BLOG

Devedeset četvero djece iz sarajevskog kantona i Travnika koja nemaju jednog ili oba roditelja u organizaciji udruženja Istanbul edukaciono kulturni centar Sarajevo i humanitarne porganizacije IHH posjetilo za vikend Jajce. Pored vožnje brodicama po Plivskom jezeru, Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca obezbedila je turističkog vodiča posjetiocima sa kojim su upoznali jedne od najvrijednijih spomenika u Jajcu.

(AA / agencija-jajce.ba)

Nekropola stećaka Katica u selu Bistrica odmah pored katoličke crkve, jedni su od najljepših stećaka u Jajcu. Nekropola broji 10-tak stećaka. U gradu Jajcu do prošle godine se znalo za 9 nekropola sa ukupno 118 stećaka, a prošle godine prilikom provođenja pilot projekta „Registriranje stećaka u BIH“ pronađeno je i zabilježeno 31 nekropola s preko 380 stećaka. Ovo registriranje su provodili arheolozi Edin Bujak i Dijana Koljić uz pomoć Društva za očuvanje spomenika Jajca

Ljubica Brtan Cvitanović je rođena u blizini ovih stećaka u Gaju kako ona naziva ovu lokaciju.

-Odrasla sam igrajući se na njima i oko njih, studirala ih dječjim znatiželjnim oćima i usput u ono vrijeme dakle, prije 30-tak godina upoznala i mnoge arheologe koji su sa zanimanjem prikupljali informacije istih. Duboko u moje sjećanje mi se urezao arheolog sa Novog Zelanda, jako je volio djecu pa smo se i slikali s njim. Sjećam se još kao dijete da je jedan stećak svake godine svijetlio ali uvijek u isto vrijeme, obično iza ponoći. Taj put prije 30-tak godina, sjećam se bilo je negdje oko 3 sata ujutro, kada je tata vidjevši kroz prozor naše kuće naglo skočio iz kreveta pozvao prijatelja. Prišli su stećku  na par metara, čučnuli i nisu mogli vjerovati šta su vidjeli “vatrene iskrice” su frcale iz stećka. Jedva su čekali da svane jutro i da pohitaju i obavijeste nadležne. Sljedeće večer kada su se svi okupili čekajući “vatrene iskrice” iskrica više nije bilo,ali su čvrsto odlučili otkopati grobnicu. Zaista se imalo šta vidjeti,u grobnici je bila mala beba, te žensko i muško tijelo. Dakle to su bile obiteljske grobnice. I dan-danas se toga sjećam. Našem čuđenju nije bilo kraja i par godina kasnije. No kosti su kasnije odnesene u Sarajevski muzej, šta je nakon toga s njima bilo ne znam – istakla je Ljubica, a ovu priču nam je potvrdio i Ljubicin brat Jakov Brtan.

(avaz.ba/agencija-jajce.ba)

Koji su to prepoznatljivi simboli nekadašnjeg kraljevskog grada i jednog od najljepših gradova Bosne i Hercegovine? Koji su najznačajniji primjeri arhitektonskog naslijeđa grada Jajca? Kakav značaj imaju kulturno-historijske vrijednosti grada koji nosi epitet “muzej pod otvorenim nebom”? Kako su mediteranski, srednjoevropski i osmanski i kulturni krugovi utjecali na kulturno-historijsko naslijeđe grada Jajca?

Razvoj Jajca od prahistorije do danas može se sagledati na osnovu jedinstvene veze prirodnog i izgrađenog, odnosno jake veze vodopada, rijeka Plive i Vrbasa, morfologije terena s jedne , i umjetnosti, arhitekture, graditeljstva i naslijeđa s druge strane. Simbiozom datih i kreiranih uvjeta sačuvan je kulturno-historijski vrijedan i raznolik graditeljski fond koji čine svjetovna, sakralna, fortifikaciona, memorijalna, saobraćajna i javna arhitektura. Ova raznolikost funkcija koje grad čine gradom jednako je bogata i u pogledu arhitektonskih stilova i oblikovnosti različitih arhitektonskih objekata. Jajce predstavlja jedinstven fenomen srednjovjekovnog bosanskohercegovačkog grada koji je u velikoj mjeri zadržao svoju autentičnost s jakim obilježjima svih historijskih perioda koje je prošao.

