Jajce je jedno od 19 mjesta u Bosni i Hercegovini u kojima su podignute sahat – kule, od kojih je  čak pet izgrađeno na obalama Vrbasa i to u Donjem Vakufu, Pruscu, Gornjem Vakufu i Banjoj Luci.

Sahat-kula u Jajcu razlikuje se od svih drugih u našoj zemlji. To, zapravo, i nije objekat ove vrste, nego obična kapi-kula jajačke tvrđave, u kojoj je negdje poslije njena osnutka postavljen uređaj za otkucavanje vremena.


Sahat-kula se nalazi u Gornjem dijelu grada, u Gornjoj mahali. Iako se nalazi unutar bedema, ona je svojevremeno pripadala fortifikacionom sistemu. Kula je sagrađena u srednjem vijeku, kao isturena kula ispred tvrđave.

Pretpostavlja se da je građena u periodu vladavina Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Kula je sačuvala u cjelini karakter srednjevjekovne ulazne kule prema podgrađu. To je jasno vidljivo po staroj jajačkoj stambenoj aglomeraciji, ali i po karakteru i položaju ovog objekta.

U drugoj polovini 18. stoljeća, u Jajce dolazi i neko vrijeme u njemu živi i radi Muhamed Prozorak, vrstan poznavalac satova i jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih astronoma toga vremena.

Mnogi smatraju, da je baš on ubjedio Jajčane da im treba sahat – kula, Dizdara nagovorio da kupi sat i astronomska pomagala i sve to smjesti u već postojeću kapi – kulu.

Sahat-kula u Jajcu predstavlja tipičan fortifikacioni objekat. U osnovi predstavlja nepravilni pravougaonik. Zidovi su od lomljenog kamena, na nekim mjestima debljine i do 3,50 m. Kao vezivno sredstvo korišten je hidraulični krečni malter.

Sahat-kula je često popravljana i prepravljana. Čitavi gornji dijelovi su nespretno izmijenjeni.

Nakon okupacije Bosne i Hercegovine i zauzeća Jajca 7.augusta 1878. godine od strane austro-ugarskih okupacionih četa, odmah prvih dana skinuše vojnici sat i zvono, misleći da je to zvono pripadalo nekada crkvi sv. Luke u Jajcu, kada je ona nakon turske okupacije 1528 pretvorena u džamiju.

– Prema kazivanjima izvjesnog Hadže Šećerćehajića objekat je ustvari za vrijeme osmanske uprave preinačen u sahat-kulu, a satni mehanizam bio je okačen iznad kapije, na luku sa istočne strane. O održavanju sata brinula se porodica Šeherćehajića, čija se kuća nalazila u blizini, navodi nam uposlenik Agencije za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca i turistički vodič Samed Žužić.

Šerifbeg Šeherćehajić, po zanatu sahačija, zadnji je jajački muvekit, koji je upravljao ovom sahat-kulom.

Historijsko područje – Bedemi i tabije starog grada Jajca, u kojem se nalazi i sahat-kula proglašeni su nacionalnim spomenikom BiH.

 

 

 

(Avaz.ba)