Samostanska i župna crkva Uznesenja blažene djevice Marije

Nakon proklamiranja reformi i vjerske tolerancije u turskome carstvu sredinom 19. stoljeća, kod kršćana se u Jajcu javlja želja za podizanjem gradske crkve. Katolička je župa formalno u Jajcu, ali župna crkva bila je crkva sv. Ive u Podmilačju. Župnik je od 1741. godine stanovao u kući u Kozluku.

Blizu Kozlučkog mosta zaslugom tadašnjeg župnika Nikole Krilića, na zaravni zvanoj Selišće, počela je gradnja crkve 1866. godine, a završena desetak godina kasnije. Crkvu je 1895. godine pohodio Henrik Renner, austrijski putopisac i zapisao: „Crkva je veoma prostrana i visoka. Ima samo nekoliko redova klupa, prilično je bez nakita, a slikarije joj jako te sjećaju Turske, no još više vjernici u crkvi. Mogao bi pomisliti da si u džamiji. Osjem nas je tu bila samo još jedna gospogja evropski odjevena, inače sav svijet u domaćoj nošnji, a od toga najmanje tri četvrtine seljaka. Čuče, kleče ili sjede podvijenih nogu na golom podu crkvenom, neki metnuli poda se ćilim, drugi odjeću, a treći torbu; crveni saruk, što ga katolički seljaci najviše nose, svi su poskidali i ti vidjaš osobitu sliku. Skoro sve su glave obrijane kao i kod muslomana, samo u sredini je ostavljen dugačak perčin, koji raščupan pada niz legja ili je lijepo iščešljan u pletenicu…Još je veća sličnost s muhamedovstvom, kada svećenik kod podizanja uzdigne kalež i svi se vjernici čelom dotaknu samoga poda, akod blagosova pruže ruke u vis i raširenih prstiju segnu njima za uši, sasvim kao muslomani u džamiji. Očito je, da je taj običaj preostao još iz dobe osmanlijskog gospodstva.“ Crkva je najprije bila posvećena Maloj Gospi (rođenju Blažene Djevice Marije), ali je 1906. godine promijenjena u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije (Velikoj Gospi). Crkva je bila velika, trobrodna bazilika. Poznati slikar Marko Antonini ukrasio je crkvu prizorima iz Marijina života u 12 slika: Anđeo javlja Joakimu i Ani Marijino rođenje, sv. Ana s Marijom, Blagovijest, Marija i Elizabeta, zatim Marijino krunjenje, a iznad trijumfalnog luka lik sv. Franje koji propovijeda okupljenom narodu, a iza njega se ocrtava jajački krajolik. U kutovima su bili medaljoni s likovima svetaca.

Crkva je obnovljena 1973. godine kada su elektrificirana zvona. Ugrađene orgulje (1951. god.) imale su 22 registra, a oltarna menza je 1977. godine izrađena po nacrtu kipara Zdenka Grgića. Jajačka je crkva imala pet zvona. Dimenzije crkve bile su 18,4 x 30 m, a visina 16,60 m. Dimenzije zvonika: 4,2 x 4,2 m, a visina 35,80 m. Nakon osvajanja Jajca 1992. godine, kad je izbjeglo cjelokupno stanovništvo, crkva je srušena do temelja. Ostala je hrpa ruševina. (Poslije povratka iz progonstva, vjerni puk jajački s ljubavlju je počeo graditi novu župnu i samostansku crkvu. Blagoslov kamena temeljca i gradilišta bio je 2001. godine, projektant današnje crkve je Zvonimir Krznarić iz Zagreba. Radovi koji predstoje na crkvi: izvanjsko i unutarnje uređenje, uređenje dvorišta i nabava umjetnina.)

(Autor teksta: prof. Bruno Ljubez)

Vi ste ovdje: Home Vjerski Katolički vjerski objekti Samostanska i župna crkva uznesenja blažene djevice marije

Info centar

Tel/fax: +387 (0) 30 658 268

Info centar
Tel/fax: +387 (0) 30 659 888

Info e-mail:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Direktor:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

www.agencija-jajce.ba

Pošalji upit

e-mail:
Naslov:
Poruka:
U polje ispod upišite rezultat: 2+2=?

Brojač posjeta:709007


Glavni izbornik