Iako se u pisanim dokumentima Jajce prvi put spominje 1396. godine, razvoj grada se može pratiti od doba eneolita, o čemu svjedoče nalazi materijalne kulture i tragovi naselja na Varošicama (lokalitet u neposrednoj blizini vodopada). Na osnovu pronađenih ostataka keramike, pretpostavlja se da je na mjestu srednjovjekovne tvrđave bilo naselje. To je moglo biti naselje koje je imalo ulogu čuvara Vrbasa, odnosno carinske stanice. Sačuvani su arheološki tragovi postojanja rimskog municipija i to arhitrav, maska Meduze i reljef Silvana (rimsko božanstvo). Među ostacima materijalne kulture koji potječu iz rimskog perioda izdvaja se žrtvenik Boga Jupitera. Do polovine četvrtog stoljeća na ovom prostoru poštovan je nepobjedivi Bog Sunca Mitra, a iz tog vremena je sačuvan i žrtvenik s reljefom Mitre koji ima obilježja rimske provincijske umjetnosti. Poštovaoci Mitre gradili su jednoćelijske hramove koji se zovu speleje, a koristili su i pećine za molitvu i obrede. Mitrej u Jajcu je spelej, hram izdubljen u stijeni. Reljef na kojem su prikazani Bog Mitra u perzijskoj nošnji, bik, pas, zmija i škorpion jedinstven je u Bosni i Hercegovini, a 2012. godine konzerviran je i zaštićen novom konstrukcijom i tako prezentiran javnosti.

Iz 15. stoljeća sačuvana je grobna kapela, djelo domaće klesarske radionice s elementima srednjovjekovne gotike, koja se nalazi pored Medvjed-kule. Ovakve grobne kapele-kripte u Evropi su građene u periodu od devetog do 16. stoljeća. Grobnu kapelu poznatiju kao katakombe dao je izgraditi vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, utemeljitelj grada Jajca, kao mjesto vječnog prebivališta vojvodske porodice Hrvatinića. Katakombama se pristupa preko nadsvođenog trijema koji stepenicama vodi do predvorja na čijim stijenama su isklesani reljefi Hrvoja i njegovog grba i ženske figure s ljiljanom u ruci.

Dolina rijeke Plive predstavljala je granicu između jadranskih i panonskih utjecaja, pa je u Jajcu moguće pronaći elemente ranohrišćanske arhitekture iz ovih rimskih provincija. Grad se nalazio na rimskom putu Salona – Servitium koji je povezivao Sredozemlje s Panonijom. O prelazu iz antičkog kulturnog kruga u slavenski kulturni krug nema dovoljno podataka. Pouzdano se zna da je u tom vremenu napuštanja paganskih običaja i usvajanja monoteističke religije Crkva odigrala značajnu ulogu posredstvom svojih biskupija. Također, velik broj stećaka raspoređen je u više od 30 nekropola u blizini Jajca.

Za predosmanski period karakteristične su utvrde, od kojih se za jednu od najspecifičnijih uzima utvrda Sokol, podignuta u blizini izvora Plive. Ova utvrda je važna s aspekta historije jer je tu bilo sjedište Hrvoja Vukčića Hrvatinića, nakon čega je sjedište preneseno u Jajce. U 15. stoljeću područje kojem je upavljao Hrvoje Vukčić Hrvatinić prostiralo se od jadranske obale do granice s Ugarskom, a grad Jajce je bio njegovo sjedište. Razvijajući se kao grad-utvrda s primarno odbrambenom funkcijom, Jajce je raslo u skladu s ekonomskim razvojem zemlje te s lokalnim potrebama. Dokaz uključenosti područja u tadašnje svjetske tokove su nalazi bizantijskih zlatnika i novca salzburških nadbiskupa. Pretpostavlja se da je tvrđava Jajce nastala u 13. stoljeću, a nakon što je više puta mijenjala izgled, danas se sastoji iz barutane, rezervoara za vodu, Medvjed-kule, Papaz-kule, Kule na Džikovcu, Travničke kapije, Banjalučke kapije, Velike tabije, Šamića-tabije i prepoznatljivih masivnih zupčastih zidina. Pored ulaza u tvrđavu nalazi se portal koji se prvobitno koristio kao ulaz i iznad kojeg je grb Kotromanića, jedini ove vrste sačuvan u Bosni i Hercegovini. Na putu prema tvrđavi je i prvobitni srednjovjekovni ulaz u grad koji je u osmanskom periodu adaptiran u sahat-kulu i taj naziv se i do danas zadržao.

