazilo se do drugog sprata kule, gdje je bila smještena još jedna prostorija. Dimenzije i oblik ove prostorije slične su dimenzijama i obliku prethodne, s tim da ova gornja etaža ima samo dva prozorska otvora koji su orijentirani prema unutrašnjosti, odnosno na sjevernu stranu. Međuspratna konstrukcija je bila drvena.

Banjalučka kapija čuvala je sjeverni ulaz u grad Jajce. Objekt se sastoji od kule i kapije – sjevernog ulaza u grad. Ispred kapije je nekada bio suhi odbrambeni jarak. Debljina zida na kapiji iznosi 4,55 m. Vrata se od sjevernoj prema južnoj strani postepeno šire i njihova širina sa sjeverne strane iznosi 3,21 m, dok je sa južne 5,50 m. Visina sjevernog ulaza iznosi 4,55 m, dok je visina sa južne strane 5,35 m. Kapija danas nema više prvobitni vanjski dovratni okvir koji je bio nekada uži i nosio je baglame za metalna vrata. Ova kapija se mogla zatvarati čvrstim zaslonom koji se spuštao polugom. Otvor za polugu se nalazio između drugog i trećeg prsobrana i još je danas vidljiv. Željezom okovana vrata stajala su do 1906. godine, kada je kapija proširena zbog uvođenja širih vozila. Sa vanjske strane sjevernog dovratnika nalazi se ukras-gravura ratnika. Ucrtana je u osmansko doba, po običaju onog vremena. Na kruništu zida iznad kapije rekonstruirani su prsobrani na temelju sačuvanog crteža iz 1890. godine, kao i prema preostalim temeljima dva prsobrana. Zidovi sa puškarnicama oko Banjalučke kapije, a zatim, barem u svojim supstrukcijama, i sama kula uz kapiju, imaju dio gradnje slične kao na Medvjed-kuli, tj. vertikalno slagan kamen na oplatama.

Travnička kapija i Omerbegovića kuća

Papaz kula i Banjalučka kapija

U avnojevskom Jajcu nalazi se objekat nazvan Šarenica ili Saračeva kuća, u kojoj je 5. novembra prije 73 godine osnovana telegrafska agencija nove Jugoslavije (TANJUG).

Prije 1992. godine kuća je pripadala porodici Ćuk, dok je sada u vlasništvu porodica Keljalić i Spahić. Saračeva kuća je 2004. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH.

– Saračeva kuća, poznatija kao Šarenica, izgrađena je 1899., a podigao ju je ondašnji  jajački veleposjednik Suljaga Sarač za svoju mnogobrojnu porodicu. Kuća je tipičan primjer ljepote austrougarske arhitekture. Šarenica je dobila naziv zbog svoje prelijepe fasade. U početku, Sarači su bili smješteni u prizemlju, dok je ostatak služio kao besplatan konak za putnike namjernike, izjavila je Aida Joldić-Softić, projekt menadžer i turistički vodič u Agenciji za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca.

Uoči drugog zasjedanja AVNOJ-a, umjesto Sarača u Šarenicu se uselio tadašnji AGITPROP CK KPJ, po ugledu na propagandnu službu Sovjetskog Saveza.

– Jedan od tada vodećih komunističkih političara Moša Pijade je pokrenuo inicijativu i osnovao prvu telegrafsku agenciju nove Jugoslavije – TANJUG. Osnovan je od strane Komunističke Partije Jugoslavije sa namjerom da propagandno informiše o borbi partizana u Drugom svjetskom ratu koju su vodili komunisti pod vodstvom Josipa Broza -Tita, dodaje Joldić-Softić.

Raspolagali su sa jednim zarobljenim predajnikom i polovnom “geštetner” mašinom. Pored prvog direktore agencije Vladislava Ribnikara i male grupe novinara, u ovom objektu se nalazio i atelje vajara Antona Augustinčića.

Imenu Tanjug, prethodilo je nekoliko prijedloga skraćenica, među kojima su Tasjug (Telegrafska agencija slobodna Jugoslavija), Notasjug ili Notanjug (Novinska telegrafska agencija slobodne Jugoslavije), pa i Tenanoj (Telegrafska novinska agencija nova Jugoslavija).

– Mi već duže vremena radimo na iznalaženju mogućnosti za renoviranje i adaptaciju Šarenice – nacionalnog spomenika. Uz suglasnost vlasnika objekta, prvo moramo uraditi Projekat sanacije koji je temelj za izradu Projekta za finansijska sredstva i izvođenje radova. U narednoj, 2017. godini ćemo aktivno i ažurno raditi na ovim poslovima, rekao je Huso Hadžić, direktor Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca.

(avaz)

Radnici JU Agencije za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, posjetili su Sajam privrede, poljoprivrede, zanatstva i roba široke potrošnje koji je pod motom “Domaća proizvodnja u službi građana” održan 8. Decembra/Prosinca u dvorani “Mirza Delibašić” u KSC Skenderija.

Na ovom sajmu je svoje učešće uzelo oko 190 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine, među kojim je jedan štand zakupila i Općina Centar na kojem je izložila promotivni materijal i proizvode iz privrede, turizma, kulture, umjetnosti te malih obrta.

Sajam ostaje otvoren do 10. Decembra/Prosinca 2016. godine.

Više fotografija na našoj FACEBOOK STRANICI.