Stari grad Komotin predstavlja primjer srednjovjekovnog utvrđenog dvorca. Građen je na način da su vanjske strane bile dobro utvrđene kako bi stanovnicima pružio sigurnost od neprijateljskih napada. Komotin nije bio ratna utvrda već vlastelinski dvor sa svim karakterističnim prostorima koje imaju objekti te vrste. Fortifikacioni karakter Komotina je posljedica njegovog smještaja na uzvisini, zatim otežanim prilazom preko planinskih serpentina i jarkom preko kojeg je bio izgrađen drveni pokretni most. Stari grad je smješten na vrhu uzvisine tako da ima širok pregled na nesvakidašnje prirodno okruženje. Izgled srednjovjekovne utvrde Komotinu daju visoki kameni zidovi čija debljina iznosi cca 1,2 do 1,4 m.

 

Ćiro Truhelka navodi da se sam grad gotovo do krova sačuvao, te da nije bio ratna utvrda nego dvor, s popratnim prostorijama prilagođenim vlasteli, što uvećava vrijednost Komotina. O postojanju grada malo što nam je poznato, ali je izvjesno da je postojao već u 15. stoljeću. U historiji se Komotin spominje samo jednom, i to 1497. godine. Naime, bosanski namjesnik Alibeg zauzeo je navedene godine Komotin i u njemu postavio svoju posadu, iako je između Ugarske i Porte (Osmansko carstvo) postojalo primirje. Kada je o tome stigla vijest u Budim, poslao je kralj poslanstvo u Carigrad da protestvuje protiv ovog nasilja usred mirnog doba.