Naziv grada prvi put se spominje u putopisima putopisca Amija Bouea, koji kaže da je Jajce sagrađeno po ugledu na napuljski Castel del Uovo (Kastel Jaje), a koji je bio domaćin posjete Hrvoja Vukčića Hrvatinića napuljskom kralju Ladislavu. Ako se u obzir uzmu uske veze između ova dva vladara i činjenica da je napuljski kralj dodijelio Hrvoju titulu splitskog hercega, te utjecaj koji je Italija imala na Bosnu u tom periodu, sasvim je izvjesno da je ovo porijeklo imena tačno. Nakon njegove smrti Jajce je pripojeno 1416. godine oblastima kojima je upravljao bosanski kralj Tvrtko II Tvrtković koji se poslije i nastanjuje u ovom gradu. Za vrijeme vladavine njegovih nasljednika Stjepana Tomaša i Stjepana Tomaševića, Jajce je bilo državna prijestolnica koja je ubrzano napredovala.

Za vrijeme osmanske vladavine Jajce nije poprimilo odlike osmanskog grada u pogledu urbanizma kako se to desilo s drugim bosanskohercegovačkim gradovima. Pa ipak, većina najznačajnijih objekata u Jajcu je izmijenjena u pogledu funkcije i oblikovnosti, poput Tvrđave i Crkve sv. Marije s Tornjem sv. Luke, odnosno Sultan Sulejmanove (Fethija) džamije. Napušteni objekt crkve/džamije potječe iz srednjeg vijeka i prvobitno je izgrađen kao jednostavna bazilika s jednim brodom i odlikama ranog romaničkog stila. Ako se Bobovac formirao pod utjecajem ugarskih gradova, onda je Jajce nastalo pod utjecajem gradova na Jadranu, odnosno s mnogo vidljivih elemenata romaničkog stila kakav je posebno Toranj sv. Luke. Na zapadnom zidu objekta nalazi se portal s dekorativnim tordiranim užetom i profiliranim dovratnikom koji je nekad bio glavni ulaz u Crkvu sv. Marije. Iznad portala je kružni otvor-rozeta. Na južnoj fasadi je utvrđeno postojanje trijema koji je imao romaničke stupove, ali nisu utvrđene tačne dimenzije prvobitne crkve koja je u 15. stoljeću obnovljena u gotičkom stilu. Tokom ove adaptacije na istočnoj je strani dograđen dio s apsidom, a na južnoj strani dio sa sakristijom.

Freske crkve su sačuvane u zonama koje su zatrpane šutom, pripisuju se dubrovačkim majstorima i datiraju iz 15. stoljeća. U ruševinama crkve pronađeni su ostaci skulpture ruke sa svijećnjakom, što ukazuje na bogatu unutrašnju opremu. Toranj sv. Luke dograđen je u prvoj polovini 15. stoljeća sa sjeveroistočne strane Crkve sv. Marije. Toranj ima romaničke elemente interpretirane po domaćim utjecajima. Ovdje je posebno vidljiv i utjecaj primorskog graditeljstva romaničkih tornjeva koji su izgrađeni u Splitu i na Rabu. U konačnici, toranj je oblikovan u stilu dalmatinsko-venecijanske gotike. Djelovanje domaće klesarske radionice je bilo najaktivnije u periodu između 13. i 15. stoljeća i ostavilo je iza sebe značajne arhitektonske elemente. Posebno je značajna radionica majstora Andrije Alešija, ali i utjecaj ugarskih klesara u 15. i 16. stoljeću.

