Međunarodni dan spomenika i lokaliteta obilježava se svake godine 18. travnja, temom koju preporuči Izvršni odbor Međunarodnog vijeća za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS)[1]. Tema ovogodišnjeg obilježavanja je “Promjene nasljeđa – Heritage Changes”, s fokusom na utjecaj klimatskih promjena na kulturnu baštinu.

Kulturnonasljeđe je neraskidivo vezano za okruženje u kojem je nastalo. Promjene u okruženju neminovno dovode do promjena na kulturnomnasljeđu. Klimatske promjene su jedan od najvećih problema u 21. stoljeću, sa kojima se suočavaju kako prirodna, tako i kulturna dobra svjetske baštine. Kulturno nasljeđe, koje čine kulturno-povijesni spomenici, arheološki lokaliteti, povijesne građevine, kao i kulturni krajolici, izravno je izloženo brojnim rizicima izazvanim klimatskim promjenama, kao što su podizanje razine mora i oceana, učestale poplave, povišena razina vlažnosti zraka i tla, olujni vjetrovi, suše, dezertifikacija, erozije i dr. Negativni efekti klimatskih promjena se uglavnom uočavaju kao oštećenja struktura i materijala od kojih su izgrađeni povijesni objekti i lokaliteti, s obzirom na to da su povijesne građevine poroznije u odnosu na današnje, kao i degradacija ruralnih predjela od kulturnog značaja te tzv. ranjivih zajednica. Potencijalni utjecaji klimatskih promjena na kulturno nasljeđe se mogu razmatrati u okviru fizičkog, socijalnog i kulturnog konteksta. Mnogi spomenici i lokaliteti imaju svoju višeslojnu povijest i važnost koja zahtijeva inkluzivne pristupe. Kultura i kulturna baština mogu doprinijeti postizanju uključivog i održivog razvitka.

Osnovni cilj zaštite kulturnog nasljeđa je upravo očuvanje njegovog kvaliteta i vrijednosti, produžetak njegovog trajanja, kao i zaštita njegove materijalne građe, jer samo oni kulturno-povijesni objekti i lokaliteti koji su u očuvanom stanju mogu biti otporniji na negativne utjecaje klimatskih promjena. Smanjenje ili nestanak vodostaja rijeka, kao jedna od izravnih klimatskih promjena i negativno ljudsko djelovanje na okoliš, degradiralo bi vrijednosti kulturnog nasljeđa, i to ne samo ono što je oku vidljivo, nego bi i njihova stoljetna kontinuirana namjena bila promijenjena, kao i asocijativne i simboličke vrijednosti koje nasljeđe ima za društvo. Izravan negativan utjecaj trpjela bi dobra koja se nalaze na slivovima rijeka, ali i ostalo nasljeđe kao dio jednog organskog okruženja bilo bi ugroženo. Ovaj dan predstavlja priliku da se utječe na jačanje svijesti javnosti o raznovrsnostima, ali i ranjivosti kulturnog nasljeđa u BiH te nastojanjima koja su potrebna da bi se ono zaštitilo i sačuvalo. Kroz prezentaciju posjetit ćemo na nasljeđe na vodi od međunarodnog značaja u BiH. To su dobra upisana na Listu svjetskog nasljeđa UNESCO-a: Stari most i Stari grad Mostar i Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, kao i dobra sa Tentativne liste UNESCO-a.

Prezentacija: PDF LINK

 

 

(Izvor: Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine)