Spomenik jedinstvene vrijednosti i značaja – Katakombe (podzemna crkva, kripta) u Jajcu, nalazi se unutar gradskih zidina. Dakle, riječ je o građevini isklesanoj unutar žive stijene.

U periodu krajem 14.-og i početkom 15.-og stoljeća, kada grad doživljava izuzetan politički i kulturni razvoj, vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić dao je nalog da se isklešu katakombe kao mjesto njegovog posljednjeg prebivališta i posljednjeg prebivališta vojvodske porodice Hrvatinića. Međutim, ovdje nije niko pokopan. Hrvoje je umro 1416. u Kotor Varošu prije nego što su katakombe dovršene, a Jelena se preudala za bosanskog kralja Stjepana Ostoju.

Na stijeni predvorja, sa lijeve i desne strane ulaza u katakombe, uklesane su nedovršene figure. Na lijevoj strani je muška figura, a  lijevo do nje uklesana je heraldička slika, koja vjerovatno predstavlja nedovršeni prikaz Hrvojevog grba. Zapadno od vrata uklesana je ženska figura koja u lijevoj ruci ima neki heraldički znak, vjerovatno ljiljan. Uz pobočne zidove, sa strana, u podu, se nalaze grobnice, zasvedene lučnim otvorima.

Na lijevoj strani crkve, u dnu udubine je isklesan dvostruki križ, a lijevo i desno od njega sunce i polumjesec –  stari simboli kulta smrti, zagrobnog života i vječnog sna. Iz sredine glavne prostorije, kroz poseban otvor se, preko četiri strma stepenika, ulazi  u donji dio katakombi, neku vrstu kripte. Cijelu sredinu kripte zauzima oltar sa perforacijom u obliku dvostrukog križa, polumjesecom i suncem.

Odlukom komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, ovaj spomenik je od 2003. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

(furaj.ba)

Bosna i Hercegovina ima velike turističke potecijale i u ovoj grani privrede bilježi zanačajan rast, o čemu je portal Fokus.ba i ranije pisao.

Kako bi se ovaj sektor dodatno razvijao BiH mora dodatno raditi na promociji, ali i zaštiti svojih resursa. U Federaciji BiH trenutno je zaštićeno svega 2,2 posto od ukupno identificiranog prirodnog naslijeđa.

Iz Turističke zajednice FBiH za Fokus.ba ističu da je slično i sa kulturno-historijskim naslijeđem, koje je nažalost zaštićeno najčešće samo na papiru (npr. srednjovjekovne utvrde).

“Mnogi bosanskohercegovački resursi kao što su planinski turizam (ljetni i zimski), ruralni, avanturistički, te gastro turizam su segmenti koji su izuzetno bogati potencijalima, a koji bi se kvalitetnim planiranjem i upravljanjem, te snažnom promocijom mogli pretvoriti u istinski, svjetski prepoznat, bosanskohercegovački brend”, navode iz ove organizacije.

Naglašavaju da postoji mnogo turističkih potencijala u Bosni i Hercegovini, ali svi oni trebaju valorizaciju.

“Kako bi potencijal postao turistički proizvod, neophodno je proći više faza u kojima ključnu ulogu ima država u smislu donošenja pozitivnih zakonskih rješenja, te kreiranja strateških dokumenta i akcionih planova sa tačno razrađenim smjernicama upravljanja destinacijom, te jasno utvrđenim ciljevima koji trebaju u određenom razdoblju dati zacrtane rezultate. Nakon državne (zakonske, strateške i finansijske) intervencije, formira se proizvod koji se nudi tržištu uz snažnu promociju i brendiranje istog”, ističu iz Turističke zajednice FBiH.

U 2017. godini u ovoj organizaciji se nadaju nastavku pozitivnih brojki i rezultata, te očekuju da će turisti Bosnu i Hercegovinu prepoznati kao zemlju sa bogatim kulturno-historijskim i prirodnim naslijeđem.

“Ako se uzme u obzir činjenica da je Federacija BiH za prvih 10 mjeseci ostvarila učešće od 71,6% dolazaka i 68,9% noćenja od ukupno ostvarenih dolazaka i noćenja u Bosnu i Hercegovinu, onda je jasno da predstavlja izuzetno atraktivnu turističku destinaciju, te je, može se slobodno reći, generator dolazaka u turizmu u odnosu na drugi entitet i distrikt Brčko”, zaključuju iz Turističke zajednice FBiH.