Kad je Crkva sv. Marije transformirana u Sultan Sulejmanovu džamiju (16. stoljeće) uništena je srednjovjekovna plastična i polihromna dekoracija. Kota poda džamije je podignuta nakon požara 1658. godine kad je zazidan portal na zapadnom zidu i rozeta. Južni zid je ponovo izgrađen s mihrabom. Na sjevernom zidu su dodate sofe, prozorski otvori te novi ulaz u objekt. Svi otvori na tornju su zazidani, a na vrhu je dozidana kaca munare sa šerefetom. Objekat je trenutno u izuzetno lošem stanju očuvanosti i, s obzirom na to da je bez krova, stalno je izložen lošim vremenskim utjecajima i atmosferilijama.

Iz osmanskog perioda datiraju džamije Esme-sultanija, Dizdareva, Sinan-begova, Hadadan i Šamića-džamija. Džamija Esme Sultanije, ili Čaršijska džamija izgrađena je 1749/50. godine i pripada tipu jednoprostornih potkupolnih džamija s jednom velikom kupolom iznad molitvenog prostora i tri male kupole iznad ulaznog trijema. Džamija je u potpunosti je bila izgrađena od kamena uključujući i munaru. Dio džamijskog kompleksa čine šadrvan, mekteb i mezarje. Historijski izvori govore da je džamiju podigla Esme-sultanija, supruga bosanskog namjesnika Mehmed-paše Muhsinovića. Godine 1993. džamija i prateći objekti kompleksa potpuno su porušeni. Rekonstrukcija kompleksa počela je 2003. godine, a obnova same džamije završena je 2010. godine. U Gornjoj mahali nalazi se Ženska ili Dizdareva džamija koju je 1812/13. podigao Sulejman-beg Kulenović i koja pripada tipu jednoprostornih mahalskih džamija sa četverovodnom krovnom konstrukcijom ispod koje se nalazi kamena kupola. Džamija nema munaru, a sve do obnove 2002. godine, bila je u stanju loše očuvanosti.

Prepoznatljivim u panorami grada našle su se porodične kuće koje su znatno stradale u ratu 1992/95. i koje su većinom obnovljene zahvaljujući švedskoj fondaciji “Kulturno naslijeđe bez granica” (CHwB). Specifičnost ovih kuća je veliki ugao krovnih ploha s drvenom krovnom konstrukcijom i šindrom. Prvi sprat, izgrađen od nešto lošijeg materijala kraćeg vijeka trajanja, bojen je u bijelo, a prizemlje i suteren su uglavnom građeni od kamena. Karakteristični primjeri stambene arhitekture osmanskog perioda u Jajcu su Burića kuća, dvije Kršlakove i Omerbegova kuća. U restauriranoj Kršlakovoj kući danas je smještena Gradska galerija čiju stalnu postavku čine slike s motivima Jajca. Omerbegova kuća zadržala je autentičan enterijer s duborezima na unutrašnjim vratima i stropovima – šišama i u njoj je smješten restoran.

Ni austrougarska uprava nije uspjela izmijeniti u srednjem vijeku jasno definiranu matricu grada. Objekti koji su izgrađeni u ovom periodu skladno su se stopili s naslijeđenom arhitekturom. Značajni ahitektonski objekti ovog perioda su Šarenica (Saračeva kuća), zgrada finansija i bivša osnovna škola, a danas Etno muzej. Kuća Šaranica je u Drugom svjetskom ratu bila mjesto osnivanja Telegrafske Agencije Nove Jugoslavije (TANJUG) i atalje vajara Antuna Augustinčića.

Franjevački samostan sv. Luke višestoljetni je centar duhovnog i kulturnog života Jajca. Samostan je izgrađen 1885. godine i čuva jednu od najvrednijih relikvija za Bosnu i Hercegovinu – kosti posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića koje je 1888. godine iskopao profesor Ćiro Truhelka, tad 23-godišnji kustos u Zemaljskom muzeja Bosne i Hercegovine. Kompleks je potpuno porušen u ratu 1992/95. i današnji izgled ne odgovara izvornom izgledu. Desetak kilometara od centra grada nalazi se mjesto hodočašća, Crkva sv. Ive u Podmilačju koja je postojala još u osmanskom periodu i jedina je srednjovjekovna katolička crkva koja je kontinuirano zadržala svoju funkciju.

Muzej II zasjedanja AVNOJ-a osnovan je 1953. godine i posvećen je antifašističkoj borbi. Nalazi se u zgradi nekadašnjeg Sokolskog doma iz 1932. godine koja je promijenila originalni izgled. Zgrada u kojoj se muzej nalazi značajna je ne samo za bosanskohercegovačku nego i za jugoslavensku historiju jer je u toj zgradi 29. i 30. novembra 1943. godine održano Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Predstavnici Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore su se tada odrekli dijela suvereniteta i donijeli odluku o osnivanju Socijalističke federativne republike Jugoslavije uz potpunu ravnopravnost njenih naroda i narodnosti. Ovom stalnom postavkom Muzej AVNOJ-a baštini ideje antifašističkog pokreta.

Izgradnja objekta Srpske pravoslavne crkve u duhu historicizma počela je 1930. godine i trajala je pet godina, prema projektu koji je izradio sarajevski arhitekt Miloš Miloradović. Crkva presvete Bogorodice u Jajcu je bila jednobrodna crkva, s oltarom, pripratom i petostranom oltarskom apsidom smještenom na istočnoj strani. Nije imala kupolu i bila je zasvođena dvovodnim krovom. Za njenu gradnju korištena je kombinacija kamena vapnenca, sedre i cigle. Crkva je u potpunosti srušena u toku rata 1992/95. godine. Ostao je sačuvan samo zvonik i dio podne konstrukcije.

Arhitektura nastala nakon Drugog svjetskog rata ima jaku tendenciju uklapanja u ambijent, što pokazuje zgrada Doma kulture s tipičnom dispozicijom i fasadom objekata nastalih u periodu socijalizma, ali s dodatkom četverovodnog krova karakterističnog za Jajce, te poslovni dio grada izgrađen kao interpretacija historijske gradske čaršije.

Historijski kontinuitet jasno je čitljiv od antike pa sve do danas na primjeru Jajca. Spomenici kulture iz različitih historijskih perioda predstavljaju vrijedno kulturno-historijsko naslijeđe i grade snažan genius loci (duh mjesta) koji se ogleda u harmoniziranoj vezi prirodnih datosti i izgrađenog naslijeđa. Grad Jajce sastavni je dio i svjetskog naslijeđa i predstavlja univerzalno dobro svih građana Planete, zbog čega i zaslužuje da se nađe na UNESCO-voj Listi svjetske baštine. U tom kontekstu treba posmatrati i tretirati gradsku jezgru Jajca s jasno definiranim smjernicama za dalji razvoj.

(novo vrijeme)

Jajce spremno ulazi u ljetnu turističku sezonu, a trenutno ovaj grad, osim domaćih gostiju, najviše posjećuju turisti iz Turske, arapskih zemalja i Hrvatske.

Direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona Miroslav Matošević kazao je Feni da, ako vremenski uvjeti budu povoljni, očekuje dobru turističku sezonu u cijelom kantonu, dok goste očekuje mnoštvo manifestacija.

Kad je riječ o ljetnoj turističkoj sezoni, osim Jajca, mnogo se očekuje i od Vlašića, Travnika, Fojnice i Viteza, dok se više gostiju očekuje i u Kreševu. Turistima će, kako je rekao Matošević, i ove godine na raspolaganju biti brojne aktivnosti, među kojima su planinarenje, fly fishing, motocross, te obilazak kulturnih znamenitosti.

(Klix.ba)

Od 11 testiranih gradova u BiH, samo je u jednom kvalitet vazduha bio zadovoljavajući i nije predstavljao opasnost po zdravlje stanovnika, rezultati su mjerenja zagađenja, koje je sprovelo Udruženje “Eko-akcija” iz Sarajeva.

Od juče testiranih gradova jedino je Jajce u grupi sa dobrim kvalitetom vazduha, umjereno zagađeno je u Ugljeviku i Ćelićima, nezdravo za osjetljive grupe u Banjaluci, Sarajevu, Tuzli, Brodu, Prijedoru i Zenici, a nezdrav u Lukavcu i Goraždu, pišu “Nezavisne novine”.

Rezultati mjerenja Udruženja “Eko-akcija” pokazatelj su stanja zagađenja u osam ujutru, kada su fabrike tek počele s radom, a građani kreću na posao automobilima, tako da bi stanje bilo puno lošije da se mjerenje izvrši u pet poslije podne.