(Fokus.ba)

U prisutvu mnogih poznatih lica i uvaženih gostiju na promociju novih slika u poznatu galeriju Charlsa Bilicha u Sidneyu , došao je i veleposlanik Republike Hrvatske u Australiji dr.Damir Kusen te generalni konzul RH u Australiji Hrvoje Petrušić.

Poznati slikar je fasciniran povijesti Srednje Bosne osobito, predstavio je svoje radove gdje je nacrtao Kraljicu Katarinu Kotromanić i povijesni grad Jajce u Srednjoj Bosni, druga slika koju je predstavio je slika je Kralja Tomislava.

Crtati Bosanske kraljeve i kraljice nije lako, a čovjek koji živi miljama daleko od Bosne i Hercegovine, predstavio je srce tj. Središnju Bosnu i grad Jajce svojestven način. Povijest Srednje Bosne se prikazala u novom radu Charlsa Billicha.

Za Kraljicu Katrinu svi su čuli Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić žena bosanskog kralja i bana Stjepana Tomaša, proglašena blaženom, članica franjevačkog svjetovnog reda. Za života je podigla nekoliko kapela i crkava: Svetu Katarinu u Jajcu, Presveto Trojstvo u Vrilima kod Kupresa (1447.), franjevački samostan i crkvu Svete Kate u Kreševu i kod Fojnice u Kozogradu kapelu, zatim crkvu sv. Marije u Grebenu (Krupa n/Vrbasu), crkvu sv. Marije u „Virbenu“ (Vrbanja, Kotor Varoš) i crkvu svetog Jurja u Jezeru „koju diže Juraj Vojsalić-Hrvatinić“ te crkvu sv. Katarine na Katini kod Jajca.

Od nedavno za poznatog slikara Charlsa Billica radi žena naše gore list, Alenka Bonić koja je zadužena za PR i ujedno je zastupnik za Hrvatsku, BiH, Hrvatsku Dijasporu i sve HR medije.

Oni koji su zainetersirani za primjerak slika, Charles Billich daje posebnu ponudu za građane BiH i Hrvatske.Sve informacije i upite putem e-maila : [email protected]Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. .

Charles Billic ima želju da dođe u posjet BiH, prvenstveno da obiđe Srednju Bosnu sa kojom je fasciniran.

(agencije)

Već smo se svi poprilično navikli na 2017. godinu, te iako je ona počela tek prije 20 dana već su počele stizati preporuke brojnih svjetski priznatih turističkih vodiča o tome koje destinacije morate posjetiti u novoj godini.

Još pred sam kraj 2016. godine Argophilia Travel News predstavila je u svom vodiču listu top 10 destinacija u istočnoj Europi koje su itekako zanimljive, a koje su bile posebno popularne u prošloj godini. Među njima se, ove godine, našla i Bosna i Hercegovina, kao jedna od zemalja koje su zbog svoje kulturno-historijske baštine veoma bogate, a zainteresirat će ljubitelje svih vrsta turizma.

Na desetom mjestu nalazi se Bjelorusija, zemlja 11.000 jezera, za koju tvrde da je prirodna oaza za ljubavnike. Posebno je preporuka za posjete Nesvizh dvorac, koji je jedan od UNESCO-vih zaštićenih spomenika. Moldavija je deveta po redu, a nazivaju je zemljom vina istočne Europe, zbog čega je zaista jedinstvena preporuka.

Kao balkanska “zvijezda u usponu” na osmo mjesto je uvrštena Bosna i Hercegovina, u kojoj je turizam jedna od najbrže rastućih grana privrede, a navedeno je i kako je njen glavni grad Sarajevo među top 50 najboljih gradova u cijelom svijetu. Prema podacima Svjetske turističke organizacije BiH će do 2020. godine, 25. godina nakon rata, imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu.

Posebno se preporučuje turistima da posjete Mostar, dragulj Hercegovine i destinaciju koja je “prepuna šarma”.

Pored BiH na ovom spisku su se našle još dvije zemlje iz regiona, a to su Slovenija koja zauzima šesto mjesto i Hrvatska na visokom trećem mjestu, dok su pored nje uvrštene još i Rumunija, Estonija, Mađarska i Češka Republika.

Kao najbolja destinacija istočne Europe u 2017. godini preporučuje se Grčka, “kolijevka bogova”, koja je već nekoliko godina jedna od najboljih destinacija Starog kontinenta. Brojne historijske građevine diljem države, čarobna Atina i idilični otoci kao što su Santorini, Mykonos, Rhodos i Krit privući će pažnju mnogih, a svi turisti će moći uživati u čaroliji jedne od antičkih država.