Zdravstveni radnici objasnili su da zagađenje vazduha utiče na zdravlje u zavisnosti od toga koliko mu je čovjek izložen i u kojim količinima.

“Posljedice mogu biti od trenutnih, kao što su kašalj, otežano disanje, smanjenje fizičkih mogućnosti, kratkotrajne infekcije dišnih puteva kao i očiju do onih koje su puno opasnije, a dolaze poslije određenog vremena kao pojava bronhitisa, astmi, trovanja metalima pa čak i tumori”, upozorili su zdravstveni radnici. Čedomir Crnogorac, šef Katedre za zaštitu životne sredine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci i autor mnogih dijela na ovu tematiku, rekao je da rezultati Udruženja “Eko-akcije” nisu iznenađujući, te da će bez konkretne strategije i pravih stručnjaka stanje biti još i gore.

“Isuviše vremena smo potrošili pričajući šta bi trebalo uraditi, a pritom ne čineći ništa. Takođe, na odgovornim funkcijama u ovoj oblasti nam se nalaze nestručni kadrovi stranački zaposleni, umjesto stručnjaka koji sigurno mogu riješiti problem”, smatra Crnogorac.

Prioritet je donošenje akata na nivou BiH

Istakao je da donošenje jedinstvenih i obavezujućih akata na nivou čitve BiH mora biti prioritet.

“Moramo napraviti listu zagađenih lokacija, objekata i subjekata najvećih zagađivača, pa nakon toga to i riješiti. Ako može deklarativno, još bolje, a ako ne može, onda se to kaznama vrlo lako sredi”, rekao je Crnogorac.

Kao pozitivan primjer naveo je London, gdje je za tri godine riješen problem smoga i zagađenosti poslije donošenja grupe propisa i striktnog pridržavanja pri kažnjavanju, koje je rigorozno.

Naglasio je da bh. propisi dozvoljavaju veću količinu maksimalno dozvoljene koncentracije zagađivača nego u što je u zemljama Evropske unije.

Kao osnovne zagađivače navodi zastarjele tehnologije u industriji koje su svugdje već povučene iz upotrebe, nedostatak zelenila, koje je jedan od bitnijih faktora u pročišćavnaju vazduha, te režim saobraćaja, to jest prekomjerno korištenje automobila.

“Pogledajte samo Banjaluku. Od onoliko zelenila šta je sada ostalo? Automobili su posebna priča. Ujutro u osam sati kako krenu do pet poslije podne ne staju. Svi parkinzi su nam puni, a automobili su parkirani i po trotoarima. Ima više auta nego ljudi”, upozorava Crnogorac.

(nezavisne)

Iz Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona su poručili kako Jajce u ovu sezonu ulazi spremno. Naime, s radom je počeo turističko-informativni centar u gradu.

Prema podacima kojima raspolaže Turistička zajednica Srednjobosanskog kantona Jajce trenutno najviše posjećuju turisti iz Turske, arapskih zemalja i Hrvatske, a već su počele i posjete ekskurzija iz BiH.

Info centar promoviše turističku ponudu općine Jajce, organizira seminare i radionice za turističke radnike. U sklopu info centra nalaze se i 9 mokrih čvorova 4 muška, 4 ženska i jedan za ljude s posebnim potrebama.

Ovaj info centar se nalazi na najboljoj lokaciji gdje gotovo svaki turista prođe prilikom posjete Jajcu. U info centru  turisti pored dobivanja potrebnih informacija, mogu kupiti i suvenire te ulaznice za spomenike.

(Jajce Online/drukciji.ba)

Jajce je ovim činom postalo dio globalne akcije kojoj je cilj ukazati na potrebu unapređenja obrazovanja, socijalnog uključenja i podrške osobama s autizmom, a posebno djeci.

Povodom 2. aprila, Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, održana je akcija “Light It Up Blue” u okviru koje je 2. aprila u znak podrške osobama s autizmom plavom svjetlošću osvijetljen Plivski vodopad u Jajcu, mostarski Stari most, kao i sarajevska Vijećnica i Narodno pozorište.

Jajce je ovim činom postalo dio globalne akcije kojoj je cilj ukazati na potrebu unapređenja obrazovanja, socijalnog uključenja i podrške osobama s autizmom, a posebno djeci.

–Svi dobro znamo da je Plivin vodopad jedan od 12 najljepših svjetskih vodopada, on nije simbol samo Jajca već i BiH. Drago nam je što smo dio ove globalne akcije. Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, uz podršku Općine Jajce je dala svoj doprinos da se obilježi ovaj značajan datum i podigne svijest i briga prema osobama koje boluju od autizma, rekao nam je Samed Žužić, turistički radnik.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, broj osoba s autizmom u BiH kreće se između 8.000 i 35.000, dok zvaničnih podataka nema. Prema njihovoj procjeni, na 68 djece jedno ima poremećaj u autističnom spektru.

Pogledajte video:

(Jajce Online)

Akcijom “Light It Up Blue” obilježava se 2. april, dan kada se na osnovu Rezolucije UN-a iz 2007.godine u cijelom svijetu podiže svjesnost o autizmu. Tog dana i cijelog mjeseca šira javnost se informira o autizmu kao stanju, te potrebama i sposobnostima ljudi koji ga imaju.

Učešćem u akciji “Light It Up Blue” simbolira se podrška osobama s autizmom i njihovim porodicama u zemljama širom svijeta na Dan autizma se plavim svjetlom osvjetljavaju prepoznatljivi objekti i mjesta, ulice i domovi, nosi se plava odjeća, plavi šalovi, baloni, vrpce…

“Kako je akcija ‘Light It Up Blue’ (na našem jeziku poznata i pod nazivom ‘Svijetlimo u plavom’ i ‘Svjetlo za autizam’), dosada bila ograničena na Sarajevo, ove godine cilj je proširiti je na cijelu zemlju. Tako će uz Vijećnicu i Narodno pozorište u Sarajevu, posebno osvjetljeni biti i Stari most u Mostaru i vodopad Plive u Jajcu. Osim što će pomoći podizanju svijesti o autizmu, ove će se lokacije još jednom pokazati svijetu u punom sjaju. Osim paljenja svjetala u sumrak, kojima će prisustvovati građani i predstavnici organizacija koje su pomagale akciju, 2. aprila u 19 sati održaće se i centralno obilježavanje u Vijećnici za porodice djece iz EDUS-ovog programa, učesnike u akciji i šire građanstvo, nakon čega je upriličeno fotografiranje na mostu ispred Vijećnice”, kazala je za Klix.ba Tiana Kulenović-Viđen iz organizacije EDUS.

EDUS od 2010. godine aktivno radi na unaprijeđenju obrazovanja i podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju, prije svega za djecu s težim razvojnim poremećajima kao što su autizam i autistični spektar, intelektualne teškoće, Downov sindrom, emocionalni i bihevioralni poremećaji i kombinirane smetnje.

EDUS omogućava djeci uključenoj u svoje programe da razviju puni potencijal, roditeljima da nauče kako i sami da rade s djetetom, a stručnjacima da kroz direktan rad s djecom ovladaju naprednom naučnom metodologijom preuzetoj sa vodećeg univerziteta u svijetu u ovoj oblasti Univerziteta Columbia u New Yorku.

Akciju “Light It Up Blue” u BiH i njeno medijsko pokrivanje omogućili su Vlada Švicarske Konfederacije, Ambasada Australije u Beču, Centar za mir i multietničku saradnju Mostar, Općine Jajce, Stari Grad Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Milkos, Uniqa osiguranje i TV1.

Autizam je jedan od najučestalijih razvojnih poremećaja koji se odražava na sposobnost komunikacije i interakcije s okolinom, a karakterističan je po stereotipnom i ponavljajućem ponašanju. Zbog stigmatizacije i nedovoljne stručne podrške, mnoge osobe s autizmom i njihove porodice, u našoj zemlji i širom svijeta, trpe izolovanost i teško žive. Vodeća svjetska organizacija koja se bavi proučavanjem autizma i zagovaranjem prava osoba s autizmom je Autism Speaks (www.autismspeaks.org), koju su 2005. osnovali Suzanne i Bob Wright, inače baka i djed unuka s autizmom.