(Radiosarajevo.ba)

Rad profesora Dubravka Lovrenovića je nezaobilazan. Nepotkupljiv, Lovrenović se borio za neko bolje društvo bez nacionalnih mitova i revizionizma.

Umro je drug Dubravko. Ovu semantičku konstrukciju koja nosi svoju historijsku težinu ne može i ne treba ponijeti danas i ovdje niko do Dubravko Lovrenović, akademik i veliki historičar o čijem radu su pisane tolike pohvale. Uz veliki stručni autoritet idu i osporavanja, Lovrenović, dovoljno snažan i stručan stalno je nailazio na jalove opaske nacionalista sa kojim se uspješno borio. O stručnosti i akademizmu profesora najbolje govore njegovi studenti koji se slažu u ocjeni da razumijevati bosansko srednjovjekovlje znači čitati i učiti od profesora Dubravka Lovrenovića. Veća pohvala od priznavanja i poštivanja vlastitih studenata nije potrebna. A pohvala ne nedostaje; član ANU BiH, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, znanstvenik sa velikim brojem stručnih radova, zamjenik ministra obrazovanja FBiH. Pred smrt se u historiju upisao kao jedan od značajnijih ljudi zbog kojih je UNESCO uvrstio stećke na Listu svjetske baštine.

Profesor Dubravko Lovrenović će biti pamćen kao čovjek, pored akademskih titula. Godinama nakon njegovog prodekanskog angažmana i dalje se spominje njegova spremnost da pomogne studentima i bude na njihovoj strani. Često je to radio kontra nastojanja većinske struje; za dobro svojih studenata i dobro svih studenata Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ta alternativna i lična historija govori o profesoru Lovrenoviću više nego svaki članak.

Dubravko Lovrenović je rođen 30. augusta 1956. godine u Jajcu. Studirao i diplomirao 1979. historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je 1980. biran za asistenta. Postdiplomski studij pohađao i Beogradu, gdje je 1985. godine obranio magistarski rad “Balkanske zemlje prema mletačko-ugarskim ratovima početkom XV stoljeća”. Doktorsku disertaciju “Ugarska i Bosna (1387-1463)” obranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na oblasti Historija srednjeg vijeka. Objavio je brojne znanstvene radove posvećene bosanskom i europskom srednjovjekovlju u domaćim i inozemnim stručnim časopisima. Koautor je u dvije sinteze Povijesti BiH i fotomonografije Jajce – Središte i margina povijesti i ljepote (2008) = Jajce – A Centre and Margin of History and Beauty. Autor knjiga: Na klizištu povijesti – Sveta kruna ugarska i Sveta kruna bosanska (1387-1463) (2006); Povijest est magistra vitae. O vladavini prostora nad vremenom (2008); Stećci. Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka (2009) (II dopunjeno izdanje izdanje, 2010 = Medieval Tombstones and Graveyards of Bosnia and Hum). Objavio je i povijesni roman: Sirat-ćuprija fra Ante Kneževića (2008). Urednik zbornika: Pad bosanskog kraljevstva 1463. godine (2015).

Sudjelovao na više domaćih i inozemnih naučnih skupova. Ljetni semestar školske godine 2001/2002 proveo kao gostujući profesor na američkom univerzitetu Yale. Tokom ljetnog semestra školske godine 2004/2005 boravio kao stipendist na Centralno-europskom univerzitetu u Budimpešti. Školsku godinu 2007/2008 proveo na University of Chicago kao stipendist Fulbright fondacije.

Rad profesora Dubravka Lovrenovića je nezaobilazan. Nepotkupljiv, Lovrenović se borio za neko bolje društvo bez nacionalnih mitova i revizionizma. Nije želio pristati na akademski konformizam, stoga je percepcija Lovrenovića ona u kojoj on ne ostavlja ravnodušnim nikoga ko se bavi historijom, makar i laički. Polemički britak, Lovrenović je branio svoju struku i inspirisao studente da se bore uprkos svemu.

Porodična tragedija, koja će obilježiti posljednja pisanja o Dubravku Lovrenoviću biće njegova posljednja borba. Ta borba još uvijek traje i mora biti i naša borba.

Pišući o stećcima jednom je zapisao: Oni mole i opominju, zaklinju, upozoravaju i podsjećaju.

Nadajući se da će sresti svog Mahira u jednom pravednijem svijetu nego je ovaj, neka ga prate riječi: I molju vas, ne nastupajte na me. Ja sam bil, kako vi jeste, vi ćete biti, kako jesam ja.

(Prometej.ba/S.B.)