Dosada su mnoge poznate svjetske lokacije, kao što su Eiffelov toranj, Empire State Building, Egipatske piramide, Niagarini vodopadi itd. bili osvjetljeni.

(klix.ba)

Dugo najavljivana izgradnja brze ceste kroz središnju Bosnu blizu je provedbe. Ova prometnica predmet je odluka Vlade Federacije još od 2007. godine te su tako za brzu cestu Lašva – Donji Vakuf donesene tri odluke o utvrđivanju javnog interesa i jedna odluka o pristupanju dodjeli koncesije, od kojih ni jedna nije realizirana, piše Večernji list BiH

Realizacija projekta

JP Autoceste FBiH, Ministarstvo prometa i veza te Vlada Federacije pokreću proceduru koja bi trebala rezultirati izgradnjom moderne ceste Lašva – Nević Polje, koja je inače dio nove proširene europske mreže brzih cesta, tzv. rute 2A Okučani (HR) – Banja Luka – Jajce – Travnik – Lašva i kao vrlo frekventna prometna ruta predstavlja odličnu priliku za dodjelu prve koncesije u oblasti izgradnje prometnica na federalnoj razini.

Osim zaključka Vlade kojim se iskazuje opredijeljenost za realizaciju projekta brze ceste Lašva – Nević Polje, određene pripremne aktivnosti već su završene. Glavni projekt izrađen je i revidiran u svibnju 2013. godine.

Navedena dionica s objektima i infrastrukturom podijeljena je u tri poddionice, navodi se u dokumentu u čijem smo posjedu, i to Lašva – Kaonik u dužini 5,356 km, Kaonik – Vitez u dužini 8,175 km i Vitez – Nević Polje u dužini 10,854 km, što ukupno iznosi 24,385 km brze ceste. Brza cesta Lašva – Nević Polje prilično je zahtjevna jer je potrebno izgraditi 4 petlje, 18 mostova, 3 tunela, 4 centra za naplatu i odmorište. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 217 milijuna eura.

Kako bi se odobrio koncesijski projekt za navedenu dionicu, potrebno je izraditi studiju ekonomske opravdanosti, a po odobravanju istoga pristupiti izradi natječajne dokumentacije. Budući da JP Autoceste FBiH nema ranijeg iskustva u oblasti koncesija, stava smo da je ovdje nužan angažman stručnog i iskusnog vanjskog konzultanta, navodi se u inicijativi za provedbu ovog projekta, koju je resornom ministarstvu dostavio JP Autoceste FBiH.

Uvjet za dodjelu koncesije su riješeni imovinsko-pravni odnosi na nekretninama potrebnim za izgradnju brze ceste, kao i pribavljena urbanistička suglasnost. Temeljem revidiranog glavnog projekta izrađeni su elaborati eksproprijacije koja je nužna za izgradnju brze ceste.

Vanjski konzultant

JP Autoceste FBiH je podnio zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti za dionicu brze ceste Lašva – Nević Polje, ali je postupak izdavanja Ministarstva prostornog uređenja prekinut do okončanja postupka usuglašavanja prostornog plana Srednjobosanske županije s nacrtom prostornog plana Federacije BiH.

Trasa projektirane dionice brze ceste je u potpunosti usklađena sa zahtjevima lokalnih zajednica, nacrtom prostornog plana FBiH i prednacrtom prostornog plana posebnih obilježja od značaja za Federaciju “Autocesta na koridoru Vc”, ali nije usuglašena s prostornim planom SBŽ-a. Nakon “zelenog svjetla” Vlade, slijedi predstavljanje projekta izgradnje brze ceste Lašva – Nević Polje potencijalnim investitorima i objava javnog poziva za iskazivanje interesa.

Potom će biti angažiran vanjski konzultant koji će pripremiti studiju ekonomske opravdanosti, predložiti model koncesije i pripremiti natječajnu dokumentaciju.

(vecernji.ba)

Treći sajam turizma i eko proizvoda STEP Jajce održat će se 24. i 25. 05. 2016. godine. Između dvije srednjovjekovne kapije  Travničke i Banjalučke bit će postavljeni štandovi gdje će se predstaviti, domaći i strani izlagači. Cilj sajma je promovisanje prije svega turističkih potencijala grada Jajca, ekološke hrane i razmjena iskustava.