(foto: fokus.ba)

Jajce, grad koji brižno čuva veliki dio historije BiH, mami svojom ljepotom. Video kojeg je napravio Samed Žužić prikazuje sve ljepote gradića smještenog u dolini Plive i Vrbasa.

Kraljevski grad kojeg krasi veličanstveni vodopad koji se obrušava u rijeku Vrbas privlači brojne turiste iz cijelog svijeta.

Na snimku su vidljive sve ljepote grada u zimskom periodu-predivna tvrđava, Crkva Svete Marije sa zvonikom Svetog Luke, koja je u vrijeme osmanske vlasti bila džamija, Medvjed kula, predivna Plivska jezera, vodenice…

Uživajte u predivnoj “razglednici” kraljevskog grada:

(Jajce Online/ foto – video: Samed Žužić)

Zimska turistička sezona u ski-centru „Ranča” otvorena je proteklog vieknda za sve ljubiteljie zimskih sportova. Ovaj skijaški centar nalazi se petnaestak kilometara sjeveroistočno od kraljevskog grada Jajca i pet kilometara od općine Dobretići.

Blage padine obronaka Vlašića su idealne za početnike, ali i one koji su već napravili svoje prve korake na skijama. Najviša kota Ranča je Suhi vrh, koji se nalazi na 1.463 m nadmorske visine.

Centar raspolaže sa tri staze za skijanje i jednom stazom za sankanje.

Oko pet kilometra uređenih staza i za sad je samo sa jednim ski-liftom u pogonu, kapaciteta do 1.000 skijaša na sat, što zadovoljava trenutne potrebe skijaša rekreativaca koji tradicionalno gravitiraju na ovom skijalištu.

.-Zadovoljan sam uslugom, a i cijene su jako prihvatljive. Što se tiče staza one su dobro uređene. Ovo skijalište slobodno možemo nazvati prigradskim, na koje se može otići svakodnevno, odmoriti se i opustiti, rekao je  jedan od posjetilaca Josip Ladan.

Ski-karte mogu se  kupiti svakim danom direktno na ski-liftu, pa tako dnevna karta košta 18 KM za odrasle, dok je za djecu 15 KM, a poludnevna i noćna karta iznosi 15 KM.

Ovo skijalište za skijaše svih brzina i tehnika, neizmjerna ljepota netaknute prirode, široke mogućnosti za rekreaciju i veoma povoljne cijene, te zdrava i ukusna domaća hrana idealan su spoj za odličan odmor i dobru zabavu.

Zbog nepogodnih vremenskih uslova i niskih temperatura, radnici JU Agencije Jajce su na kolektivnom godišnjem odmoru do 16.1.2017. godine.

Dokumentarni zapis o željezničkoj stanici uskog kolosjeka u Jajcu, uz dodatni snimak željezničke kompozicije, sa lokomotivom UNRRA na čelu, na lokalnoj liniji Jajce-Šipovo, koja prolazi pored jednog od Plivskih jezera (snimio 1965. godine na 8mm filmskoj traci Ljubinko Bato Smoljanović (1928-2016) iz Banje Luke).

Pruge Prijedor – Srnetica – Drv – Lička Kaldrma i Srnetica – Jajce izgrađene su etapno u prvim godinama dolaska Austro – Ugarske monarhije na ove prostore. Izgrađene su kao šumsko – industrijske pruge sa isključivom namjenom eksploatacije šumskog i rudnog bogatstva Bosne.

Bile su vlasništvo moćnog austrijskog industrijalca Ota Štajnbajsa i imale su svoj vlastiti vozni i vučni park. Poslije drugog svjetskog rata uključene su u mrežu jugoslavenskih željeznica sa javnim prijevozom putnika i roba.

1. januara 1967. godine ukinuta je pruga Šipovo – Mlinište, a 1. aprila 1970. godine ukinutaje pruga Jajce Šipovo. Pruga Prijedor – Drvar ukinuta je 1. juna 1975. godine a posljednjadionica od Drvara do Ličke Kaldrme ukinuta je 1. avgusta 1978. godine.

Uvođenjem pruge normalnog kolosijeka dolazi do ukidanja pruga sa uskotračnim kolosijekom.Ovo je samo jedna u nizu trasa koje su ukinute.

Uskotračnim prugama su se koristileo parne lokomotive koje su kao pogonsko goriv koristile ugalj.Te lokomotive su u narodu poznate pod imenom “ćiro”.Pojavom modernih lokomotiva “ćiro” se koristi samo kao turistička atrakcija.

(Jajce Online/foto: Zijad Plivac)